Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tenzije u Crnoj Gori uoči presude za 'državni udar'


Policija ispred Višeg suda u Podgorici, arhivska fotografija

Predsjednica sudskog Vijeća Višeg suda u Podgorici Suzana Mugoša će 9. maja u devet sati ujutru izreći prvostepenu presudu za četrnaestoro optuženih u sudskom procesu koje Specijalno tužilaštvo kvalifikuje "pokušajem terorizma".

Okončanje prvostepenog sudskog postupka prate političke tenzije izazvane ocjenama optuženih lidera Demokratskog fronta da će u slučaju osuđujuće presude Crna Gora biti destabilizovana. Presudu u sudskom procesu, nazvanom takođe "državni udar", crnogorska vlast dočekuje porukama - da do destabilizacije bezbjednosnih prilika u Crnoj Gori neće doći.

Sudsko Vijeće Višeg suda u Podgorici treba prvostepenom presudom da ocijeni da li je tokom jednoipogodišnjeg sudskog postupka prezentovano dovoljno materijalnih i nedvosmislenih dokaza, da su optuženi u slučaju "Državni udar" pokušali da u Crnoj Gori sprovedu terorističke aktivnosti kako bi nasilno srušili vlast u Crnoj Gori, uhapsili ili likvidirali tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, a sve sa političkim ciljem – da spriječe Crnu Goru da se priključi NATO alijansi.

To će biti epilog slučaja koji je dominirao u javnosti u protekle dvije i po godine, odnosno od 16. oktobra 2016. godine kada su u Crnoj Gori održani parlamentarni izbori tokom kojih je došlo do masovnog hapšenja državljana Srbije, tada osumnjičenih za pokušaj sprovođenja terorističkih akcija i pokretanja istrage protiv ruskih državljana i crnogorskih opozicionih političara.

Dok je Specijalno tužilaštvo tokom čitavog sudskog procesa tvrdilo da su optuženi imali svoju ulogu u pokušaju nasilnog rušenja vlasti, niko od optuženih nije priznao krivično djelo za koje se tereti, a advokati odbrane zahtijevali su prekid postupka i oslobađanje optuženih.

Šta je Sinđelić rekao na sudu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

Period od okončanja završnih riječi do zakazane prvostepene presude za 9. maj protekao je u podizanju političkih tenzija u Crnoj Gori, nakon što je optuženi lider Demokratskog fronta Andrija Mandić, u direktnoj polemici sa premijerom Duškom Markovićem, saopštio da neće dozvoliti potencijalno odvođenje u zatvor.

"Nas niko neće voditi u zatvor. Prije smo spremni glave da položimo i nekome glavu da skinemo nego što će nas neko povesti u zatvor", poručio je Mandić.

"Onaj ko će da kida glave mora da se sprema za to, onaj ko će da brani svoju glavu takođe se sprema za to", rekao je premijer Marković.

Potom je i drugi član Predsjedništva Demokratskog fronta Nebojša Medojević ocijenio da bi osuđujuća presuda u slučaju "Državni udar" mogla da izazove destabilizaciju Crne Gore i etničke sukobe.

"Bilo kakva osuđujuća presuda Đukanovićevog pravosuđa u lažnom, montiranom slučaju 'državnog udara' može nepovratno destabilizovati Crnu Goru i izazvati etničke konflikte u Crnoj Gori", upozorio je Medojević.

Na to je odgovorio premijer Marković, odbacujući mogućnost bilo kakve destabilizacije.

"Nema nikakvog posebnog ili vanrednog stanja, nemamo procjenu da se u Crnoj Gori može desiti nestabilnost pa i ovim povodom", rekao je premijer.

Komentarišući podizanje tenzija pred presudu u takozvanom suđenju vijeka, nekadašnji policijski funkcioner i opozicioni poslanik Zoran Miljanić ocjenjuje da već nekoliko godina Crna Gora živi u atmosferi političke krize, ali ne vjeruje da će bezbjednosne prilike biti narušene.

"Mi već živimo od zadnjih izbora 2016. godine do danas u nekoj atmosferi narušenih bezbjednosnih i drugih prilika u Crnoj Gori. Morali bi se vratiti na opštu krizu u kojoj se nalazi crnogorsko društvo, kako političku tako i ekonomsku, a istovremeno i bezbjednosnu krizu. Ipak, narušavanje bezbjednosnih prilika može biti samo kontrolisano, u onom obliku i intenzitetu koji najbolje odgovara vlasti. Nikako ne smatram da će tu doći do nekog šireg narušavanja bezbjednosti koje može suštinski destabilizovati Crnu Goru", kaže za Radio Slobodna Evropa generalni sekretar udruženja Civis Zoran Miljanić.

Predrag Bogićević, Vladimir Popov, Eduard Šišmakov i Nemanja Ristić na potjernici Interpola
Predrag Bogićević, Vladimir Popov, Eduard Šišmakov i Nemanja Ristić na potjernici Interpola

Specijalno tužilaštvo je optužnicom označilo dvojicu ruskih državljana Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova kao organizatore i finansijere pokušaja terorizma u Crnoj Gori. Državljani Rusije i po dosadašnjim informacijama pripadnici bezbjednosnih službi te zemlje su bili nedostupni crnogorskom pravosuđu.

Osim njih su za pokušaj terorizma bili optuženi pripadnici ekstremno desnih srpskih političkih pokreta Predrag Bogićević i Nemanja Ristić, koje je Srbija odbila da izruči. Za terorizam u pokušaju je optužen i penzionisani general policije Srbije Bratislav Dikić koji je u pritvoru od dana hapšenja, a koji nije priznao učešće u pokušaju terorizma.

Članovi Predsjedništva Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i aktivista ove političke organizacije Mihajlo Čađenović, su optuženi, između ostalog, za stvaranje kriminalne organizacije. Oni su tokom cijelog sudskog procesa tvrdili da se radi o politički montiranom procesu u režiji vrha Demokratske partije socijalista, uperenom protiv političkih predstavnika Srba u Crnoj Gori. Oni su saopštili da nikada nisu kontaktirali ili poznavali bilo koga od ostalih optuženih u sudskom procesu.

Za stvaranje ili učešće u kriminalnoj organizaciji su takođe optuženi Miloš Jovanović, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević, koji su takođe negirali navode iz optužnice.

Specijalno tužilaštvo je tokom sudskog postupka izvelo i dvojicu svjedoka saradnika: Sašu Sinđelića, koji je tvrdio da je radio po nalogu ruskog državljanina Eduarda Šišmakova u pripremi "državnog udara" u Crnoj Gori tako što je angažovao ljude iz Srbije da dođu u Crnu Goru na dan parlamentarnih izbora i prikupljao opremu; a svjedok saradnik Mirko Velimirović je tvrdio da je navodno nabavio oružje za sprovođenje terorizma u Crnoj Gori, ali da ga je, po sopstvenim riječima, bacio u jezero Gazivode na Kosovu i slučaj prijavio crnogorskom Specijalnom tužilaštvu.

Specijalno tužilaštvo je na kraju postupka ostalo pri svim navodima optužnice, dok su optuženi odbacili krivicu. Kompletno "suđenje vijeka" kako je nazvano u medijima je godinu i po prenošeno direktno na televizijskim kanalima sa nacionalnom frekvencijom, tokom kojeg su građani, osim izvođenja dokaza i kontraargumenata pratili incidente u sudnici, uvrede i verbalne sukobe.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG