Dostupni linkovi

Imamo krupna politička razmimoilaženja


Željko Komšić u razgovoru sa Dženanom Karabegović

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić u intervjuu za RSE ocjenjuje rad Predsjedništva BiH, političku situaciju u BiH, odnose sa susjedima i druga pitanja.

RSE: Gospodine Komšiću, kako vi ocjenjujete rad Predsjedništva BiH?

Komšić: Ja neću reći ni doboro ni loše, nego ću reći očekivano, ali zapravo onog trenutka kada smo nas trojica izabrani kao članovi Predsjedništva na prošlim općim izborima bilo mi je jasno kako će to ići. Naravno, uz svako krupno pitanje, politički bitno pitanje o kojem odlučuje Predsjedništvo BiH logično je bilo za očekivati da tu postoje krupna politička razmimiolaženja, što se zapravo i vidjelo u ove dvije godine.

RSE: Analitičari su jednoglasni u ocjeni kako je politička situacija u BiH najgora od 1995. godine. Koji je, prema vašoj, ocjeni ključni problem ovakvog stanja?

Komšić: Ja ne mislim da je najgora. Bilo je, po mom mišljenju, težih trenutaka. Situacija jeste loša, ali bilo je za očekivati to kad su saopšteni rezultati općih izbora, kada je sastavljena vlast ovih šest stranaka jer je to, zapravo, jedna koalicija koju ne možete zvati pravim imenom koalicija - jer koalicije se okupljaju obično oko nekih programa. Ova vlast je sastavljena bez ikakvog programa, sem nekih načelnih izjava i opredjeljenja „mi hoćemo Evropsku uniju, mi hoćemo u NATO“, ali ništa nije pratio konkretan program, pripremljen program. Cijeli taj „program“ je stao na stranicu formata od A4, krupni font, veliki prored između redova - i onda bilo je za očekivati da se ovo desi. Druga je stvar što ljudi i analitičari koje pominjete malo su i zatvarali oči pred tim, nisu željeli u to da vjeruju. Onda kad su počela ta crvena zvona, alarmi da se pale, ali prije svega i prekasno, po mom mišljenju, u krugovima međunarodne zajednice prisutne u BiH i u Briselu, svi su se počeli hvatati za glavu i pitati šta je ovo. I cijela situacija je dodatno otežana ovom financijskom krizom koja, ja mislim, će BiH pravom snagom pogoditi tek iduće godine, odnosno sljedeće 2009. godine.

RSE: Kad ste već pomenuli financijsku krizu, svjedoci smo da naši susjedi uveliko pripremaju određene mjere za narednu godinu. S druge strane, kod nas samo ekonomisti upozoravaju da će naredna 2009. godina zaista biti najteža i za građane BiH. Zašto bh. vlasti šute o tome?

Komšić: Pa ne šute, naprotiv - puno se o tome priča, ali od priče niko nema koristi. Vi morate imati neke mjere već pripremljene kako biste ublažili posljedice te krize. Najlakše vam je to vidjeti kad pričate sa ljudima koji se bave biznisom, iz poslovnog svijeta. Neću reći da ih hvata panika jer oni mogu preživjeti sa svojim biznisom i sa svojim firmama na način da drastično režu broj zaposlenih.

RSE: Hoće li biti otpuštanja u BiH?

Komšić: Ako ne bude nikakvih mjera od strane države i entiteta - biće sigurno.

RSE: Da se maknemo malo sa domaćih tema i idemo u regiju. Kako vi ocjenjujete odnos BiH, odnosno saradnju BiH sa zemljama u regiji?

Komšić: BiH, objektivno govoreći, može govoriti o zastoju u rješavanja nekih otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom. Tu je, prije svega, pitanje čuvenog mosta kopno - Pelješac, imovinsko-pravnih odnosa. Sa Srbijom također - u odnosu na Hrvatsku ti su odnosi još jednu stepenicu niže, što je, po meni, jako, jako loše. Sa Crnom Gorom BiH ima dosta dobre odnose i ta saradnja jako, jako dobro ide otkako je Crna Gora proglasila nezavisnost. Također, mislim da je jako loše što BiH nema svoga ambasadora u Beogradu. Po meni, ne postoji nijedan razlog da mi ne pošaljemo ambasadora u Beograd kad je već očigledno da je Beograd odbio agreman za gospodina Arnauta. I zato mislim da bismo mi u BiH, ali nažalost ne slažemo se oko toga u Predsjedništvu, evo opet, morali pod hitno održati sjednicu međudržavnih vijeća i sa Republikom Hrvatskom i sa Srbijom ne bismo li stvari pokrenuli sa mrtve tačke. Ne postoji puna saglasnost u Predsjedništvu BiH oko toga. Gospodin Radmanović uvjetuje održavanje međudržavnog vijeća sa Republikom Hrvatskom održavanjem istog takvog sa Srbijom. Gospodin Silajdžić uvjetuje održavanje i jednog i drugog rješavanjem konkretnih nekih pitanja, odnosno mogućnost da se postigne dogovor. Ja sam za to da održimo i sa jednom i sa drugom zemljom ta međudržavna vijeća, tako da vidite da je to poprilično jedna čudna, nelogična i nepotrebna situacija.

RSE: Činjenica jeste da i Hrvatska i Srbija krupnim koracima idu prema Evropskoj uniji. A kako BiH stoji na tom polju nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i kakva je uloga Predsjedništva u svemu tome?

Komšić: Predsjedništvo u tom segmentu ne može puno. Uloga Predsjedništva više se ogleda u ovom putu ka NATO-u jer tako je Ustav naložio, a kada je riječ o Sporazumu o stabilizaciji i priduživanju teret je na Vijeću ministara. Ja ne mislim da tu se nešto baš posebno radi, bar ne vidim nikakav, niti sam imao prilike da vidim bilo kakav plan akcije, neki raspored obaveza kad, šta i kako treba uraditi. Ja do sada jednostavno nisam vidio tako nešto.

RSE: I na kraju jedno privatno pitanje: da li biste se opet kandidovali za člana Predsjedništva BiH nakon isteka ovog mandata?

Komšić: Ne znam, niti sam o tome još razmišljao - i rano je o tome razmišljati. Ne znam, jednostavno ne mogu vam tu odgovoriti ni sa da ni sa ne.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG