Pratite nas
Mohsen Rezai, bivši glavnokomandujući iranske Revolucionarne garde, vratio se u središte bezbednosnog establišmenta zemlje u jednom od najvažnijih trenutaka u njenoj istoriji.
Predsednik SAD Donald Tramp, otprilike dva meseca pre nego što demokrate preuzmu kontrolu nad Kongresom, suočava se sa skupom ne baš idealnih opcija u pogledu rata s Irana: pregovarati, eskalirati ili čekati.
Ubedljiva pobeda demokrata na izborima u SAD doneće, kako se očekuje, promene u Kongresu i spoljnoj politici Vašingtona. Međutim, u samom Iranu mnogi zvaničnici očekuju da će zemlja ostati na nišanu predsednika Donalda Trampa, čak i ako je glasanje oslabilo njegovu poziciju.
Izjava koja se pripisuje vrhovnom lideru Irana navodi da odgovor na eventualni napad ubuduće neće imati geografskih ograničenja. Te riječi izazvale su spekulacije da Teheran može da gađa Evropu i odustane od samonametnutog ograničenja dometa raketa od 2.000 kilometara.
Smrt Alija Hamneija možda nije poništila njegovu nuklearnu fatvu, ali je olabavila politički tabu oko bombe. Sada se sve više raspravlja o tome da li bi Islamska Republika trebalo da odustane od svog dugogodišnjeg stava protiv razvoja nuklearnog oružja.
Fotografija generala Golamreze Džalalija, šefa iranske Organizacije za pasivnu odbranu, na kojoj nosi pametni sat naišla je na snažnu reakciju. Njegov odgovor da je mirnodopsko doba i da ljudi imaju pametne televizore dodatno je podstakao kritike kako vojni vrh u Iranu pristupa bezbednosti.
Krize na Bliskom istoku stvaraju sve veći izazov za Saudijsku Arabiju: kako dostaviti svoju naftu na globalna tržišta. Troškovi transporta rastu, cijena nafte je premašila 105 dolara po barelu, a globalne zalihe se brzo smanjuju.
Iran možda gubi kontrolu nad Ormuzom, ali njegovi saveznici Huti prete da pritiskom na moreuz Bab el Mandeb Teheranu obezbede još jedno sredstvo uticaja na globalno energetsko tržište i pomorski saobraćaj.
Iranski parlament je podeljen oko sveobuhvatnog predloga zakona koji ima za cilj suprotstavljanje stranoj "infiltraciji", otkrivajući tenzije oko toga koliko daleko država treba da ide u pooštravanju bezbednosti.
Šest vojnih imenovanja za 48 sati otkriva kako vrhovni vođa Modžtaba Hamnei zatvara praznine u komandi koje je ostavio rat koji je zbrisao iranski vojni ešalon.
Raskošni javni događaji koji su privukli stotine hiljada ljudi vlasti su iskoristile kako bi projicirali snagu i jedinstvo, čak i dok se suočavaju sa široko rasprostranjenim nezadovoljstvom zbog produbljujuće ekonomske krize i širenja represije nad neistomišljenicima.
U Iranu je počela višednevna sahrana preminulog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, ali u javnosti se još nije pojavio njegov sin Modžtaba Hamenei, koji ga je naslijedio na toj funkciji.
Sahrana ajatolaha Alija Hamneija posle odlaganja zbog rata upriličena je kao najveća ceremonija u Iranu u poslednjih nekoliko decenija. Dok Islamska Republika nastoji da projektuje jedinstvo i snagu, mnogi će pratiti da vide da li će novi vrhovni vođa Modžtaba Hamnei konačno izaći u javnos.
Saopštenje visokih verskih vođa i cenzurisani intervju u udarnom terminu: dva bizarna incidenta su otkrila duboke i nezabeležene pukotine unutar vladajuće elite u Iranu.
Iranski državni mediji i mediji bliski Korpusu islamske revolucionarne garde jednoobrazno su kritikovali okvirni sporazum između Izraela i Libana, postignut uz posredovanje SAD, nazivajući ga "dokumentom sramote" koji legitimiše izraelsku okupaciju i izdaje libanski suverenitet.
Val izraelskih napada u kojima je ove sedmice ubijeno na desetine osoba u južnom Libanu razotkrio je produbljivanje raskola unutar iranskog političkog establišmenta, pri čemu tvrdolinijaši zahtijevaju da Teheran odgovori na, kako kažu, očigledno kršenje američko-iranskog memoranduma o razumijevanju
Okvirni sporazum sa Iranom dao je trenutni podsticaj tržištima, s rastom akcija i padom cena nafte. Međutim, da li će se to pretočiti u trajne ekonomske dobitke u velikoj meri će zavisiti od pomorskog saobraćaja u Ormuskom moreuzu.
Iran je proglasio obustavu udara na Izrael, predstavljajući pauzu kao završetak operacije. Taj potez je usledio ubrzo pošto je američki predsednik Donald Tramp, za koga analitičari kažu da želi mirovni sporazum s Iranom, objavio na društvenim mrežama da obe strane traže trenutni prekid vatre.
Posle 88 dana skoro potpunog nestanka interneta, Iranci se polako ponovo povezuju, ali na istu onu strogo cenzurisanu, regulisanu mrežu koju su imali i ranije.
Učitajte više sadržaja...