U Iranu je počela višednevna sahrana preminulog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, ali u javnosti se još nije pojavio njegov sin Modžtaba Hamenei, koji ga je naslijedio na toj funkciji.
Ožalošćeni su od ranih jutarnjih sati 4. jula počeli pristizati na molitveni kompleks Velika Mosala u Teheranu, a vlasti očekuju da će šestodnevnim ceremonijama prisustvovati do 20 miliona ljudi.
Mjere sigurnosti oko velikog molitvenog kompleksa izuzetno su pojačane.
Raspoređeni su pripadnici interventne policije i drugih sigurnosnih snaga, putevi oko Mosale zatvoreni su nekoliko sati prije početka ceremonije, a prema izvještajima uspostavljena je zona zabrane saobraćaja u radijusu većem od jednog kilometra od mjesta održavanja.
Iranski mediji navode da su okupljeni uzvikivali "osveta" dok su odavali počast Hameneiju, koji je poginuo prvog dana američko-izraelskog rata protiv Irana, 28. februara.
Kovčezi s tijelima Hameneija i četvero članova njegove porodice, koji su takođe poginuli prvog dana američko-izraelskog rata protiv Irana, izloženi su i ostat će dostupni javnosti do 6. jula.
Posmrtni ostaci potom će biti preneseni u sveti grad Kom, nakon čega će biti izloženi u Bagdadu, Kerbeli i Nedžefu u susjednom Iraku.
Hamenei će 9. jula biti sahranjen u svom rodnom gradu Mašhadu na sjeveroistoku Irana.
Tokom više od 36 godina na vlasti Hamenei je predvodio dženaze najvišim vojnim i vjerskim zvaničnicima, ali još nije poznato ko će 5. jula predvoditi molitvu na njegovoj sahrani.
Modžtaba Hamenei, treći vrhovni vođa Islamske Republike, nije viđen u javnosti otkako je ranjen u istom napadu u kojem su poginuli njegov otac i supruga.
Ritualna obaveza ili sigurnosni rizik?
Jedno od najpraćenijih pitanja u vezi sa državnom sahranom jeste hoće li se Modžtaba Hamenei pojaviti u javnosti.
Analitičari imaju podijeljena mišljenja o tome koliko je to vjerovatno i kakav bi značaj imalo, vagajući između ritualne obaveze i sigurnosnih razloga.
Aktivista za ljudska prava Tagi Rahmani izjavio je za Radio Fardu Radija Slobodna Evropa da je to pitanje povezano s osnovnim pravilom ceremonije nasljeđivanja.
"Budući vođa mora predvoditi molitvu nad tijelom prethodnog vođe i time stiče formalni legitimitet. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih se postavlja pitanje prisustva Modžtabe Hameneija", rekao je Rahmani.
Na pitanje očekuje li da će novi vrhovni vođa prisustvovati ceremoniji, Rahmani je odgovorio da smatra kako je to vjerovatno, ali je upozorio da bi sigurnosni razlozi u ratnim okolnostima ipak mogli prevagnuti.
"Vlasti žele organizirati veličanstvenu sahranu s velikim brojem ljudi. Takva ceremonija veoma je važna za režim", rekao je Rahmani, dodajući da Islamska Republika nakon rata nastoji obnoviti svoj autoritet.
Politički analitičar sa sjedištem u Velikoj Britaniji Babak Dorbeiki znatno je skeptičniji.
"Ne znam. Iskreno, nisam čak ni siguran da je još živ ili barem da je dobrog zdravstvenog stanja", rekao je za Radio Fardu.
Ipak, dodao je da ga ne bi iznenadilo ako se vrhovni vođa na kraju pojavi.
"Ako je živ, ne bi bilo ni posebno neočekivano ni neobično da prisustvuje ceremoniji."
Međutim, upozorio je da njegovo prisustvo ili odsustvo ne treba tumačiti kao politički signal o procesu nasljeđivanja.
"Nije moguće prisustvu ili odsustvu Mojdžtabe Hameneija pripisati neko čvrsto političko značenje, jer mi se čini da sigurnosna dimenzija ove priče trenutno daleko nadmašuje političku", rekao je Dorbeiki.