Asocijacija žrtava genocida u BiH organizovala je danas u Sarajevu miting pod nazivom "Pravda za žrtve genocida u BiH". Povod je jučerašnja presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije za genocid.
Tačno prije 14 godina iz voza na relaciji Beograd - Bar u stanici Štrpci oteto je, a potom ubijeno 19 putnika, od kojih 18 bošnjačke nacionalnosti. Posmrtni ostaci žrtava još nijesu pronađeni. Za zločin je osuđen samo Nebojša Ranisavljević, dok se Milanu Lukiću, predvodniku grupe Vojske Republike Srpske, sudi u Hagu, ali ne za taj zločin.
Nakon izricanja presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH, kojim se Srbija oslobađa optužbi za genocid, ali i proglašava odgovornom što nije učinila ništa da spreči genocid nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici, nameće se pitanje da li ovakav ishod otvara put pomirenju dva naroda ili vodi daljim konfrontacijama.
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj uputio je vlastima Srbije diplomatsku notu u kojoj podsjeća da je sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje prestao da važi raspadom državne zajednice Srbije i Crne Gore. U BiH odmah su uslijedile žestoke reakcije, pa je premijer RS-a Milorad Dodik najavio je da će tražiti odgovornost ministra vanjskih poslova zbog note kojom ukida ono što je ratifikovao Parlament BiH. U Beogradu je potvrđeno da je iz Sarajeva stigla diplomatska nota, te navode da, osim političkog, ne postoji i pravni osnov za poništavanje tog sporazuma.
U Zagrebu Andrija Hebrang, u Beogradu Draža Mihailović ili Dragiša Cvetković, neka su od imena iz jugoslavenske istorije koja se u posljednje vrijeme ponovno vrte po medijima. Uz svako od njih stoji i riječ rehabilitacija. Historija se na Balkanu već podugo zloupotrebljava, historijski se događaji i ličnosti upotrebljavaju u dnevno-političke svrhe. Partizani i četnici su u Srbiji izjednačeni, čak se saradnicima Hitlerove vojske daje veći, domoljubniji značaj, epitet onih koji su štitili Srbe. Jasenovac, jame, Tito, Nikola Pašić… sve se sada prikazuje u nekom drugom svjetlu. Da li uvijek u pravom, kritičkom, naučnom, pitanja su na koja smo potražili odgovore u minutama što slijede. Bez želje da presuđujemo, nudimo vam trenutnu sliku upotrebe rehabilitacije na južnoslavenskim prostorima.
Gost je Daliborka Uljarević, politikolog, izvršni direktor nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje iz Podgorice.
Posebno povjerenstvo Europskog parlamenta protekle je sedmice usvojilo izvještaj o tajnim preletima aviona koje američka Središnja obavještajna agencija - CIA, koristila i za prijevoz pritvorenika osumnjičenih za terorizam. Uspjeli smo ući u trag jednom takvom letu, od baze Guantanamo na Kubi, do Tuzle u Bosni i Hercegovini. Uz to, pokušali smo rekonstruirati i misiju u BiH koju je CIA navodno povjerila jednom od putnika u tom avionu.
U Sarajevu je juče bila zatvorena jedna od centralnih gradskih džamija, Careva džamija, u kojoj se nalazi i sjedište reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH. Razlog je problem koji u Islamskoj zajednici imaju posljednjih dana sa pristalicama vehabijskog pokreta. Vehabije, naime, žele, mimo dopuštenja vjerskih vlasti, držati predavanja u ovoj džamiji. Iako je prošlog četvtka i policija morala intervenisati, reis Mustafa efendija Cerić tvrdi da dešavanja u Carevoj džamiji ne predstavljaju veliki problem.
Član rukovodstva Socijaldemokratske partije BiH, Bogić Bogićević, u intervjuu Radiju Slobodna Evopa govori, uz ostalo, o tome da li je je nestala ideja socijaldemokratije u BiH, da li je Milorad Dodik socijaldemokrata, te kakva bi mogla biti odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid.
Predstavnici vodecih političkih stranaka ni danas, praktično na kraju roka koji je dala međunarodna zajednica, nisu postigli dogovor o ovom pitanju, koje je glavni uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruzivanju BiH i EU. Na današnji sastanak u Sarajevu stigli su predstavnici političkih stranaka iz Republike Srpske i predstavnici Hrvatske demokratske zajednice. Bošnjačke stranke odbile su prisustvovati sa obrazlozenjem da međunarodna zajednica podržava prijedlog premijera RS Milorada Dodika, koji ne znači reformu nego status kvo.
Nakon što je pripadnik Granične službe MUP-a Crne Gore Suad Muratbašić javno priznao u svjedočenju za radio Slobodna Evropa da je morao kao partijski aktivista da ubjeđuje građane Bijelog Polja da glasaju za Demokratsku partiju socijalista, nevladine organizacije i političke partije pokrenule su kampanju u kojoj traže preispitivanje ovog i drugih slučajeva umiješanosti državnih službenika u agitaciju. Ovaj slučaj otvara pitanja, na koji će način državni organi reagovati na ovaj slučaj, da li je policija depolitizovana i da li će Muratbašić zbog svoj istupa u javnosti trpjeti posljedice u policijskoj službi?
Krajem prošloga tjedna, u nekim dijelovima Hrvatske, u pojedinim kafićima su se pojavile vrećice sa šećerom sa likom Adolfa Hitlera i uvredljivim vicevima na račun Židova. Reagirao je Centar Simon Wiesenthal upozoravajući hrvatske vlasti da primjene zakone kako bi se spriječila ta vrsta «posla». Da li je hrvatska javnost senzibilizirana kada se radi o židovskom pitanju, ili se događaji poput ovoga, ipak minoriziraju?
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available