Iranski predsjednik Hasan Rouhani prilikom posjete nuklearnom pogonu
Iran danas obogaćuje više uranijuma no što su to radili prije potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godine, saopštio je predsjednik ove zemlje Hasan Rohani (Hassan Rouhani) u televizijskom obraćanju.
"Obogaćujemo više uranijuma nego prije no što je sporazum potpisan. Pritisak na Iran se povećava ali mi nastavljamo sa napretkom", rekao je Rouhani.
Obogaćeni uranijum može se koristiti za stvaranje goriva za reaktore ali i za razvoj nuklearnog oružja, odnosno materijala za nuklearne bojeve glave. Iran uporno odbija tvrdnje zapadnih zemalja da obogaćuje uranijum zbog stvaranja oružja te kažu kako žele koristiti nuklearni materijal u mirovne svrhe.
Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila je još 1. jula prošle godine, da je Iran prešao zalihe od dozvoljenih 300 kilograma nisko obogaćenog uranijuma, čime su prekršili granicu postavljenu nuklearnim sporazumom.
Nakon što su se 2018. godine Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog sporazuma, zvaničnog naziva 'Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja', i ponovo nametnule ekonomske sankcije Teheranu, Iran je krenuo sa postepenim odstupanjem od obaveza dogovorenih sporazumom.
Američke sankcije pogodile su iransku ekonomiju, no Washington i dalje planira da smanji njihov izvoz nafte na nulu.
Teheran je u nedelju, 12. januara, saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja koje je nametnuo nuklearni sporazum iz 2015. godine, nakon što su američke snage ubile iranskog generala Qasema Soleimanija.
Nakon toga su Velika Britanija, Francuska i Njemačka odlučile da pokrenu mehanizam za rješavanje spora iz nuklearnog sporazuma, za šta Iran kaže da je podilaženje 'srednjoškolskom nasilniku' američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Pokretanjem mehanizma od strane Francuske, Njemačke i Velike Britanije planiraju se riješiti pitanja vezana za implementaciju nuklearnog sporazuma a ne nametnuti nove sankcije, što je potvrdio i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borell.
Ipak mehanizmom se otvara dugački diplomatski proces koji bi mogao na kraju dovesti do uvođenja sankcija Ujedinjenih nacija, iako iz evropskih zemalja stiže poruka da im to nije glavni cilj već spašavanje nuklearnog sporazuma.
Britanski premijer Boris Johnson je poručio da je vrijeme za 'Trumpov sporazum' dok iz Pariza stiže poruka da su potrebni dodatni razgovori.
“Ne znam šta britanski premijer u Londonu misli? Rekao je da bismo trebali staviti po strani nuklearni sporazum i implementirati Trumpov plan. Šta je Trump uradio osim što je prekršio obaveze i odstupio od zakona i međunarodnih regulacija,” rekao je Rohani dan ranije u televizijskom obraćanju tokom kojeg je pozvao zemlje potpisnice da se vrate poštivanju sporazuma.
Moguće sankcije Evropi zbog Irana
Prema pisanju Washington Posta, Trumpova administracija zaprijetila je uvođenjem taksi od 25 posto na uvoz evropskih automobila ukoliko Velika Britanija, Francuska i Njemačka zvanično ne optuže Iran za kršenje nuklearnog sporazuma.
Dvojica evropskih diplomata potvrdila su da je Washington zaprijetio taksama, ali su rekli da su čelnici zemalja prije toga odlučili pokrenuti mehanizam.
Treći diplomata je rekao da će takva američka taktika samo potkopati Evropljane koji neovisno pokušavaju izvršiti pritisak.
Iran je više puta ponovio da neće razgovarati sve dok su sankcije na snazi te da ne može pregovarati sa Trumpom koji je prekršio američka obećanja i odustao od ranijeg sporazuma.
Američka administracija smatra kako novi sporazum ne bi trebao samo pokriti iranski nuklearni program već i razvoj balističkih raketa i aktivnosti Teherana u regionu, gdje ima uticaj i preko saveznika u Iraku, Siriji, Libanonu i Jemenu.
Obogaćenje uranijuma kao odgovor na sankcije
Sporazum iz 2015. godine kojeg je potpisalo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti: Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, Njemačka plus Evropska unija i Iran, nudi Iranu oslobađanje od sankcija ukoliko obuzda svoju nuklearnu proizvodnju.
No, nakon što se američki predsjednik 2018. godine povukao iz sporazuma jer kako je tada naveo želi novi, strožiji sporazum, Teheranu su ponovo nametnute ekonomske sankcije.
Američki predsjednik Donald Trump prilikom potpisivanja odluke o vraćanju sankcija Iranu
Iranski odgovor na uvođenje ekonomskih sankcija od strane Sjedinjenih Država stigao je u obliku smanjenja poštovanja obaveza iz sporazuma.
No njihovo postepeno nepoštivanje odredbi iz sporazuma i povremeno povećanje obogaćenja uranijuma, kulminiralo je ovog mjeseca kada su najavili da će odbaciti sva ograničenja za obogaćenje, iako sa druge strane, i dalje ostaju pri stavu da žele očuvati sporazum.
Nuklearni spor nalazi se u srcu iranskog sukoba sa zapadnim zemljama koji je dostigao kulminaciju kada je ovog mjeseca u američkom napadu dronom ubijen iranski general Qasem Soleimani, a Iran odgovorio napadom na iračke vojne baze u kojima su smještene američke snage.
Iz Irana je kasnije stigla potvrda da su srušili avion, ali kako su rekli da je obaranje aviona bila nenamjerna tragična greška.
"Bila je to neoprostiva greška... Ne može samo jedna osoba biti odgovorna za pad aviona. Iranske vojne snage su priznanjem napravile dobar prvi korak... Trebalo bi da uvjerimo ljude da se to više neće ponoviti", rekao je tada Rouhani, dodajući da je njegova vlada "odgovorna za Irance i građane drugih država koji su izgubili život u padu aviona."
Priznanje Irana o rušenju aviona podstaklo je proteste širom zemlje koji su se ubrzo pretvorili u proteste protiv vlade.
Tri dana protesta u Iranu
1/20Antivladini protesti na Scharif univerzitetu u Teheranu, 13. januara.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
2/20Iranski studenti na Amir Kabir univerzitetu, 12. januara, sa transparentima na kojima izražavaju saučešće za žrtve stradale na letu Ukraine International Airlinesa PS752. Iranska vojska saopštila je da je avion srušen 'slučajno' od strane snaga protuzračne odbrane koji su bili na oprezu nakon iranskog napada na baze u Iraku u kojima su smještene snage Sjedinjenih Država.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
3/20Demonstranti izbjegavaju da stanu na američku i izraelsku zastavu tokom okupljanja u kampusu Behesthi univerziteta, 12. januara. Samo devet dana ranije, druge skupine ljudi su viđene kako pale te iste zastave nakon što je u američkom napadu dronom ubijen iranski vojni zapovjednik Qasem Soleimani.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
4/20Demonstrant baca poster ubijenog vojnog zapovjednika Qasema Soleimanija u Teheranu, 12. januara.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
5/20Sigurnosne snage stražare ispred ambasade Britanije u Teheranu, 12. januar. Britanski ambasador je nakratko uhapšen zbog navodnog prisustvovanja ilegalnim demonstracijama.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
6/20Iranski demonstranti drže poster sa likom ubijenog generala Qasema Soleimanija ispred ambasade Britanije u Teheranu, 12. januara. Oko 200 demonstranata uzvikivalo je 'Smrt Britaniji' tokom protesta ispred rezidencije. Dan prije toga, ambasador Rob Macaire je nakratko uhapšen jer je prisustvovao spomenu žrtvama sa leta PS752 Ukraine International Airlinesa.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
7/20Demonstranti se okupljaju ispred Ostat Moein metro stanice 12. januara.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
8/20Iranska interventna policija koristila je suzavac na demonstrantima 11. januara u Teheranu. Fotografije koje su se ranije pojavile sa demonstrancija pokazuju policiju i sigurnosne snage kako ispaljuju municiju kako bi rastjerali demonstrante. Vlasti poriču da je policija koristila vatru.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
9/20Okupljanje ispred Sharif univerziteta, 11. januar. Iranski mediji saopštili su da su 14 žrtava na letu PS752 Ukraine International Airlinesa, bili studenti.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
10/20Demonstracije ispred Sharif univerziteta u Teheranu, 11. januara.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
11/20Demonstracije ispred Sharif univerziteta u Teheranu, 11. januar.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
12/20Bdijenje za žrtve ukrajinskog aviona ispred Amir Kabir univerziteta, 11. januar.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
13/20Iranski studenti demonstriraju nakon odavanja počasti žrtvama koje su poginule na letu između Teherana i Kijeva, 11. januar.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
14/20Iranski studenti uzvikuju parole 'ostavka, ostavka' protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, tokom antivladinih protesta ispred Amir Kabir univerziteta u Teheranu.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
15/20Bdijenje za žrtve avionske nesreće u iranskom gradu Sari, 11. januar.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
16/20Žena drži sliku tek vjenčanih Arash Pourzarabi i Pouneh Gourji tokom bdijenja u Teheranu, 11. januara. Oboje su studirali kompjuterske nauke na Univerzitetu Alberta i vraćali su se u Edmonton u Kanadi nakon proslave svog vjenčanja u Iranu.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
17/20Tokom bdijenja za žrtve avionske nesreće, žena drži transparent sa porukom 'ostavka' koja je najmjenjena liderima Irana, 11. januar.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
18/20Tokom protesta ispred Amir Kabir univerziteta, Iranci pale svijeće za 176 žrtava koje su poginuli na letu PS752. Na letu Ukraine International Airlinesa iz Teherana ka Kijevu putovalo je 82. Iranaca, 57 Kanađana, 11 Ukrajinaca, 10 Šveđana, 10 Afganistanaca, tri Njemca i tri Britanca.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
19/20Interventna policija ispred Amir Kabir univerziteta u Teheranu, 11. januara.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
20/20Demonstranti ispred Amir Kabir univerziteta u Teheranu, 11. januar.
Antivladini protesti, potaknuti potvrdom vojske da su greškom srušili ukrajinski putnički avion u kojem je stradalo 176 osoba, održavaju se treći dan širom Irana.
