Amerikanci izlaze na izbore koje mnogi smatraju najvažnijima u povijesti Sjedinjenih država. Iako se najznačajnijim smatra izbor prvog čovjeka Bijele kuće, biraju se i gradska vijeća, guverneri, članovi Zastupničkog doma Kongresa i trećina senatora.
Demokratski kandidat za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama pobijedio je u dva mala glasačka ureda u saveznoj zemlji New Hampshireu, simbolično prekinuvši dosadašnju četrdesetogodišnju dominaciju republikanaca u tim mjestima.
Barack Obama, 47-godišnjak koji je u utorak izabran za novog predsjednika SAD-a, ostvarenje je sna borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga i bivšeg američkog predsjednika Johna Kennedyja, s kojim Obamu često uspoređuju zbog njegove karizme i nade za promjenu koju nagovješćuje.
Demokrat Barack Obama i Republikanac John McCain "lete" s kraja na kraj SAD nastojeći dan uoči sutrašnje odluke pridobiti i neodlučne birače. Milijuni Amerikanaca već su iskoristili mogućnost prijevremenog glasanja, ali se očekuje da izlaznost 4. novembra bude izuzetno velika. Ipak, za Bijelu kuću potrebno je, po američkom izbornom zakonu, osvojiti najmanje 270 od 538 izbornih glasova koji se određuju po broju stanovnika svake savezne države.
Demokratski Senator Barack Obama postao je prvi afroamerikanac koji je učestvovao kao kandidat neke partije u utrci za predsjednika SAD, nakon što je dobio nominaciju demokrata. Obama ce ući u istoriju SAD-a kao jedna od najznačajnijih crnačkih ličnosti u istoriji.
Nemoguće je prognozirati koliko će važno biti da bilo koji od dva kandidata pobjedi na izborima. Amerika je 2000. godine neosporno bila supersila, kojoj se svijet generalno divio. Glavni argument bio je šta da se radi sa ogromnim budžetskim viškom federalne vlade. Niko nije predvido seizmičke događaje koji će se desiti u narednih osam godina.
Kakvi su stavovi predsjedničkih kandidata, demokrate Baracka Obame i republikanca Johna McCaina o ključnim izbornim pitanjima? U čemu su razlike i sličnosti u njihovim stavovima o ekonomiji, Iraku, Iranu, nacionalnoj sigurnosti, klimatskim promjenama, zdravstenoj zaštiti, ilegalnoj imigraciji i abortusu?
Predsjednička utrka u SAD između Johna McCaina i Baracka Obame biće odlučena u desetak država gdje oba kandidata nemaju značajnu prednost. McCain i Obama bore se na izborima za 270 izbornih glasova koji su potrebni da se osvoji Izborni koledž i Bijela kuća.
Prema tzv. šangajskoj listi, najbolja sveučilišta na svijetu u 2008. godini su američka: Harvard, Stanford i Berkeley. Četvrti je Cambridge, dok je Oxford deseti. Nas nema ni u prvih 500.
Četiri dana uoči izbora u SAD istraživanje javnog mnijenja pokazuje kako čak 71 posto ispitanika vjeruje da će Barack Obama ući u Bijelu kuću iduećg januara. Jedno drugo istraživanje pak kazuje kako skoro polovina onih koji će glas dati Johnu McCainu smatraju da će pobijediti mladi senator iz Illinoisa.
Prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja, predsednički kandidat Demokrata Barak Obama i dalje vodi ispred Republikanskog suparnika Džona Mekejna. Međutim, koliko su ova predviđanja tačna imajući u vidu da su se u prošlosti takve procene pokazivale netačnim a i da po nekim mišljenjima rasni i verski faktor, odnosno poreklo Baraka Obame ipak može igrati ulogu.
Američki predsjednički izbori ulaze u veliku finalnu utrku. Idući utorak birači se trebaju odlučiti izme)u dvojice kandidata, demokrate Baracka Obame i Republikanca John McCaina. U posljednjem tjednu predsjedničke kampanje danas je javnost obavještena da je FBI razotkrio plan dvojice neonacista kojima je cilj bio izvršiti atentat na Baracka Obamu, te ubiti i obezglaviti više od 100 Afroamerikanaca.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available