Okončano je višemjesečno saslušanje svjedoka saradnika Specijalnog tužilaštva Saše Sinđelića u Višem sudu u Podgorici u sudskom procesu "državni udar".
Sam kraj ispitivanja svjedoka saradnika obilježila je promjena dijela iskaza optuženog za pokušaj terorizma, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića, koji se naknadno sjetio da mu je Sinđelić ipak pominjao upad u Skupštinu Crne Gore nakon izbornog dana. Da li ovo predstavlja preokret u sudskom procesu?
Od momenta hapšenja i procesuiranja prije skoro godinu i po, penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić je tvrdio da nije učestvovao ni u kakvoj zavjeri, niti u pokušaju nasilnog rušenja vlasti u Crnoj Gori, da je u Crnu Goru došao kako bi posjetio manastir Ostrog, te da ni u trenutku hapšenja nije znao ništa o razlozima pritvaranja.
Navode iz optužnice u kojoj se tereti da je trebalo da učestvuje u nasilnom ulasku u Skupštinu Crne Gore u izbornoj večeri 16. oktobra 2016. godine Dikić je odbacio tvrdeći da tako nešto nije planirano. Ipak, Dikić se naknadno prisjetio da je sadašnji svjedok saradnik Saša Sinđelić u toku jednog razgovora pomenuo mogućnost nasilnog ulaska demonstranata u Skupštinu, a o čemu Dikić nije govorio prilikom davanja prvog iskaza.
Sudija Suzana Mugoša je tražila od Dikića objašnjenje različitih izjava:
"On (Sinđelić) je rekao da neće biti nikakvih sukoba, kao što ste i vi sad naveli, nego će oni (demonstranti) kao navijači na utakmici da se poguraju sa obezbjeđenjem i uđu u Skupštinu. Ovaj dio uopšte niste pominjali u svojoj odbrani?"
Dikić je na to odgovorio: "Nisam, iskreno. On me je podsjetio na to kada je ovdje govorio (Sinđelić) o guranju kao navijači na utakmici i ja sam se sjetio da je stvarno rekao tu neku rečenicu".
Istovremeno, Dikić je rekao da nikada nije čuo za lidere Demokratskog fronta, da ni sa kim od njih nije bio u kontaktu, da nije poznavao ni Ruse optužene za organizaciju i finansiranje pokušaja terorizma, te tvrdio da nije ni imao namjeru da učestvuje na nasilnom skupu. Jedini kontakt je imao sa Sinđelićem, sadašnjim svjedokom saradnikom Specijalnog tužilaštva.
"Ja stvarno nisam znao za taj nekakav kriminalni plan, za te neke aktivnosti, tu organizaciju. Sinđelić mi nikada nije pominjao nekakvo oružje, specijalce, organizaciju, planove. Sve ono što sam ja znao, ja sam pred ovim sudom izjavio", rekao je optuženi Dikić.
Ovoj promjeni iskaza ili novom prisjećanju prethodio je iznenađujući potez Dikića koji je otkazao punomoćje svojim braniocima, advokatima Goranu Petronijeviću i Milanu Petroviću, koji su ga zastupali od samog hapšenja. Odgovarajući na pitanje specijalnog tužioca Milivoja Katnića, Dikić je ponovio da nije bio upoznat sa postojanjem bilo kakvog oružja koje bi bilo korišćeno za napad na Skupštinu.
Katnić: "Izvolite, kažite, da li ste Vi u svijesti imali upotrebu nekih sredstava koja bi efektuirala cilj ulaska u Skupštinu?"
Dikić: "Ja opet kažem, da mi Sinđelić to nije pominjao, osim te rečenice, niti mi je nudio da ja učestvujem u ulasku u Skupštinu".
Svjedok saradnik Saša Sinđelić je u tromjesečnom davanju iskaza govorio o postojanju planova za vršenje terorističkih napada u Crnoj Gori sa ciljem nasilnog rušenja vlasti i likvidacije tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Optuživao je lidere Demokratskog fronta kako za pokušaj državnog udara tako i za izdaju čitave akcije.
Ovaj njegov iskaz su branioci optuženih ocjenili kao lažan, kontradiktoran, konstrukciju i uputili su zahtjev sudiji da Sinđeliću oduzme status svjedoka.
"Ovdje postoje ozbiljne indicije da je Sinđelić saradnik neke službe. Koje? Nemam pojma, možda ćemo i da saznamo. Ili je bio ucjenjen jer ima jasnu motivaciju za dobijanje statusa", kazao je branilac jednog od optuženih Dušan Radosavljević.
Suđenje će se nastaviti saslušanjem novih svjedoka, ali i izvođenjem tužilačkih dokaza. Čitav slučaj privukao je pažnju i domaće, ali i inostrane javnosti. O tome govori i činjenica da je predsjednik ruske stranke Rodina i poslanik u ruskoj državnoj Dumi Aleksej Žuravljev pozvao crnogorske vlasti da, kako je kazao, prekinu političke procese protiv lidera Demokratskog fronta, odnosno da se "zaustavi politički progon protiv Milana Kneževića i Andrije Mandića koji su lažno optuženi za pokušaj državnog udara".
Za pokušaj "državnog udara" optuženo je 14 državljana Rusije, Srbije i Crne Gore, među kojima su u nedostupni ruski državljani i vjeruje se pripadnici obavještajnih službi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, devet srpskih državljana i lideri Demokratskog Fronta Andrija Mandić i Milan Knežević i aktivista Mihajlo Čađenović. Slučaj "državni udar" doveo do pogoršanja političkih odnosa i izazvao političku krizu u Crnoj Gori.
Facebook Forum