Građani Federacije BiH u posljednjih deset dana iz banaka u ovom bh. entitetu podigli su preko 81 milion konvertibilnih maraka. Radi se o oročenoj štednji građana. U Republici Srpskoj nije došlo do pada ukupnog nivoa štednje.
Uprkos bojazni građana da će izgubiti oročeni novac zbog globalne finansijske krize, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemal Kozarić tvrdi kako je bankarski sistem u zemlji stabilan. Prvi čovjek ove institucije kaže da su građani uplašeni vjerovatno zbog lošeg iskustva sa Ljubljanskom bankom prije ratnih dešavanja u BiH, od koje bh. državljani potražuju novac, odnosno staru deviznu štednju:
„Tada je garantovala država koje više nema i problemi su nastali kad se ta država raspala. I, nažalost, jedino BiH nije do kraja to riješila. Sve zemlje su riješile na pravi način. Naravno, pravo pitanje bi bilo šta će BiH uraditi, šta će naša država uraditi za ovu situaciju. Mi također očekujemo i pozivamo vlasti - ne mogu one biti mimo ovoga što se dešava. I dosta je priče više da li će biti dva entiteta, tri entiteta, jedan entitet, da li će biti BiH ili neće biti BiH - dajte da o ovome od čega živimo razgovaramo i da u tom pravcu idemo.“
A da nema razloga za paniku, potvrđuje i ministar finansija Federacije BiH Vjekoslav Bevanda. On podsjeća da su ukupni depoziti u BiH pet milijardi, te da su ukupni krediti prešli 12 milijardi konvertibilnih maraka:
„Ocjena i Svjetske banke i MMF-a, upoređujući pojedina gospodarstva i financijsku situaciju u pojedinim država, je da je BiH stabilna država, da BiH nije prezadužena država.“
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Zlatko Barš kaže da globalna finansijska kriza ne može imati direktnih finansijskih posljedica na poslovanje banaka jer banke nemaju rizičnih vrijednosnih papira i drugih finanijskih instrumenata, što je izazvalo krizu na svjetskom tržištu. Prema njegovim riječima, banke u Federaciji BiH neće imati problema u izmirenju svojih obaveza prema štedišama i depozitarima jer posreduju kao komeracijalne:
„U ovom periodu otprilike nekih manje od 4 posto depozita je povučeno, što je beznačajno kad uzimamo u obzir da banke u svojim novčanim sredstvima imaju preko 4 milijarde i 400 miliona konvertibilnih maraka, tako da to nije značajno.“
Pored globalne finansijske krize, jedan od razloga koji utiče na uznemirenost građana da će kriza imati uticaj i na bankarski sistem u BiH, je i ukupna politička situacija u zemlji, navodi guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić. On poziva bosanskohercegovačke političare da se prestanu prepucavati i počnu baviti ekonomijom, tim prije što će 2009. godina biti teška ne samo za građane već i za privredu:
„Ja sam svjestan ovih posljedica šta se može desiti ukoliko budu plasmani manji, a biće, ukoliko budu kamatne stope veće, a biće, ukoliko bude naš karant akaunt deficit veći, a biće, ukoliko privatizacija se ne nastavi ubrzanim tokom, a stala je, i ukoliko vlade na svim nivoima ne budu se prestale baviti politikantstvom nego da se počinju baviti ekonomijom, a ne bave se - to su moje poruke, vrlo jasno i glasno, tako da s te strane odgovorno tvrdim da će se reflektovati na svakog od nas, na standard naš će se reflektovati, a nije nam ni sad zavidan standard.“
Iako direktnih uticaja globalne finansijske krize na bankarski sistem u BiH neće biti, indirektni će se ogledati u povećanju kamatnih stopa, kaže izvršni sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić:
„Za protekla tri mjeseca nemamo još zvaničnu statistiku, bar nismo je mi prikupili, ali imamo informacije da se blagi rast kamatnih stopa nastavlja kada su u pitanju krediti, ali da je došlo do značajnijeg porasta kamatnih stopa na depozite, posebno na oročene, na one preko godinu dana, na duži rok - do pet godina i do sedam posto. Naravno, to je već najava da će i aktivne kamate u budućem periodu morati također rasti, naravno ako još uzmemo u obzir cijenu izvora u Evropa, u Americi, eur i bor i sve drugo. Ipak, utješno je da su centralne banke i nacionalne banke izvršile intervenciju i snižavale svoje kamatne stope, referensne, što je sigurno jedan pozitivan odraz i može biti pozitivna refleksija na ukupnu situaciju i u BiH.“
