Evropska komisija (EK) usvojila je finansijski paket za Crnu Goru, u vrednosti od gotovo 3,2 milijarde evra.
Uz odluku o početku izrade Nacrta sporazuma o pristupanju, ovo se smatra jednom od najvažnijih odluka koje je Crna Gora do sada dobila u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), jer predstavlja konkretne finansijske pripreme za buduće članstvo zemlje.
"Današnji paket je još jedan konkretan korak ka budućnosti Crne Gore u našoj Uniji. Pripremamo Crnu Goru, države članice i naše institucije. Jer proširenje uspeva kada je to zajednički evropski projekat izgrađen na zaslugama, posvećenosti i poverenju", poručila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Layen).
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocenila je da paket predstavlja ispunjavanje obaveza Evropske unije, dok Crna Gora sprovodi reforme na putu ka članstvu.
"To će učiniti tranziciju Crne Gore od zemlje kandidata do države članice što je moguće lakšom. Obezbediće kontinuitet od prvog dana članstva", rekla je Kos.
Kako je saopštila Evropska komisija, cilj paketa je da se Crna Gora unapred pripremi za puno učešće u budžetu i politikama EU. To znači da bi, odmah po ulasku u EU, mogla da koristi evropske fondove kao i ostale države članice, ali bi istovremeno počela i da uplaćuje svoj doprinos zajedničkom budžetu EU. Na taj način trebalo bi da se izbegnu prekidi u finansiranju i smanji administrativno opterećenje tokom prelaska sa statusa kandidata na status države članice.
Paket pod predpostavkom da Crna Gora postaje članica 2028. godine
Finansijski paket zasnovan je na predlogu novog sedmogodišnjeg budžeta Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine. Projekcije su izrađene pod pretpostavkom da će Crna Gora postati članica EU 2028. godine.
Paket je deo pregovora u okviru Poglavlja 33 koji se odnosi na finansijske i budžetske odredbe, koje uređuje način na koji nova država članica učestvuje u budžetu Evropske unije. Tim dokumentom Evropska komisija procenjuje koliko bi Crna Gora dobijala iz različitih evropskih fondova, koliko bi uplaćivala u zajednički budžet i kakav bi bio ukupni finansijski efekat njenog članstva.
Predlog je upućen Savetu EU i predstavljaće osnovu za pregovore sa Crnom Gorom u okviru Poglavlja 33.
Cilj Komisije je da obezbedi nesmetanu finansijsku tranziciju ukoliko Crna Gora postane članica 2028. godine, uz što manji uticaj na budžet postojećih država članica.
Zbog toga se u diplomatskim krugovima nezvanično navodi da bi pristupanje Crne Gore za građane Evropske unije koštalo manje od jednog evra godišnje po stanovniku.
Crna Gora dobila dve važne odluke
Za crnogorsku vladu ovo predstavlja jednu od dve najvažnijih odluka koje je Evropska unija do sada donela u korist Crne Gore tokom procesa pristupanja.
"Crna Gora je jedina država kandidat koja je obuhvaćena ovom budžetskom projekcijom, što predstavlja snažan politički signal da je Evropska unija vidi kao narednu članicu", rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministarka evropskih poslova Majda Gorčević.
Ona navodi da EU već sada planira sredstva koja bi Crna Gora koristila kao država članica, kako bi prelazak sa pretpristupnih fondova na redovne evropske fondove bio što jednostavniji i bez prekida u finansiranju razvojnih i reformskih projekata.
"Ovakvo planiranje potvrđuje da Evropska unija ne priprema samo nastavak pregovora sa Crnom Gorom, već i njeno uspešno članstvo, prepoznajući pritom konkretne rezultate reformi koje ova Vlada sprovodi i napredak koji Crna Gora ostvaruje u procesu pristupanja Evropskoj uniji", ocenjuje ministarka Gorčević.
Zanemarljive finansijske implikacije prijema Crne Gore u EU
Za poznavaoce prilika, ovaj finansijski paket dokazuje koliko je neznatan finansijski izadatak prijema zemlje u EU po evropske građane.
"Ovaj paket jasno pokazuje koliko mali trošak za Evropsku uniju predstavlja pristupanje ne samo Crne Gore, nego i ostalih zemalja Zapadnog Balkana. S druge strane, uspešno i ubrzano približavanje Crne Gore jasno bi pokazalo da Evropska unija, uprkos svim poteškoćama i skepticizmu sa kojima se suočava, još može da oživi politiku proširenja", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Peter Žerjavič, dugogodišnji dopisnik iz Brisela za slovenački list "Delo".
Podsećajući na veliko proširenje Evropske unije 2004. godine, kada je u jednom danu članstvo dobilo deset država, Žerjavič ocenjuje da bi ulazak Crne Gore mogao da podstakne ubrzani privredni razvoj zemlje zahvaljujući značajnim sredstvima iz evropskog budžeta.
"Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju doprineo bi stabilizaciji njenog položaja kao dela zapadnog političkog i bezbednosnog prostora", ocenjuje on.
Kako će biti raspodeljena sredstva?
Prema predlogu Evropske komisije za novi budžet EU, Crna Gora bi tokom sedmogodišnjeg budžetskog perioda mogla da računa na sredstva iz više evropskih fondova:
- 1,99 milijardi evra kroz Nacionalni i regionalni plan partnerstva;
- 277 miliona evra iz Zajedničke poljoprivredne politike;
- 592 miliona evra za programe iz oblasti unutrašnjih poslova;
- 37 miliona evra za programe prekogranične saradnje Interreg;
- dodatna sredstva kroz druge unutrašnje i spoljne budžetske programe Evropske unije.
Crna Gora je trenutno najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i najizvesnija buduća članica.
Do sada je privremeno zatvorila 16 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Vlasti u Podgorici i dalje očekuju da će pristupni pregovori biti završeni do kraja ove godine, čime bi bili stvoreni uslovi da Crna Gora postane 28. članica Evropske unije tokom 2028. godine.