Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Aktuelno
- Sukobi Žandarmerije i demonstranata u Beogradu nakon ulaska policije u zgradu Rektorata
- Kos poručila da su neprihvatljivi incidenti na izborima u Srbiji
- Hrvatska ambasada u BiH uputila protestnu notu bh. vlastima nakon napada na konzula u Banjaluci
- Nova korekcija cena goriva u Crnoj Gori, dizel skuplji 11 centi
- EU i više evropskih država osudile uvođenje smrtne kazne u Izraelu
- BiH se plasirala na Svetsko prvenstvo u fudbalu pobedom nad Italijom u penal završnici
Balkan na RSE
Nakon što je hrvatski predsednik Zoran Milanović otkazao samit Procesa Brdo-Brioni, uz obrazloženje da nema uslova za dolazak u Hrvatsku predsednika Srbije Aleksandra Vučića, radi se na pronalaženju alternativne lokacije za regionalni skup, rečeno je za RSE u kabinetu predsednice Slovenije. Milanović je rekao da Vučićeve izjave narušavaju mir i stabilnost, na šta je predsednik Srbije odgovorio da njemu "tamo nije mesto" i da mu niko iz Hrvatske neće određivati šta da govori. Zbog otkazivanja samita Evropska unija je izrazila žaljenje, navodeći da su "dobrosusedski odnosi u srži procesa evropskih integracija i suštinski deo puta Srbije ka EU". Proces Brdo–Brioni je regionalna politička inicijativa koja okuplja lidere država Zapadnog Balkana, a pokrenuta je 2013. godine s ciljem da podstakne saradnju i ubrza evropske integracije regiona. Otkazivanje Samita Brdo-Brioni, za Jelicu Minić iz nevladinog Evropskog pokreta u Srbiji, loša je vest za Srbiju i region. "Srbija tone u samoizolaciju, a njeni odnosi sa susedima, ako se izuzme Mađarska, nisu od poslednjeg sukoba na Kosovu, nikada bili gori", ocenila je za Minić.
Dok Moskva tvrdi da Severnoatlantski savez militarizuje Zapadni Balkan s ciljem obračunavanja s Rusijom i da Zapad podriva bezbednost u Bosni i Hercegovini, iz NATO-a i Evropske unije dolaze suprotne poruke o tome da međunarodno prisustvo u zemlji ima za cilj očuvanje stabilnosti, a ne stvaranje sukoba. Međutim, NATO navodi da uočava zabrinjavajuće trendove na Zapadnom Balkanu, pre svega secesionističke pretnje u BiH, krhku bezbednosnu situaciju na Kosovu, kao i zastoj u procesu normalizacije odnosa između Beograda i Prištine. "Autoritarne države poput Rusije nastoje da se mešaju i podrivaju demokratije, te koriste unutrašnje slabosti u regionu kako bi širile podele. Svako spoljno mešanje u domaće demokratske procese je neprihvatljivo. To uključuje hakovanje, informacione pretnje, zastrašivanje i druge destabilišuće aktivnosti", rekao je za RSE zvaničnik NATO-a.
Dan nakon što je premijer Crne Gore Milojko Spajić optužio opozicionu Demokratsku partiju socijalista (DPS) da je potpisala tajni sporazum s vodećom ruskom strankom Jedinstvenom Rusijom o antievropskom delovanju, u prostorije Skupštine je donet tekst sporazuma. Doneo ga je šef poslaničkog klupa DPS-a Andrija Nikolić koji je rekao da u sporazumu nema spornih odredbi o tome da zemlja neće ulaziti u Evropsku uniju ako je to suprotno ruskim interesima, kako je tvrdio Spajić. DPS, međutim, nije jedina partija koja je potpisivala sporazume s Jedinstvenom Rusijom. Kada je DPS to učinio 2011, sporazume su potpisale i tri partije iz članica EU, a kasnije su potpisivale i druge stranke sa Zapadnog Balkana. Pročitajte koje su sve partije potpisivale sporazume s Jedinstvenom Rusijom.
Vladimir Putin, u to vreme premijer Rusije, tokom kongresa Jedinstvene Rusije u Moskvi 24. septembra 2011.
U bh. entitetu Republika Srpska, za oko 74.000 zaposlenih u javnom sektoru, koji se finansiraju iz budžeta, od aprila bi plate trebalo da budu veće za pet odsto. Međutim, zaposleni i predstavnici sindikata nisu zadovoljni time, ocenjujući da bi zbog inflacije povećanje trebalo da bude 10 odsto. S druge strane, ekonomisti ocenjuju da je povećanje plata povezano s činjenicom da je izborna godina.
Na izborima u Mađarskoj 12. aprila na kojima se premijer Viktor Orban suočava s izazovom pošto predizborne ankete prednost daju Peteru Mađaru, koji predvodi opozicionu stranku Tisa, Srpska napredna stranka predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Savez vojvođanskih Mađara nadaju se pobedi Orbana i njegove stranke Fides. Nakon što su prethodnih godina Vučić i Orban izgradili čvrsto savezništvo, SNS i SVM pozivaju birače u Srbiji s dvojnim državljanstvom da podrže Orbana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i mađarski premijer Viktor Orban na kraju konferencije za novinare u Budimpešti, 14. novembra 2024.
Rusija i dalje ostaje glavni snabdevač Srbije prirodnim gasom, pošto je još jednom na tri meseca produžen kratkoročni ugovor. Vučić je nakon telefonskog razgovora s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom saopštio da će cena gasa biti između 320 i 330 dolara za hiljadu kubnih metara. Te uslove Vučić je ocenio kao "veoma povoljne", na čemu se zahvalio Putinu. Od ruske invazije na Ukrajinu Srbija smanjuje gasnu zavisnost od Moskve, ali ipak trenutno preko 80 odsto potreba za tim energentom pokriva iz Rusije.
Otišli su s Kosova da bi izgradili bolji život, kao i mnogi drugi. U Beču su radili i štedeli kako bi pomogli svojim porodicama. Ali nesreća na radnom mestu 17. marta prekinula im je život. Njihova imena – Pajtim Bajrami, Istref Zekaj i Asllan Musliu – brzo su postala poznata. Pročitajte kako se porodice s Kosova prisećaju svojih najmilijih koji su stradali na radu u Beču.
Kriza na Bliskom istoku
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je u utorak da Teheran ima "neophodnu volju" da okonča rat sa SAD i Izraelom u zavisnosti od uslova, uglavnom od toga da bezbednost njegove zemlje bude zagarantovana. Prethodno je američki predsednik Donald Tramp poručio državama koje su odbile da pomognu SAD u deblokadi Ormuskog moreuza, a koje se suočavaju s nestašicama avionskog goriva, da kupuju američku naftu ili da odu na tu stratešku tranzitnu rutu "i jednostavno je uzmu". Pratite blog uživo RSE o sukobu na Bliskom istoku koji je pokrenut napadima SAD i Izraela na Iran.
fc8b6081-490f-4622-9cb5-e7b5d5ea3ae2.jpg
Ograđenog područje s članovima Iranskog društva Crvenog polumeseca, posle mesta koje je, kako je izvešteno pogođeno tokom američko-izraelskog sukoba s Iranom, Teheran, 31. mart 2026.
Dok Tramp upozorava Teheran da brzo postigne dogovor o okončanju rata i otvori Ormuski moreuz ili će se suočiti s vazdušnim udarima s ciljem "potpunog uništenja" iranskog terminala za izvoz nafte, ostrva Hark, naftnih bušotina i elektrana, Kina i Pakistan su se založili da će "jačati stratešku komunikaciju i koordinaciju" u nastojanju da pomognu u postizanju sporazuma o okončanju rata u Iranu, koji je sada u petoj nedelji bez jasnog kraja na vidiku.
Nova pogubljenja političkih zatvorenika u Iranu pokazuju da, uprkos američkim i izraelskim napadima koji su uništili veliki deo iranskog rukovodstva i degradirali njegove vojno-industrijske kapacitete, nema vidljivih naznaka da klerikalne vlasti gube kontrolu. U stvari, represija izgleda ponovo jača.
Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Andrej Zarević
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!