Ustav Bosne i Hercegovine predviđa mogućnost da entiteti uspostave posebne paralelne odnose sa susjednim zemljama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine. Mogućnost uspostavljanja specijalnih veza iskoristila je samo Republika Srpska, dok Federacija BiH do sada to nije ni pokušala.
U Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH kažu da se zalažu za uspostavu specijalnih veza između Federacije BiH i Hrvatske, ali da to ne žele predstavnici bošnjačkog naroda. Potpredsjednik stranke Marinko Čavara:
„Mi smo iz HDZ-a BiH stalno poticali da se uspostave specijalni odnosi Fedarcije sa Republikom Hrvatskom, međutim evidentno postoji jedan otpor spram tih specijalnih veza u Federaciji prema Republici Hrvatskoj, što je iskazano čak u izjavama nekih ministara u kojima kažu da će se oni protiviti bilo kakvom i sudjelovanju Hrvatske u privatizaciji u Federaciji - da neće moći kupiti ni kioska.“
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić kaže da specijalne veze entiteta sa susjednim državama nisu sporne, ali da je politika njegove stranke uspostava dobrosusjedskih odnosa između države Bosne i Hercegovine i zemalja u regiji:
„Naše je mišljenje da takve veze, takvi odnosi često puta ne doprinose unapređenju ukupnih odnosa BiH i susjednih zemalja i da mogu biti uzrok nekih, u najmanju ruku rečeno, nesporazuma.“
Stručnjak za ustavno pravo, profesor Ćazim Sadiković smatra da je zahtjev entiteta za uspostavom specijalnih veza sa susjednim zemljama bio opravdan u trenutku kada je potpisivan Dejtonski sporazum jer je u zemlji još uvijek bilo ratno stanje. Sadiković kaže da se 13 godina kasnije postavlja pitanje opravdanosti te odredbe u Ustavu:
„Ja smatram da nakon toga što su i Srbija i BiH potpisale niz sporazuma da takvo određenje, takva mogućnost da entiteti sklapaju posebne, specijalne, paralelne odnose sa susjednim državama nema nikakvog opravdanja. Naprotiv, jedino bi imalo smisla danas ono što je zapravo i prisutno svuda u Evropi, a to je da BiH i Republika Srbija uspostave normalne međudržavne odnose.“
Profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci Petar Kunić kaže kako entiteti imaju pravo da uspostave specijalne veze, te da im za to nije potrebna saglasnost Parlamenta Bosne i Hercegovine, što su tražili predstavnici stranaka iz reda bošnjačkog naroda. I Kunić se slaže kako, osim ovih vrsta veza, Bosna i Hercegovina kao država mora imati bolje odnose sa susjedima:
„Mislim da za te odnose treba imati puno senzibiliteta i pojedinci koji kvare te odnose mislim da nisu dozreli situaciji i vidi se da se ne radi o političarima koji imaju habitus, u pravom smislu, političara.“
Svoj stav o specijalnim vezama između entiteta i država iznosi i portparol OHR-a Mario Brkić:
„U skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom entiteti imaju prava na specijalne odnose, a ti odnosi ne mogu biti na štetu države BiH.“
I dok je Republika Srpska posljednjih godina intenzivirala saradnju u svim oblastima sa Srbijom, država Bosna i Hercegovina već dvije godine nema ambasadora u toj zemlji. Apsurd predstavlja i činjenica kako od dolaska političkih partija na vlast 2006. godine u BiH nije bilo niti jedne službene posjete zvaničnog Beograda Sarajevu, i obrnuto. Zbog toga je nedavna posjeta predsjednika SDA Sulejmana Tihića Beogradu iznenadila bosanskohercegovačku javnost s obzirom da se radilo o posjeti stranačke ličnosti.
Za naš program Tihić kaže da BiH ne smije trpjeti to što član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić odbija da umjesto Boriše Arnauta, koji nije dobio agreman, imenuje nekog drugog za ambasadora u Srbiji:
