Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Sarajevu.
Visoki predstavnik za spoljnu politiku Havijer Solana i evropski komesar za proširenje Oli Ren predstavili su novu strategiju Brisela prema BiH. Predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini ocjenjuju kako je odluka da BiH u narednom periodu bude u fokusu Evropske unije više nego dobra za zemlju.
Današnji boravak delegacije Republike Srpske u Beogradu ponovo je otvorio pitanje zbog čega Bosna i Hercegovina kao država nema specijalne veze sa Republikom Srbijom, a to ima samo jedan njen entitet. Šta predviđa Ustav BiH i koliko specijalne veze doprinose boljim međususjedskim odnosima u cjelini?
Evropska unija bi se morala odlučnije angažovati u BiH, izjavio je tokom zvanićne posjete Velikoj Britaniji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak. Istovremeno, u intervjuu za Rojters on je kritikovao retoriku premijera RS Milorada Dodika izrazivši bojazan da će ga "način na koji se ponaša u ovom trenutku diskvalifikovati kao budućeg partnera međunarodne zajednice, a posebno EU".
Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina označena je, uz Albaniju, kao najgora zemlja na polju konkurentnosti u grupi od 16 zemalja koje nisu članice Evropske unije. Ta je ocjena izazvala burne i različite reakcije u Bosni i Hercegovini.
S brigom i siromaštvom građani BiH bore se godinama. Međutim, poskupljenja hrane i drugih osnovnih proizvoda svakodnevni život su učinila gotovo nepodnošljivim. Vlasti su popustile pod pritiskom javnosti, te počele intervenisati, nalažući trgovcima smanjnje marži.
Evropski lideri u svom planu za izlazak iz finansijske krize uključili su garancije za međubankovne zajmove i mogućnost dokapitalizacije banaka. Članice eurozone još su u nedjelju dogovorile sredstva koja će uložiti kako bi se kriza izbjegla i ekonomija ne bi zapala u recesiju. Ima li razloga za strahovanje od bankarske krize u BiH?
Skupština RS u srijedu će iznijeti zaključke vezane za zahtjev predsjednika tog entiteta Rajka Kuzmanovića, koji traži da se Skupština odlučno suprotstavi prekrajanju ustavnog uređenja na bazi "iskrivljene slike ratnih događanja".
Finansijska kriza koja se iz SAD -a prenijela u druge krajeve svijeta, izazvala je i u BiH pitanja o tome šta slijedi. Građani koji imaju uloge u bankama strahuju za njihovu sudbinu, dok iz Centralne banke BiH poručuju da za to nema razloga.
Prema preliminarnim, nezvaničnim i nekompletnim rezultatima, odziv birača na nedjeljnjim opštinskim izborima u BiH bio je 55 posto. U Federaciji BiH glasalo je 53,12 posto, u Republici Srpskoj 57,95 posto i u Brčko Distriktu 58,36 posto. Prema osvojenom broju načelničkih pozicija, ubjedljivo je pobijedio Savez nezavisnih socijaldemokrata sa 41 mjestom za načelnika, odnosno gradonačelnika Banje Luke.
Najava ministara odbrane EU sa sastanka koji je prije dva dana održan u Dovilu - da će vojna misija u BiH biti ukinuta, izaziva različite reakcije. I dok jedni smatraju kako EUFOR u BiH treba ostati sve dok zemlja ne postane članicom EU i NATO-a, drugi ocjenjuju kako je njen zadatak davno završen.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope usvojila je u utorak uveče Deklaraciju o stanju u BiH, koju su sačinili izvjestioci Monitoring komiteta. U Rezoluciji se traži promjena tzv. “entitetskog glasanja” Najžešće reakcije stižu iz RS, gdje se tvrdi da rezolucije koje se usvajaju izvan BiH, ne donose ništa dobro.
Subotnja deklaracija Glavnog odbra Stranke demokratske akcije o potpunom provođenju Dejtonskog sporazuma naišla je na oštre reakcije Kancelarije visokog predstavnika u BiH i političkih partija u RS. U opoziconim strankama ovaj potez ocjenjuje se kao predizborna igra.
Delegati hrvatskog i srpskog naroda u Parlamentu Bosne i Hercegovine u srijedu su usvojili zaključak kojim se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine predlaže uspostavljanje kanala na hrvatskom jeziku u okviru javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine.
Zakonitost u radu Centralne izborne komisije BiH dovedena je u pitanje nakon što se ta institucija proglasila nenadležnom u slučaju premijera Federacije BiH Nedžada Brankovića, za koga je Transparency International BiH utvrdio da je, pored premijerske pozicije, istovremeno i dioničar u Društvu za upravljanje fondom ABDS.
Sud u Haagu odbacio je danas zahtjev osoba koje su preživjele masakr u Srebrenici 1995. godine da holandska država bude proglašena krivom za smrt njihovih bližnjih. "Holandska država ne može da bude odgovorna za djelovanje holandskih "plavih kaciga”, navodi se u izjavi Suda. Kakve su reakcije na ovu odluku, prije svega porodica žrtava koje su podnijele tužbu?
Posjeta ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića, protekle subote Banjaluci, odnosno njegova izjava koju je tamo dao, izazvala je burne reakcije, prije svega u Federaciji BiH. Posebno se naglašava kako je Dačić zalaganjem «za saradnju između Srbije, RS i drugih država u regiji» negirao postojanje države BiH.
Danas je u BiH zvanično počela politička kampanja za opštinske izbore, zakazane za 5. oktobar ove godine. Za naklonost birača boriće se preko 70 političkih partija, 40 koalicija i oko 150 nezavisnih kandidata. Već prvog dana kampanje političari su davali velika obećanja, što nije ništa neobično. Naime, za lažna predizborna obećanja do sada niko nije dogovarao.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopćilo je da ni na jedan podneseni zahtjev tokom ove i prošle godine nije izdalo dozvolu za izvoz naoružanja i vojne opreme u Gruziju. Istovremeno, ruski ambasador u BiH Konstantin Šuvalov je naveo da je primjetna nedosljednost organa BiH u izvozu oružja “jer prebacuju odgovornost jedni na druge“, istakavši da mu „takva politika nije jasna”.
Agencija za privatizaciju Federacije Bosne i Hercegovine pozvala je Agenciju za privatizaciju Srbije da zaustavi najavljenu prodaju imovine bh. preduzeća koja su ostala u toj zemlji nakon raspada SFRJ. U pismu koje je upućeno iz Sarajeva navodi se kako se sprovođenjem Uredbe srpske vlade o prodaji imovine krše odredbe međunarodnog ugovora, Okvirnog sporazuma o sukcesiji - Aneks G, koji je potpisala Srbija.
Tokom susreta koje ovih dana održava visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak pojedinačno sa liderima najjačih bh. političkih partija, u središte pažnje je postavljeno pitanje refome tzv. dejtonskog ustava. Za ovaj dokument se odavno tvrdi da je poslije toliko godina postao “tijesna košulja”. Međutim, i dalje nema minimuma zajedničkog političkog stava za neophodne promjene.
Učitajte više sadržaja...
