Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Aktuelno
- SAD produžile licencu za rad NIS-a na još 30 dana
- Otpravnica poslova u ambasadi SAD: Neograničene mogućnosti Kosova za saradnju u odbrani i energetici
- Inspektorat policije Kosova: Proverićemo tvrdnje o ponašanju policajaca tokom obeležavanja Vidovdana
- Sud BiH potvrdio trogodišnju kaznu Miodragu Maliću zbog veličanja ratnih zločinaca
- Francuski poslanici sponzorišu zatvorenike osuđene na smrt u Iranu
Balkan na RSE
Umesto novog visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina je dobila vršioca dužnosti te funkcije. Luis Krišok, dosadašnji zamenik Kristijana Šmita na toj poziciji i supervizor za Brčko distrikt, imenovan je za vršioca dužnosti visokog predstavnika do konačnog imenovanja novog, saopšteno je u utorak posle sednice Upravnog odbora Saveta za sprovođenje mira (PIC) u Sarajevu. Učesnici sastanka takođe su se obavezali da će postići dogovor o novom visokom predstavniku "što je pre moguće", te je cilj najkasnije 14. jul. Krišok na funkciju zvanično stupa 1. jula, kada Šmitova ostavka, podnesena tokom maja, stupa na snagu.
Srbija nastavlja da se oprema kineskim naoružanjem. Nabavku dodatnih supersoničnih balističkih raketa CM-400, kao i kupovinu novih vazduhoplova, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vežbi i prikazu naoružanja Vojske Srbije 28. juna. Istraživačica Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI) Katarina Đokić za RSE kaže da ova najava sugeriše da će i novi borbeni avioni biti nabavljeni iz Kine, pošto je "besmisleno nabavljati skupe rakete za avione koje vrlo brzo ne bi mogle da budu korišćene". Vučić je prvo u martu potvrdio da je Srbija od Kine kupila rakete, a zvaničnici do danas nisu otkrili po kojoj ceni i u kojoj količini. Prema međunarodno dostupnim registrima naoružanja, Srbija je jedina zemlja u Evropi koja poseduje ove rakete, a Peking je najveći vojni snabdevač Beograda. Evropska unija i SAD su više puta upozoravale Srbiju na opasnosti produbljivanja vojne saradnje s Kinom, naročito imajući u vidu da je Srbija kandidatkinja za članstvo u EU.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić se, kako kaže, raspitao i tvrdi da Milana Radoičića, koji je na crvenoj Interpolovoj poternici zbog oružanog napada u Banjskoj na Kosovu, ne štite pripadnici Žandarmerije. To navodi i komandant te posebne policijske jedinice Radoslav Repac. Vlasti odbacuju navode medija da Radoičića, kao i njegovog poslovnog partnera sa Kosova Zvonka Veselinovića, štite pripadnici Žandarmerije. S druge strane, pukovnica policije u penziji Slavica Radovanović kaže za RSE da je "javna tajna" da pripadnici Žandarmerije čuvaju određenu kategoriju ljudi kojima ne pripada policijsko obezbeđenje. "I moje insajderske informacije govore u prilog tome da postoje sigurno dve osobe iz Žandarmerije, koje uopšte ne dolaze na svoj posao, nego čuvaju Radoičića", rekla je Radovanović koja je provela u policiji više od 30 godina, a od 2021. je opoziciona narodna poslanica. Dok EU i SAD traže od Beograda procesuiranje odgovornih za Banjsku, Radoičić je u Srbiji na slobodi s prijavljenim prebivalištem u Beogradu.
Prvi put posle dužeg perioda u Briselu se nezvanično govori o mogućnosti nastavka pregovora o članstvu Srbije u EU. Neke države članice zalažu se da se već tokom jula odobri otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima. Ovaj klaster odnosi se na konkurentnost i inkluzivni rast i obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Evropska komisija još je 2021. ocenila da su ispunjena merila za njegovo otvaranje. Izmene pravosudnih zakona smatraju se pozitivnim signalom za napredak Srbije na evropskom putu, barem među državama članicama koje su spremne da zanemare činjenicu da Beograd i dalje nije uveo sankcije Rusiji u skladu sa odlukama na nivou evropskog bloka. Međutim, nisu sve države EU saglasne da Srbija zaslužuje otvaranje Klastera 3, iako su unutar evropskih institucija već počele pripreme kako bi njegovo otvaranje bilo moguće u julu. Pretresi, informativni razgovori i napadi na neistomišljenike vlasti u Beogradu otežali su napore država članica koje se zalažu za nastavak evropskog puta Srbije kojoj iz Brisela poručuju da od nje očekuju poštovanje slobode izražavanja.
S druge strane, Evropska komisija usvojila je finansijski paket za Crnu Goru, u vrednosti od gotovo 3,2 milijarde evra. Uz odluku o početku izrade Nacrta sporazuma o pristupanju, ovo se smatra jednom od najvažnijih odluka koje je Crna Gora dosad dobila u procesu pristupanja EU, jer predstavlja konkretne finansijske pripreme za buduće članstvo zemlje. Kako je saopštila Evropska komisija, cilj paketa je da se Crna Gora unapred pripremi za puno učešće u budžetu i politikama EU. To znači da bi, odmah po ulasku u EU, mogla da koristi evropske fondove kao i ostale države članice, ali bi istovremeno počela i da uplaćuje svoj doprinos zajedničkom budžetu EU. Na taj način trebalo bi da se izbegnu prekidi u finansiranju i smanji administrativno opterećenje tokom prelaska sa statusa kandidata na status države članice. Finansijski paket zasnovan je na predlogu novog sedmogodišnjeg budžeta EU za period od 2028. do 2034. Projekcije su izrađene pod pretpostavkom da će Crna Gora postati članica EU 2028.
Državljani Kine, Rusije i Turske i dalje dolaze na Zapadni Balkan bez viza, a potom pokušavaju da nastave put prema EU, upozorava Frontex u novoj proceni rizika. Brisel u isto vreme traži od zemalja regiona da pooštre viznu politiku i zatvore prostor za takve zloupotrebe. Granična policija BiH potvrdila je za RSE da od Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), redovno prima informacije koje se odnose na nezakonite migracije, krijumčarenje ljudi i moguće zloupotrebe bezviznog pristupa, te da raspolaže saznanjima o pokušajima nezakonitog nastavka putovanja prema državama EU. Prethodnih godina kineski državljani dolazili su u region avionom i potom pokušavali da nastave put ka EU, dok su pojedini ruski državljani, uključujući Čečene, Balkan koristili kao tranzit ili privremeno utočište nakon početka rata u Ukrajini.
Od "ruke su vam krvave" do kosovskog zaveta – o Kosovu, uz gusle, odjekivalo je s gradskog trga u Kraljevu, u centralnoj Srbiji, stotinak kilometara od granice s Kosovom. Poruke o Kosovu, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, dominirale su na antivladinom skupu održanom na poziv studenata u blokadi. Ranije optuživana za korupciju i nemarno upravljanje državom, vlast je sada kritikovana zbog postizanja sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova. "Sumnjam da će reciklaža tema koje dominiraju poslednje četiri decenije doneti bolju budućnost ili čak uspeh na izborima, koji bi Srbiji pružio priliku da takvu budućnost izgradi", ocenjuje za RSE međunarodni analitičar Kurt Basener. Skupom je obeležen Vidovdan, verski i državni praznik u znak sećanja na bitku protiv otomanske vojske na Kosovu iz 14. veka kada je srpska vojska poražena.
Dan pre vidovdanskog protesta predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je podnošenje ostavke za nekoliko nedelja, što je postavilo pitanje da li je reč o političkom povlačenju ili taktici za opstanak na vlasti. Vučić je pred hiljadama pristalica okupljenih na mitingu u centru Beograda rekao da će "još samo nekoliko nedelja biti predsednik" države. Međutim, to nije prvi put da je najavljivao povlačenje. U javnosti je nudio povlačenje u situacijama manjih i većih političkih kriza. Poslednjih godinu i po dana suočen je sa jednom od najozbiljnijih, u talasu protesta sa zahtevima da se zaustavi korupcija i raspišu vanredni izbori. Dosad je te pozive na izbore odbijao. Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka Dušan Spasojević ocenjuje da bi se u njegovoj poslednjoj objavi mogla čitati njegova namera za prelazak na mesto premijera Srbije.
Pročitajte i novi Most RSE u kojem je tema bila kakav je odnos pravosuđa u BiH prema ratnim zločinima. Sagovornici su bili Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava sa sedištem u Bijeljini, i Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva. Razgovaralo se o tome zašto u Tužilaštvu BiH još ima oko 1.200 nerešenih predmeta koji se tiču ratnih zločina, šta je glavni razlog što veliki broj osumnjičenih za ratne zločine još nije završio na sudu, da li je u pitanju nesposobnost pravosuđa ili su tužioci i sudije izloženi političkim pritiscima, kako su mnogi osuđeni ratni zločinci, poput generala Novaka Đukića, koji je osuđen na 20 godina zbog masakra u Tuzli, našli utočište u Srbiji i da li u BiH na istaknutim funkcijama ima osumnjičenih za ratne zločine.
Svet
Ministarstvo spoljnih poslova Katara saopštilo je u utorak da u narednim danima nije zakazan sastanak na visokom nivou između američkih i iranskih zvaničnika u Dohi, uprkos predstojećoj poseti američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera. Portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova Mađed Al Ansari rekao je novinarima da će američka delegacija razgovarati s katarskim posrednicima, dodajući: "Koliko ja znam, nema sastanka na visokom nivou između dve strane". Bela kuća je prethodno saopštila da će Vitkof i Kušner putovati u Katar na sastanke na visokom nivou, dok je predsednik SAD Donald Tramp rekao da je Iran "tražio sastanak" u Dohi. O dešavanjima u pregovorima SAD i Irana kao i široj krizi na Bliskom istoku pratite naš blog uživo.
Daleko od ukrajinskih bojišta, gde ruske snage i dalje napreduju sporim tempom, sve veća kriza s gorivom – izazvana ciljanom ukrajinskom kampanjom napadima dronova – uvlači se u živote običnih Rusa. U jednom regionu nema benzina za kola hitne pomoći. U drugom je obustavljeno odnošenje smeća jer nema goriva za kamione. Pojavilo se i crno tržište na kom možete platiti nekome da vam čuva mesto u beskrajnim redovima vozača koji se nadaju da će napuniti kola. Kriza s gorivom u Rusiji se produbljuje.
Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Andrej Zarević
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!