Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Početak kraja pravne bitke Juliana Assangea


Protest ispred londonskog Woolwich suda na dan kada je počelo saslušanje

Prije deset godina WikiLeaks je objavio video snimak koji prikazuje američki vojni helikopter Apache korišten za pucnjavu tokom koje je na ulici Bagdada 2007. ubijeno nekoliko iračkih civila i dva novinara Reutersa.

Deceniju kasnije, osnivač ove mreže, Julian Assange suočava se sa saslušanjem tokom kojeg će biti određeno da li će biti izručen Sjedinjenim Državama i moguće, suočiti se sa zatvorskom kaznom od 175 godina zbog pribavljanja i objavljivanja tajnih dokumenata.

U ponedeljak (24. februara), Assange se pojavio pred sucima u londonskom Woolwich sudu počinje saslušanje koje će u prvoj fazi trajati sedam dana, a nakon pauze bit će nastavljeno u maju sa tri dodatne sedmice.

Assange je inače zatvoren u londonskom Blemarsh zatvoru pod visokim nadzorom gdje čeka odluku da li će ga Velika Britanija izručiti Sjedinjenim Državama ili ne.

Kako je čovjek kojeg pristalice smatraju herojem slobode medija, a kritičari za kriminalca koji je ugrozio ljudske živote objavljivanjem tajnih dokumenata američke vlade, došao do britanskog zatvora i moguće američke kazne od 175 godina?

'Kolateralno ubistvo’

Julian Assange je 2006. godine osnovao WikiLeaks, sajt specijalizovan u objavljivanju velikog broja podataka, dokumenata, cenzurisanog ili nedostupnog zvaničnog materijala koji uključuje ratove, špijuniranje i korupciju.

U intervjuu za njemački Der Spiegel, 2015. godine Assange je WikiLeaks opisao kao ‘divovsku biblioteku sa najtraženijim dokumentima na svijetu. Mi dajemo azil ovim dokumentima’.

Iako je mreža postojala četiri godine, objavljivanje videa na konferenciji u Washingtonu sa ulica Bagdada i ubistva civila i novinara Reutersa stavilo je WikiLeaks i njegovog osnivača u centar pozornosti.

Objavu pod naslovom "Kolateralno ubistvo" pratilo je više od od 90.000 povjerljivih američkih vojnih dosijea iz afganistanskog rata, 400.000 iz Iraka, a u novembru 2010. objavljeno je oko 250.000 američkih diplomatskih depeša koji pokrivaju skoro svaku zemlju na svijetu. U objavljivanju ovih dokumenata učestvovali su i New York Times, The Guardian kao i njemački Der Speigel koji su kasnije osudili poteze WikiLeaksa da objavi ostatak dokumenata bez cenzurisanja imena.

Dokumente je omogućio vojni analitičar stacioniran u Iraku, Bradley Manning, koji će kasnije promijeniti spol i ime u Chelsea, te biti osuđen po 20 tačaka optužnice za krađu i špijunažu na 35 godina zatvora.

Manning, nakon što je odslužila sedam od 35 godina zatvorske kazne te dobila pomilovanje od bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame ponovo je prošlog maja poslana u zatvor jer nije željela pomoći u istrazi protiv Assangea.

Ekvadorska ambasada

Ubrzo nakon toga počinje pravna bitka Juliana Assangea protiv kojeg Švedska podiže optužnicu za silovanje i seksualni napad, što on poriče. Assange koji se u to vrijeme nalazi u Londonu, predao se policiji te je pušten pod uslovom kaucije.

Dvije godine nakon toga, kada je Vrhovni sud Velike Britanije odredio da bi trebao biti izručen Švedskoj, Assange, od straha da bi ga Švedska mogla izručiti Sjedinjenim Državama, traži azil u ambasadi Ekvadora.

Proveo je sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu koja mu je također dodijelila i ekvadorsko državljanstvo. Nakon što je u aprilu 2019. godine, ekvadorski predsjednik Lenin Moreno na Twitteru objavio da je Ekvador donio ‘suverenu odluku da povuku azil’ britanska policija je uhapsila osnivača WikiLeaksa.

Julian Assange u policijskom kombiju nakon hapšenja u ambasadi Ekvadora
Julian Assange u policijskom kombiju nakon hapšenja u ambasadi Ekvadora

Četrdesedtosmogodišnji Assange uhapšen je na osnovu naloga koji je izdao sud za prekršaje u Westministeru 29. juna 2012. godine kada se Assange nije pojavio na sudu, navodi britanski Guardian, čime je prekršio uslove kaucije što će ga dovesti do osude na 50 sedmica zatvorske kazne.

"Bezrezervno se izvinjavam svima onima koji smatraju da ih uvrijedio zbog načina na koji sam vodio svoj slučaj", rekao je tada Assange u pismu koji je sudu pročitao njegov advokat Mark Summers.

18 tačaka optužnice

Isti dan kada je uhapšen, američko tužilaštvo je javno objavilo optužnicu protiv Assangea za zavjeru pristupa tajnom vladinom kompjuteru sa bivšom vojnom analitičarkom Chelsea Manning 2010. godine.

Prema optužnici koja Assange je pomogao Manning da otkrije lozinku koja se nalazila na kompjuteru američkog Ministarstva odbrane a koji je bio povezan na mrežu koja je vlada koristila za tajne dokumente i komunikaciju.

Pročitajte i ovo:

Uslijedile su i dodatne tačke optužnice, a Sjedinjene Države su zvanično prošlog juna zatražile izručenje Assangea na osnovu 18 tačaka optužnice, uključujući 17 optužbi za špijunažu i jednu optužnicu za hakiranje vladine kompjuterske mreže.

Nakon što je Assange optužen na osnovu Zakona o špijunaži iz 1917. godine, brojni smatraju da postoji strah da bi ovaj slučaj ‘mogao biti korišten protiv novinara’ piše Wall Street Journal (WSJ).

Wired, američki tehnološki magazin piše da ovaj zakon gotovo nikada nije uspješno primjenjen na osobu koja je primila informacije, navodeći citat Ben Wiznera iz američkog projekta za ‘Civilne slobode govora slobode, privatnosti i tehnologije’.

“Po prvi put u historiji vlada je podigla krivičnu optužnicu protiv izdavača istinitih informacija”, navodi Wizner.

“Julian Assange nije novinar. Ovo je postalo jasno na osnovu njegovih poteza. Niti jedna odgovorna strana, novinar ili bilo ko, ne bi namjerno objavila imena osoba za koje zna da su pouzdani ljudski izvori u ratnim zonama, izlažući ih opasnosti”, rekao je zamjenik američkog državnog tužioca John Demers prošle godine za WSJ nakon što je optužnica postala javna.

Pristalica Julian Assange na protestu u Londonu, 2. maj 2019.
Pristalica Julian Assange na protestu u Londonu, 2. maj 2019.

“Objavljivanje tih dokumenata od strane medija je jasno bilo u javnom interesu, a ne djelo špijunaže. Nema dvojbe u Assangeov doprinos novinarstvu”, smatraju s druge strane u Reporterima bez granica.

Ova organizacija pokrenula je i peticiju protiv izručenja koju je dosada potpisalo gotovo 43.000 ljudi.

“Izručenje Assangea bi moglo postaviti ozbiljan primjer svim novinarima koji objave povjerljive informacije od značaja za javnost’ navode Reporteri bez granica.

Nedavno je i komesarka Vijeća evrope za ljudska prava Dunja Mijatović izjavila da Assange ne treba biti izručen SAD zbog mogućeg uticaja tog slučaja na slobodu medija.

Za neke heroj, za druge neprijatelj

Assange smatra da su objavljene informacije pomogle da se otkriju zlostavljanja američke vojske. Američki tužioci, piše BBC, smatraju da su objave tajnih dokumenata ugrozile živote stoga Sjedinjene Države traže izručenje Assangea, inače državljanina Australije.

'Sloboda za Asanža'
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:36 0:00

Novinarske organizacije kao i organizacije za zaštitu ljudskih prava uključujući i Amnesty International smatraju da bi optužbe protiv Assangea mogle dovesti do ozbiljnih presedana za slobodu medija.

“Radi se o napadu na novinarstvo”, kaže bivši grčki ministar Yanis Varoufakis, prenosi AP. “Jedina optužba protiv Juliana, koja se krije iza bedastoće špijunaže, jeste optužba za novinarstvo”.

Američki državni sekretar Mike Pompeo, u vrijeme kada je bio direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) rekao je da za WikiLeaks da se radi o ‘neprijateljskom obavještajnom servisu’.

“Vrijeme je da nazovemo WikiLeaks onim što on uistinu jeste, nedržavna, neprijateljska, obavještajna služba koju često podstiču državni akteri poput Rusije”, rekao je tada Pompeo.

Kraj pravne borbe?

Saslušanje dolazi samo par dana nakon što je Assangeov advokat izjavio da je američki predsjednik Donald Trump navodno preko bivšeg kongresmena poslao Assangeu poruku da će biti pomilovan ukoliko kaže da Rusija nije imala ništa sa hakiranjem i objavljivanjem emailova Demokratskog nacionalnog komiteta i tadašnje kandidatkinje Hilary Clinton tokom kampanje za izbore 2016. godine. Bijela kuća poriče da je ikada postojala takva ponuda.

Niz email poruka na štetu Demokratske stranke i tadašnje predsjedničke kampanje Hillary Clinton hakirani su prije no što ih je 2016. objavio WikiLeaks.

Bivši grčki ministar finansija Yanis Varoufakis, modna dizajnerica Vivienne Westwood, urednik WikiLeaksa Kristinn Hrafnsonn, Assangeov otac John Shipton i frontmen Pink Floyda Roger Waters na protestu protiv izručenja Assangea u Londonu 22. februar 2020.
Bivši grčki ministar finansija Yanis Varoufakis, modna dizajnerica Vivienne Westwood, urednik WikiLeaksa Kristinn Hrafnsonn, Assangeov otac John Shipton i frontmen Pink Floyda Roger Waters na protestu protiv izručenja Assangea u Londonu 22. februar 2020.

Iako saslušanje o potencijalnom izručenju Sjedinjenim Državama počinje, pravna bitka Juliana Assangea mogla bi trajati godinama, pojašnjava AP. Nakon što obje strane završe sa predstavljanjem dokumenata i argumenata, sudija bi mogao donijeti odluku tek nekoliko mjeseci kasnije. Pored toga ostavlja se prostor za žalbu.

Nakon svega toga, ukoliko sud odobri izručenje, britanska vlada ima posljednju riječ. Lider opozicione britanske Laburističke stranke, Jeremy Corbyn pozvao je premijera Borisa Johnsona da blokira izručenje rekavši da se prava novinara i zviždača da otkrivaju navodne prestupe vlada, moraju poštovati.

U međuvremenu Švedska je odustala od optužnice za silovanje i zvanično zatvorila dalju istragu protiv Juliana Assangea.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG