Dostupni linkovi

'Militanti IDIL-a' Keserović i Dželko žele sporazume o krivnji s Tužiteljstvom BiH


Armen Dželko (desno) i Jasmin Keserović (lijevo) u BiH su deportirani iz Sirije 19. decembra 2019. godine.

Na Sudu Bosne i Hercegovine u ponedjeljak, 4. maja, održana su dva glavna pretresa u predmetima Jasmin Keserović i Armen Dželko, optuženim za ratovanje u Siriji, odnosno za krivična djela organiziranje i pridruživanje terorističkoj organizaciji i javno poticanje na terorističke aktivnosti. Obojica su s braniteljem izrazili namjeru da s Tužiteljstvom dogovore sporazumno prihvatanje krivnje.

Prema optužnici, Keserović (1994.), tereti se da se 2013. godine pridružio militantnoj organizaciji, koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija proglasilo terorističkom, tzv. Islamskoj državi, u čijim se redovima borio sve do teritorijalnog pada ove organizacije u februaru i martu 2019. godine.

Kako je naveo tužitelj Ćazim Hasaspahić, optuženi Keserović se pod nadimkom Abu Muhamed Al-Bosni borio u gradovima Haritan, Mimbidž, Rakka i drugim, u jedinicama Bejt komandos, kasnije Al-Aksa, a kojima su komandovali drugi militanti s područja Balkana, poput Gorana Pavlovića i Bajre Ikanovića. Za njim je bila raspisana i INTERPOL-ova potjernica.

Tužitelj je u uvodnim riječima tokom glavnog pretresa istaknuo da se Keserović 28. juna 2016. godine pojavljuje na snimku pod nazovom „Ponos je u džihadu“, propagandnom videu tzv. Islamske države, namijenjenom stanovništvu Balkana u kojem javno potiče i poziva na terorističke aktivnosti riječima: „Ustanite, o muslimani, ubijajte kršćane i njihove sluge u njihovim gradovima i u njihovim državama. Postavljajte im eksplozive pod njihove aute, u njihove kuće i u njihove urede. Ubijajte ih snajperima i prigušivačima, ubijajte ih onako kako ste u mogućnosti, o muslimani. Pa makar to bilo i nožem. I nemojte praviti razliku između vojnika i civila, kao što ni njihovi avioni ne prave razliku između vojnika i civila Islamske države. Oslonite se na Allaha čvrsto i pomozite svojoj braći“.

U slučaju Keserovića, Tužiteljstvo je planiralo izvođenje 14 svjedoka, među kojima i osobe koje su boravile u Siriji, s Keseroviće, koje „mogu posvjedočiti o zajedničkim odlascima na straže i borbenim aktivnostima“. Tužitelj Hasanspahić je kazao da će kao svjedoci biti pozvani i vještaci neuropsihijatrije, te istražitelji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ali i stručnjak za sigurnost kad je riječ o „Islamskoj državi“, prof. dr. Vlado Azinović.

„Smatramo da će Tužiteljstvo BiH iznijeti direktne dokazne materijale kojima ćemo potvrditi da je optuženi izvršio radnje navedene u optužnici koju je potvrdio Sud BiH. Kao dokazni materijal bit će izneseni i videosnimci i fotografije koje svjedoče o aktivnostima optuženog“, kazao je tužitelj Hasanspahić.

Optuženi Keserović je tokom glavnog pretresa upoznat sa svojim pravima te je potvrdio da je upoznat sa sadržajem optužnice.

Branitelj optuženog adovkat Senad Dupovac u uvodnim riječima odbrane kazao je da njegov branjenik i on žele stupiti u proces sporazumnog prihvatanja krivnje, „iako ima stavki koje Keserović ne priznaje“. "Bolje mršava nagodba, nego debela presuda", kazao je Dupovac.

Predsjednik sudskog vijeća Nenad Šeleda zatražio je da se i Tužiteljstvo i odbrana izjasne o nastavku mjere pritvora, na šta je Tužiteljstvo, pojasnivši da se okolnosti po kojima je pritvor određen nisu promijenile, zatražilo produženje pritvora nakon 18. maja kad ističe važeća mjera.

Odbrana je tražila da se o produženju pritvora izajsni pisemnim putem u zakonskom roku.

Sudija Nenad Šeleda zaključio je glavni pretres zakazaviši iduće ročište za 27. maj, kada će, Tužiteljstvo izvesti dva svjedoka, istražitelje iz Državne agencije za istrage i zaštitu.

Pregovori o sporazumnom prihvatanju krivnje bit će nastavljeni, ako obje strane prihvate.

Optuženi Armen Dželko (1994) tereti se da je 11. marta 2013. napustio BiH i ilegalno iz Turske ušao u Siriju, gdje je pridružio IDIL-u. Na glavnom pretresu je potvrdio da je u Siriji imao nadimak Abduallah i Ike, te da je otac dvoje djece. Kao i Keserović, i Dželko je u pritvoru od 19. decembra, odnosno deportacije iz Sirije.

Tužitelj Dubravko Čampara u uvodnim riječima je pročitao dijelove optužnice prema kojoj se Dželko tereti za organiziranje terorističke grupe u vezi s krivičnim djelom terorizma. Tužitelj Čampara je kazao da će Tužiteljstvo izvesti 13 svjedoka i nekoliko vještaka kako bi dokazali da je optuženi kriv za djela koja mu se stavljaju na teret. Čampara je naveo i da će biti predstavljeni i materijali, odnosno dokumentacija o boravku i aktivnostima optuženog Dželke u Siriji.

Odbrana je na uvodne riječi tužitelja kazala da je Dželko u Siriju otišao prije nego je „IDIL postojao“, te da „tada 'Islamska država' nije bila teroristička organizacija“.

„On je u Siriju otišao na arapsko proljeće, odnosno na demokratske pokušaje svrgavanja diktatora s vlasti“, kazao je branitelj Dupovac za svoj branjenika Armena Dželku.

Advokat Dupovac je kazao i da je Dželko još 2015. godine teško ranjen te da je izgubio bubre i dio slazene kao posljedice ranjavanja.

Kao i kod Keserovića, Dupovac je izrazio namjere o sporazumnom prihvatanju krivnje.

Sudija Branko Perić idući pretres zakazao je za 27. maj, kada će Tužiteljstvo izvesti svjedoka – istražitelja SIPA-e.

Perić je obje strane podsjetio da vode računa o visini kazne koja je propisana za krivična djela za koja se terete osumnjičeni „ako se obje strane odluče za sporazumno prihvatanje krivnje“.

Tužiteljstvo je i za Dželku zatražilo produljenje pritvora, s obzirom na to da se okolnosti nisu promijenile.

Pretresi na Sudu BiH održani su uz poštivanje mjera zaštite od korona virusa, svi prisutni nosili su zaštitne maske i rukavice.

Keserović i Dželko u BiH su vraćeni zajedno s još 23 bh. državljanina, od čega pet muškaraca koji su u pritvoru i protiv kojih su pokrenuti krivični postupci zbog sumnje da su se borili na strani terorističkih organizacija i frakcija u Siriji ili Iraku.

Zaprijećene kazne za krivična djela za koja se terete Keserović i Dželko, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine mogu iznositi od tri do 20 godina.

Ranije su kazne za ratovanje Siriju, pred Sudom BiH, bile niže od predviđenih, najčešće u visini od godinu i šest mjeseci, i to često sporazumnim priznanjem krivnje optuženih. Iz Tužiteljstva su ovo ranije objasnili kazavši da se željelo doći do informacija o finansijerima terorizma.

Glavna tužiteljica Tužiteljsva BiH Gordana Tadić prošle godine maju, nakon deportacija Ibre Ćufurovića iz Sirije, kazala je da Tužiteljstvo više neće sklapati sporazume u ovim slučajevima.

Posljednji osuđeni za ratovanje u Siriji Ibro Ćufurović na Sudu BiH kažnjen je kaznom od četiri godine zatvora. Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu BiH, krivična djela povezana s terorizmom. Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda. Pravomoćno je osuđeno 26 osoba za krivična djela odlaska na ratište u Siriju. INTERPOL je raspisao 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku.

Ispovijest militanta iz BiH u sirijskom zatvoru
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

XS
SM
MD
LG