Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov stigao je u Teheran 19. oktobra na razgovore sa iranskim kolegom Abbasom Araqchijem i na sastanak s predsjednikom Masudom Pezeshkianom, usred pitanja o tome kakvu podršku, ako je ikakvu, Moskva pruža Iranu u vođenju rata sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Lavrov je u iransku prijestolnicu doputovao direktno iz Maname, gdje je prisustvovao sastanku sa zvaničnicima Vijeća za saradnju zemalja Zaljeva. Zaljevske države pozvale su Moskvu da iskoristi svoj utjecaj kako bi izvršila pritisak na Teheran da zaustavi napade na svoje susjede.
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baqaei izjavio je da je cilj posjete nastavak rada na bilateralnim sporazumima. Moskva je saopćila da će razgovori biti usmjereni na regionalnu krizu, za koju krivi Sjedinjene Američke Države i Izrael, kao i na trgovinu, energetiku i transportne projekte.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je Pezeshkianu ranije ovog mjeseca da je Moskva spremna doprinijeti naporima posredovanja kako bi se pomoglo u okončanju rata.
Međutim, ono što nije na javnom dnevnom redu bit će u središtu pažnje velikog dijela svijeta. Nakon što se gotovo osam mjeseci bori protiv znatno moćnijeg protivnika, postavljaju se pitanja o tome koliku podršku Iran dobija od Rusije, koja nikada nije direktno ušla u rat, i u kojem obliku.
Ta su pitanja, međutim, dosegla vrhunac 18. oktobra, kada je američki predsjednik Donald Trump u objavi na društvenim mrežama rekao da Rusija čini "vrlo malo, ako išta, kako bi pomogla Islamskoj Republici Iran", u poređenju s onim što bi mogla učiniti.
To se dogodilo nakon što je ranije tokom sedmice na društvenim mrežama napisao da ne vjeruje da Moskva ili Peking uopće pomažu Iranu.
"Ako to rade, onda je to na vrlo niskom nivou, ali ne vjerujem da to uopće rade. Imaju previše toga za izgubiti, a mi bismo za to znali, i to vrlo brzo", napisao je Trump.
Trumpov komentar od 18. oktobra iznesen je u sklopu njegovog obrazloženja odluke da ukine sveobuhvatne sankcije planirane protiv Rusije, uz tvrdnju da bi one mogle odvratiti Kremlj od pregovora o okončanju rata u Ukrajini.
Trumpova administracija nedavno je ukinula sankcije na izvoz ruskog dizela, što je izazvalo osudu i demokrata i republikanaca, kao i bijes Ukrajine i mnogih njenih međunarodnih partnera.
'Ruska podrška je postojala'
Hamidreza Azizi, viši analitičar za Iran u belgijskoj organizaciji Međunarodna krizna grupa, rekao je za RSE da je, iako je tačno da je Moskva uskratila teško naoružanje i da su dogovori o borbenim avionima, poput lovaca Su-35, zastali, Rusija ipak Iranu pružila vojne obavještajne podatke koji omogućavaju "precizne udare na američke baze" te pomogla u unapređenju sistema iranske proizvodnje, uključujući dronove Shahed, kroz kontinuiranu vojno-tehničku saradnju.
"Dakle, to zaista zavisi od toga kako definišete podršku, ali ruska podrška je postojala i imala je opipljiv učinak", rekao je Azizi.
Nekoliko analitičara ukazuje na jedan incident za koji kažu da pokazuje koliko je ruska podrška Iranu važna.
U martu je Iran napao zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji, pri čemu je ranjeno 12 američkih vojnika.
Stručnjaci su primijetili da je neuobičajena preciznost napada vjerovatno bila potpomognuta ruskim obavještajnim podacima. Potom su se pojavili izvještaji da je 14 ruskih špijunskih satelita preletjelo iznad baze dva dana prije napada. Kasnije su američki zvaničnici zaključili da su informacije iz Moskve omogućile precizan napad.
Visoki zvaničnik Evropske unije, koji je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašten da javno iznosi stavove, rekao je za RSE da je ruska pomoć Iranu oduvijek bila ograničena jer je rat protiv Ukrajine iscrpio resurse Moskve.
Zvaničnik je rekao da "nema baš nikakvih naznaka da je dodatno ograničavaju" i opisao Trumpov komentar kao "propagandu kojom se na neki način pokušava objasniti američkoj javnosti zašto je on blag prema Rusiji, a vrši pritisak na Ukrajinu".
Obavještajni podaci, dronovi i rakete
Otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli napade na Iran, medijski izvještaji, pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike, ukazuju na sve veću rusku podršku Teheranu.
Nekoliko medijskih kuća pozvalo se na osobe upoznate s američkim obavještajnim podacima, prema kojima Rusija Iranu prosljeđuje informacije o lokacijama i kretanju američkih vojnika, ratnih brodova i aviona, pri čemu se veliki dio tih informacija zasniva na satelitskim snimcima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Kijev ima dokaze da Rusija Iranu pruža obavještajne podatke o signalima i elektronskom djelovanju.
Prema riječima Andree Kendall-Taylor, više saradnice i direktorice Programa za transatlantsku sigurnost u Centru za novu američku sigurnost, i Richarda Fontainea, izvršnog direktora Centra za novu američku sigurnost, "ruska podrška Teheranu imala je značajan operativni učinak, ali je bila pažljivo ograničena".
"Čak i dok vodi vlastiti rat u Ukrajini, Moskva je pronašla načine da pomogne Iranu da napada američke ciljeve i nastavi borbu kroz diplomatsko pokriće i materijalnu podršku, istovremeno izbjegavajući poteze koji bi Rusiju mogli uvući u direktan sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama", napisali su u analizi objavljenoj prošle sedmice u časopisu Foreign Affairs.