U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, asistent na Pravnom fakultetu u Podgorici i predsjednik Udruženja za demokratski pravni poredak, Dražen Cerović, govori aktuenim problemima i odnosima unutar tužilačke i sudske organizacije, povjerenju građana, ali i visokih državnih službenika u crnogorsko pravosuđe.
Gost je Ratimir Martinović, poznati crnogorski pijanista, umjetnički direktor muzičkog festivala KotorArt.
Početkom tjedna stigla je vijest da je Sjeverna Koreja spremna napustiti svoj sporni nuklearni program u zamjenu za energetsku i ekonomsku pomoć ostalih pet članica šesto stranih pregovora – Sjedinjenih Država, Kine, Japana, Rusije i Južne Koreje. Odluka je pozdravljena u svijetu, ocjenjena je kao obećavajući signal i popuštanje tenzija u sjeveroistočnoj Aziji. Neki analitičari, međutim, dvoje u spremnost Pjongjanga da odustane od razvoja nuklearnog programa, te ocjenjuju da Sjeverna Koreja traži dodatne koristi. Da li sporazum od 12. veljače ipak otvara nadu da bi se na sličan način moglo riješiti pitanje iranskog nuklearnog programa?
Ove školske godine, odnosno od prošlog septembra, u Beogradu je otvoren Fakultet informacionih tehnologija, prvi i jedini srpski fakultet na daljinu, na kojem se čitava nastava odvija preko interneta. Njegov osnivač je Dragan Domazet, nekadašnji ministar za nauku i tehnologiju u Vladi Zorana Đinđića.
U intervjuu Radiju Slobodna Evropa, predsjednik Stranke demokratske akcije BiH i bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH, Sulejman Tihić, kaže kako očekuje da presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Hagu po tužbi BiH za genocid protiv nekadašnje državne zajednice Srbija i Crna Gora bude u korist BiH. Presuda, ocjenjuje Tihić, može imati određene političke posljedice.
U aktuelizovanoj priči o zločinima u Kaluđerskom lazu, gdje su pripadnici tadašnje Vojske Jugoslavije ubili 20 albanskih civila izbjeglih sa Kosova, postavlja se pitanje da li će predmet istrage biti i predstavnici vojnih istražnih organa i vojnog tužilaštva koje se sumnjiče da su zataškali čitav slučaj.
U okviru međunarodne kampanje za ukidanje viznih režima u Evropi i za slobodno kretanje ljudi, koja je istovremeno izvedena u dvadesetak država, Mladi liberali Evrope izveli su ulične performanse, te organizovali protestne skupove i u Beogradu i Sarajevu.
Protekloga vikenda na Međunarodnoj konferenciji o sigurnosti koja se održala u Munchenu, ruski predsjednik Vladimir Putin je optužio Sjedinjene Američke Države da provociraju novu utrku u nuklearnom naoružanju i stvaraju jednopolarni svijet. Istodno je predbacio Evropskoj uniji da radi malo po pitanju kontrole američkog utjecaja na globalne odnose. Putin nije poštedio ni NATO, kao i Organizaciju za evropsku sigurnost i suradnju. Da li je Evropa primjereno reagirala na optužbe o obnovi hladnoratovske situacije, kao i o vlastitoj nedjelotvornosti u međunarodnim odnosima, te što je Putina motivitalo na ostar istup u Munchenu?
Povod za ovu temu je jedan oglas koji je pre petnaestak dana počeo da se pojavljuje u mnogim evropskim novinama. Oglas, dimenzija otprilike deset puta deset centimetara, u uokvirenom pravougaoniku, ističe prednosti ulaganja kapitala u Makedoniju. Istaknute su kao prednosti lako osnivanje kompanija, poreske olakšice i dobra saobraćajna i uopšte komunikaciona povezanost te zemlje sa mnogim evropskim državama. Slične oglase objavljivale su ranije još neke od zemalja regije. O tome koliko je zaista lako ili teško ulagati novac u projekte u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu, o tome šta vlasti tih društava čine da privuku strani kapital u ovoj Temi sedmice.
Podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša predložio je gradskom parlamentu da hrvatski predsjednik Stajepan Mesić bude prvi počasni građanin glavnog grada Crne Gore. Osim vladajuće koalicije koja ima većinu u lokalnom parlamentu prijedlog će, iako smatraju da je riječ o marketinškom potezu vlasti, podržati najjača opoziciona stranka Pokret za Promjene, ali ne i predstavnici prosrpske opozicije.
Papa Benedikt XVI rado bi posjetio Crnu Goru, tvrde diplomate ove zemlje u Vatikanu. Jedan od sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori izjavio je, međutim, kako bi procedura nalaže da Papa prilikom posjete jednoj zemlji traži da ga pozove i poglavar većinske crkve. Da li bi to u ovom slučaju značilo da Benedikt XVI u Crnu Goru nemože doći bez poziva Srpske pravoslavne crkve? Kada je prije tri godine Svetozar Marović, tadašnji predsjednik državne zajednice Srbija i Crna Gora, najavio da će u posjetu pozvati pokojnog Papu Jovana Pavla II, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije je bio protiv.
Istraživali smo otkud u BiH toliko zanimanja za ljudima sumnjivog morala, znanja i kulture, otkud toliko kiča i novokomponovanih vrijednosti u društvu.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available