Oko 38 evra. Za toliko bi trebala biti povećana plata od aprila ove godine medicinskoj sestri koja je zaposlena u Banjaluci (ime i prezime poznato redakciji).
Prijedlog je to Vlade Republike Srpske koji je stigao nekoliko mjeseci uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini.
Iako, kako kaže, tih pet posto će dobro doći, ali nije dovoljno.
"To nije iznos koji može da pokrije poskupljenja koja se očekuju već tokom proljeća", kaže ova medicinska sestra, čija je trenutno plata oko 750 evra.
Objašnjava da je u njenoj porodici već sada teško ispratiti rast cijena, te da dodatnih 38 evra na platu, "može biti tek dovoljno za jedan porodični ručak".
"Sve poskupljuje, i to mnogo brže nego što rastu plate. Ljudi vide tih par desetina maraka, ali kad se saberu računi, prehrana, naročito sada gorivo, troškovi vrtića….tih pet odsto se jednostavno izgubi", dodaje.
Povećanje plate od pet odsto, što je prijedlog vladajuće strukture koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, trebalo bi da dobije 74.000 osoba koji se finansiraju iz entitetskog budžeta, od ukupno 109.000 koji rade u javnom sektoru.
Uoči ove odluke, Republika Srpska se 26. marta zadužila za 500 miliona evra na Londonskoj berzi, odakle će se dijelom i omogućiti povećanje plata.
Šta predviđaju zakonske izmjene?
Prema predloženim zakonskim izmjenama predviđeno je povećanje plata budžetskim korisnicima u iznosu od pet odsto, dok se koeficijenti zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova povećavaju za 10 odsto.
U Vladi RS kažu da će ovo povećanje plata budžet koštati svaki mjesec oko 34 miliona evra.
U obrazloženju mjera navodi se da se radi o potezu kojim se želi poboljšati ekonomski položaj zaposlenih u javnom sektoru i zadržati finansijska stabilnost budžetskih fondova.
Plate se, osim policiji, povećavaju i zaposlenima u pravosuđu, zdravstvu, kulturi, osnovnim, srednjim školama i đačkim domovima, organima uprave, te u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda.
Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je kako se radi o prvom povećanju u ovoj godini.
"U prvom krugu ići ćemo sa ovim povećanjem, s tim što će, kada je riječ o oblasti zdravstva, tu biti povećanje od tri, pet i sedam odsto, kako bi se došlo do onoga što su nam predstavnici sindikata tražili", pojasnio je Minić novinarima 27. marta.
Sindikati traže veće povećanje
Većina sindikata u RS nisu zadovoljni sa povećanjem plata od pet odsto. Oni traže da ono iznosi minimalno 10 odsto. Među nezadovoljnima najglasniji su u sindikatu zdravstvenih radnika.
"Naravno da niko od nas nije zadovoljan s tim pet odsto, i rekli smo da će ovo izazvati još veći gnjev i revolt ljudi. Bolje da nam ne daju ništa nego tih pet odsto. Maksimalna plata medicinske sestre ispadne 1.340 maraka, ali kad se oduzme topli obrok i regres - to je oko 1.100 maraka. Kod doktora je oko 2.900, ali i tu se u prosjek ubacuje sve i svašta", kaže za Radio Slobodna Evropa Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS.
Povećanje od pet posto, kaže Mišić, u realnom iznosu znači "oko stotinu maraka", što smatra beznačajnim u poređenju s troškovima života.
Posebno se, ističe, protivi ideji da se plate povećavaju zaduživanjem.
"Naravno da ja nisam za to da bi se neko zaduživao da bi povećao platu. A i ovo zaduženje nije za plate, nego da se vraćaju neki raniji krediti", kaže on i dodaje kako će organi sindikata u toku ove sedmice zauzeti stav o povišici.
Nezadovoljni su i u Savezu sindikata Republike Srpske. Goran Stanković, predsjednik sindikata je, nakon sastanka sa entitetskim premijerom 27. marta, naveo kako su očekivali veći rast plata, usljed "inflacije, porasta troškova života, te rasta cijena osnovnih životnih namirnica".
"Očekivali smo povećanje plate za najmanje 10 odsto", rekao je Stanković.
Sindikati su već najavili razgovore sa Vladom RS o drugom povećanju u ovoj godini, koje je planirano, po njihovim riječima, tokom jula ili avgusta.
Novi dug i veće plate kao 'predizborna strategija'
Politički analitičar Mladen Bubonjić ocijenjuje za RSE da su najave povećanja plata i nova zaduženja Republike Srpske dio predizborne strategije vlasti, s ciljem očuvanja socijalnog mira i jačanja političkog rejtinga u izbornoj godini.
Bubonjić smatra da je baza zaposlenih u javnom sektoru i dalje najpouzdaniji oslonac vlasti.
"Zaposleni u javnom sektoru svakako jesu najvjerovatniji glasači u ovoj situaciji. To je baza na koju vlast računa godinama", naveo je.
Dodaje da se takve mjere tradicionalno pojačavaju u predizbornom periodu, jer vlast njima jača podršku unutar svoje glasačke baze.
"To što se dešava u izbornoj godini samo dodatno podiže njihov politički rejting. To se dešavalo više puta. A ko će snositi troškove, to je poznato, ili kroz nova zaduživanja, ili kroz odlaganje investicija u ono što bi trebalo biti prioritet", kaže on, ističući da se najmanje ulaže u razvojne i infrastrukturne projekte.
Slično mišljenje iznosi i ekonomista Marko Đogo, koji smatra da je teško odvojiti trenutne odluke o povećanju plata od predizborne dinamike.
"Ovo što se sad dešava je očito da je vlast RS, zahvaljujući nekom političkom dogovoru, dobila pristup međunarodnom tržištu kapitala. I ovo je jedna vrsta populističke mjere koja će njima donijeti određen broj glasova", kaže Đogo.
Podsjeća da takvi potezi nisu novi i da su se slične politike primjenjivale nakon izbora 2014. godine, kada je vlast tijesno zadržala mandat.
"Kada je 2014. godine vlast skoro izgubila izbore nakon godina mjera štednje, nakon toga kreće populistička politika zasnovana na povećanju minimalne plate. Kod nas je u zadnjih par godina minimalna plata skočila 50 odsto", navodi on.
Prema riječima ekonomiste Admira Čavalića novo zaduženje RS predstavlja "ozbiljan rizik za javne finansije i kvalitet javnih usluga", ističući da vlast "kupuje socijalni mir u izbornoj godini", umjesto da ulaže u razvoj.
"Povećanje plata nije rezultat nikakvog ekonomskog rasta, jer se ništa prirodno nije desilo što bi opravdalo rast primanja u javnom sektoru. Ovo je isključivo posljedica činjenice da je izborna godina", rekao je Čavalić.
Naglašava da novac nije obezbijeđen iz budžetskih ušteda, već novim zaduženjem.
"To je tzv. glupi dug. Umjesto da se zadužujete za infrastrukturu i razvojne projekte, vi uzimate novi dug da biste vratili stari i kreirali privid stabilnosti", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Kolika je kamata za novo zaduženje?
Kamata na novo zaduženje na Londonskoj berzi iznosiće više od 150 miliona evra.
Kredit od 500 miliona dospijeva u aprilu 2031.godine, sa godišnjom kamatom od 6,25 odsto. To godišnje košta nešto više od 31. milion evra.
Veći dio novog zaduženja će otići na otplatu 300 miliona evra glavnice po međunarodnom zaduženju iz 2021. godine.
Čak petina ovogodišnjeg budžeta RS zasniva se na novim zaduženjima, koje bi trebalo da iznosi više od 850 miliona evra.