Od "ruke su vam krvave" do kosovskog zaveta.
O Kosovu, uz gusle, odjekivalo je sa gradskog trga u Kraljevu, u centralnoj Srbiji, stotinak kilometara udaljenog od granice sa Kosovom.
Poruke o Kosovu, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje, dominirale su na antivladinom skupu održanom na poziv studenata u blokadi.
Ranije optuživana za korupciju i nemarno upravljanje državom, vlast je sada kritikovana zbog postizanja sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova.
"Sumnjam da će reciklaža tema koje dominiraju poslednje četiri decenije doneti bolju budućnost ili čak uspeh na izborima, koji bi Srbiji pružio priliku da takvu budućnost izgradi", ocenjuje za RSE međunarodni analitičar Kurt Basener (Bassuener).
Skupom je obeležen Vidovdan, verski i državni praznik u znak sećanja na bitku protiv otomanske vojske na Kosovu iz 14. veka kada je srpska vojska poražena.
Krovna grupa "Studenti u blokadi", nije odgovorila na upit RSE o stavljanju Kosova u fokus vidovdanskog skupa i porukama u Kraljevu.
Taj skup bio je još jedan u nizu na kojima se traži smena vlasti već godinu i po dana zbog stradanja 16 osoba u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
U međuvremenu je zahtevima dodato i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, što vlasti do sada nisu prihvatale.
Dan pre vidovdanskog protesta predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je podnošenje ostavke za nekoliko nedelja.
Šta je pokazao Vidovdan u Kraljevu?
U gradu koji je postao utočište za hiljade izbeglih Srba 1999. godine, kada su se sa Kosova povukle srpska vojska i policija, okupljenima se obratilo više govornika sa Kosova.
Osim bojazni zbog integracije u kosovski sistem institucija koje su funkcionisale u sistemu Srbije, izrekli su i kritike na račun vlasti u Beogradu.
Na skupu su iznete ocene da integracija srpskih institucija, kao i podizanje optužnica protiv Srba, znači "nestanak Srba sa Kosova."
Postavljeno je i pitanje zbog čega vlast u Beogradu ne preduzme "recipročne mere u Srbiji prema Albancima".
Na skupu je govorila i poslanica u Skupštini Srbije Jelena Pavlović, koja je najavljena kao advokatica iz Beograda.
"Ovaj narod vam nikada neće oprostiti Briselski, Vašingtonski, francusko-nemački plan i Ohridski sporazum za sramnu predaju Kosova i Metohije, temelja nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda", poručila je ona.
Jelena Pavlović nastupa kao samostalna poslanica, ali je donedavno bila u pokretu "Mi, snaga naroda", koju predvodi Branimir Nestorović, na čijoj listi je i izabrana.
Parlamentarni pokret "Mi snaga naroda" je desno i proruski orijentisan, dok je Nestorović poznat po teorijama zavere.
Normalizacija odnosa sa Kosovom, koja je kritikovana na vidovdanskom skupu, jedan je od uslova Srbiji za napredak u pridruživanju Evropskoj uniji.
I Briselski i Ohridski sporazumi sklopljeni su posredstvom EU, dok je Vašingtonski potpisan u prisustvu američkog predsednika Donalda Trampa (Trump).
Međutim, Kurt Basener iz Saveta za demokratizaciju politike iz Berlina kaže da je prilično skeptičan oko toga koliko Kosovo i nacionalne teme predstavljaju primarni pokretački motiv.
"Kosovo nije ono što je izvelo ljude na ulice u novembru 2024. Iako je nacionalistička simbolika postajala sve prisutnija na protestima, retko je bila u prvom planu", naveo je.
Taktički potez ili autentičan izraz?
Basener kaže da mu je skretanje studentskog pokreta udesno oduvek "delovalo neskladno" zbog zahteva koje su imali, poput odgovornosti, vladavine prava i borbe protiv institucionalizovane korupcije.
Na početku protesta studenti su ostavljali otiske krvavih šaka, poručujući time vlastima da su im "krvave ruke" u novosadskoj tragediji.
Kako bi upoznali evropske institucije sa tim zahtevima, studenti su organizovali i biciklističke i maratonske ture do Strazbura i Brisela.
Međutim, istovremeno je na studentskim protestima u zemlji često viđana zastava sa porukom da nema predaje Kosova i mapom na kojoj je ono u granicama Srbije.
A nedavno su izašli i sa "Memorandumom" u kojem se Kosovo navodi kao "sastavni deo Srbije", što je podiglo prašinu u javnosti koja ih podržava.
Basener kaže da je pitanje da li skretanje studentskog protesta predstavlja autentičan izraz pokreta, a u kojoj meri taktički izbor.
Smatra da je reč o kombinaciji ta dva faktora, ali da prevladava taktika.
"Vlast i provladini mediji pokušavaju studente da predstave kao strane plaćenike i izdajnike, čak i 'ustaše'. Studenti imaju potrebu da pokažu svoju 'patriotsku' verodostojnost", naveo je.
Podseća da se odluka opozicije da Vojislav Koštunica predvodi listu DOS-a protiv Miloševića 2000. zasnivala na sličnoj proceni.
Ali i da je reč o taktici pitanje je, kaže Basener, koliko je to mudar potez.
"Prošle nedelje mi je jedan zvaničnik države članice EU rekao da 'ne postoji održiva alternativa' Vučiću u srpskoj politici", dodao je.
Naime, Basener smatra da EU iako je nešto "kritičnija" prema Vučiću i sve više "frustrirana" njime, i dalje ga u "suštini podržava".
Ocenjuje da su u Briselu i među vladama država članica EU duboko ukorenjeni "legitimistički" refleksi i oprez prema preuzimanju rizika.
"Sumnjam da će narativi koji su (u Kraljevu) bili u prvom planu promeniti takav stav EU i njenih sagovornika. Sve to deluje veoma okrenuto prošlosti", naveo je Basener.
Osim toga, kaže da takve nacionalističke teme slabe i regionalnu solidarnost sa studentima.
"Uključivanje Novog Pazara i uzajamna solidarnost sa tim gradom pričaju jednu sasvim drugačiju priču. Ipak, ostaje otvoreno pitanje kakav bi odnos Srbija pod vođstvom studenata imala prema susedima", dodao je.
Osim normalizacije odnosa sa Kosovom, uslovi za dalji napredak Srbije kaEU su vladavina prava, sloboda medija i uvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.