Irački zvaničnici su obećali da istražiti sve slučajeve za koje se sumnja da su njeni vojnici i policija počinili zloupotrebe tokom sektaškog rata u zemlji, nakon objavljivanja tokom vikenda skoro 400.000 klasifikovanih fajlova SAD na poznatom sajtu, takozvanih zviždača, Wikileaks.
Američki vojne vlasti pak i dalje oštro kritikuju objelodanjivanje fajlova, za koje kažu da američke trupe na terenu dovode u opasnost. Međutim, neki Iračani ukazuju da fajlovi ne nude iznenađujuće informacije o ponašanju tokom rata do danas.
Irački zvaničnici kao što je ministar unutrašnjih poslova Javad al-Bolani je brzo najavio riješenost svoje države da istraži tvrdnje Wikileaks fajlova u kojima se navodi da su iračke policijske i vojne snage odgovorne za zlostavljanje zarobljenika, mučenje i ubistva u periodu između 2004. i 2009. godine.
"Kršenja ljudskih prava su neprihvatljiva i protivna zakonu, što je regulisano u skladu sa prirodom novog političkog sistema u zemlji i institucijama države. Ministarstvo unutrašnjih poslova prati slučajeva kršenja ljudskih parva. Istrage o tome će se neprekidno voditi i niko nije iznad zakona. Bez obzira koliko dugo će trajati istraga, postoje sudovi i zakonske procedure koje će privesti pravdi one koji su uključeni u kršenje bilo kojeg prava Iračana", kaže al-Bolani.
Wikileaks osnivač Džulijan Asanže govori na konferenciji za novinare o internet izdanju tajnih dokumenata o ratu u Iraku, u Londonu, 23. oktobar 2010.
Vjerodostojnost datoteke Wikileaks tek treba da bude potvrđena. Ali Džulijan Asanže, osnivač sajta zviždača, kaže da materijal dokumentuje čak 15.000 ranije neotkrivenih slučajeva civila ubijenih tokom američkog rata u Iraku i masovnog sektaškog nasilje koje je uslijedilo.
Američka vojska je tvrdila da ne vodi detaljnu evidenciju civilnih žrtava u Iraku. Ali Wikileaks datoteka - čiji su autori uglavnom američki oficiri nižeg ranga na terenu - opisuje brojne slučajeve bombaških napada na putevima, silovanja, izvršena ubistva u stilu egzekucija nad zatvorenicima od strane iračke policije, vojske i sektaških boraca.
Kancelarija iračkog premijera Nurija al-Maliki ljutito je odgovorila na optužbe vezane za tvrdnje da su zatvorenici zlostavljani u pritvoru od strane iračke policije. Govoreći za Radio Slobodni Irak u Bagdadu, savjetnik Malikija Ali al-Musavi branio je pravni sistem zemlje i odbacio ideju da je bilo koja odluka o hapšenju nezakonito donijeta.
"Kada se govori o hapšenjima u pritvorskim jedinicama stiče se utisak da su ljudi hapšeni na nelegalan način. Ali to je pogrešno. Mi pozivamo bilo koji medij koji širi takve vijesti da dokažu da je čak i jedan pritvor nezakonito je napravljen", rekao je al-Musavi.
Međutim Human Rights Watch je pozvao Irak da istraži te optužbe. Ova organizacija takođe je pozvala Vašington da ispita da li su njene sopstvene snage prekršile međunarodno pravo predajom zatvorenika Iračanima, uprkos riziku od mučenja.
Wikileaks kaže da može dokumentovati smrt čak 109.000 iračkih civila u rukama američkih trupa i iračkih boraca policije i vojnika. Iračka ministrica za ljudska prava Vijdan Mihail kaže za Radio Slobodni Irak kako te brojke otprilike odgovaraju podacima koje je prikupilo ministarstvo kao i drugi državni organi.
"Što se tiče broja žrtava u Iraku, iračka vlada je već najavila svoje podatke o broju civilnih žrtava između 2003. i 2009. godine. Za nas, kao iračku vladu i Ministarstvo za ljudska prava to je 101.000 i to je blizu broja koji se pominje u dokumentima Wikileaksa", kaže ona.
Portparol Ministarstvo odbrane SAD Džef Morel pokušao je da ospori tvrdnje da je nemar SAD u svemu ovome odgovoran za smrt civila.
"Što se tiče civilnih žrtava, mi smo uradili sve što je u našoj moći, i nastavljamo da radimo sve što jšto je moguće da se umanji, ako ne i izbegane stradanje u potpunosti. Mi pokušavamo da dobijemo poverenje iračkog naroda, pokušavamo ih spriječiti da se priključe Al-Kaidi i drugim terorističkim grupama u zemlji - da rade sa nama, da rade sa vladom", kaže Morel.
Američki vojni zvaničnici oštro su kritikovali potez Wikileaksa i Asanže, rekavši da otvaranje fajlova stavlja američke snage i njihove vojne partnere u veliku opasnost. Oko 50.000 američkih vojnika ostalo je u Iraku do potpunog povlačenje na kraju naredne godine.
Načelnik združenog generalštaba američke vojske, admiral Majk Mulen, osudio je, kako je reka,o Wikileaks senzaciju, tvrdeći da je to "neodgovorno" i "stavlja mnoge živote u opasnost."
Dejvid Servis, koji je smješten u kampu Ratnik u sjevernom iračkom gradu Kirkuku, izjavio je Rojtersu da veruje da je ove informacije trebalo sačuvati poverljive.
"Ne mislim da je bilo ko, ko je uspio da dobije pristup tajnim podacima trebao da ih dijeli, kako zbog bezbjednosti vojnika tako zbog toga kakav to uticaj može imati na ljude. Ali kad ste u tomo, Iračani, znate, imaju nasilnu kulturu , a mi smo davali sve od sebe da im pomognemo da riješe sve probleme koje imaju", naglašava Servis.
Međunarodna zajednica takođe je počela da reaguje na objelodanjivanje datoteke. Govoreći u ponedjeljak, britanski zamenik premijera Nik Kleg - koji smatra da je britanska odluka da se pridruži Invaziji na Irak 2003. godine bila nezakonita – rekao je da su optužbe protiv vodećih američkih snaga u Iraku "izuzetno ozbiljne".
Wikileaks datoteka može pokazati veliku političku odgovornosti američkih vojnih zvaničnika. Oni bi takođe mogli pojačati sumnje kod nekih posmatrača sa Bliskog istoka, kao što je libanski analitičar Valid Feres, da su Asanže i Wikileaks možda dobili prećutnu saglasnost za puštanje fajlova "kao način da se dodatno destabilizuje politička situaciju u Iraku.
Neke pristalice premijera Malikija ocijenili su da je Wikileaks namjerno obhavio podatake kao dio orkestrirane kampanje da se Maliki smijeni zbog tvrdnji da on nije kriv za mnogo nasilja. Ali Ahmeda al-Alvani, član iračkog bloka koji se protivi Malikiju izjavio je Radiju Slobodni Irak da oni koji su odgovorni za nasilje treba da odgovaraju.
"Ovo je vrlo opasna tema koja ima veze sa životima ljudi. Treba da se suočimo sa realnošću. Tu je Međunarodni krivični sud i on treba da ima ulogu u svemu tome. Svako ko je uključen u zločine protiv čovečnosti treba da odgovara, bez obzira da li je zvaničnik ili najobičniji uposlenik", kaže al-Alvani.
Za obične Iračane, Wikileaks datoteka ponudila je samo nekoliko iznenađenja. Stanovnik Bagdadada Salah izjavio je Rojtersu da su svi Iračani godinama pogođeni nasiljem.
"Mislim da nema novih informacija ovde, jer su svi Iračani svedoci događaja nakon invazije i onih poslije rata. Svaka porodica ima rođaka koji je bio mučen i u zatvoru ili zatočen od strane iračkih i stranih snaga ili zna nekoga ko je ubijen od strane iračkih i stranih snaga. To je nešto što svi znamo. Ne trebaju nama ovi dokumenti da bi smo to saznali. Ovi dokumenti pružaju samo zvaničnu potvrdu toga", kaže ovaj građanin Bagdada.
Američki vojne vlasti pak i dalje oštro kritikuju objelodanjivanje fajlova, za koje kažu da američke trupe na terenu dovode u opasnost. Međutim, neki Iračani ukazuju da fajlovi ne nude iznenađujuće informacije o ponašanju tokom rata do danas.
Irački zvaničnici kao što je ministar unutrašnjih poslova Javad al-Bolani je brzo najavio riješenost svoje države da istraži tvrdnje Wikileaks fajlova u kojima se navodi da su iračke policijske i vojne snage odgovorne za zlostavljanje zarobljenika, mučenje i ubistva u periodu između 2004. i 2009. godine.
"Kršenja ljudskih prava su neprihvatljiva i protivna zakonu, što je regulisano u skladu sa prirodom novog političkog sistema u zemlji i institucijama države. Ministarstvo unutrašnjih poslova prati slučajeva kršenja ljudskih parva. Istrage o tome će se neprekidno voditi i niko nije iznad zakona. Bez obzira koliko dugo će trajati istraga, postoje sudovi i zakonske procedure koje će privesti pravdi one koji su uključeni u kršenje bilo kojeg prava Iračana", kaže al-Bolani.
Vjerodostojnost datoteke Wikileaks tek treba da bude potvrđena. Ali Džulijan Asanže, osnivač sajta zviždača, kaže da materijal dokumentuje čak 15.000 ranije neotkrivenih slučajeva civila ubijenih tokom američkog rata u Iraku i masovnog sektaškog nasilje koje je uslijedilo.
Američka vojska je tvrdila da ne vodi detaljnu evidenciju civilnih žrtava u Iraku. Ali Wikileaks datoteka - čiji su autori uglavnom američki oficiri nižeg ranga na terenu - opisuje brojne slučajeve bombaških napada na putevima, silovanja, izvršena ubistva u stilu egzekucija nad zatvorenicima od strane iračke policije, vojske i sektaških boraca.
Kancelarija iračkog premijera Nurija al-Maliki ljutito je odgovorila na optužbe vezane za tvrdnje da su zatvorenici zlostavljani u pritvoru od strane iračke policije. Govoreći za Radio Slobodni Irak u Bagdadu, savjetnik Malikija Ali al-Musavi branio je pravni sistem zemlje i odbacio ideju da je bilo koja odluka o hapšenju nezakonito donijeta.
"Kada se govori o hapšenjima u pritvorskim jedinicama stiče se utisak da su ljudi hapšeni na nelegalan način. Ali to je pogrešno. Mi pozivamo bilo koji medij koji širi takve vijesti da dokažu da je čak i jedan pritvor nezakonito je napravljen", rekao je al-Musavi.
Međutim Human Rights Watch je pozvao Irak da istraži te optužbe. Ova organizacija takođe je pozvala Vašington da ispita da li su njene sopstvene snage prekršile međunarodno pravo predajom zatvorenika Iračanima, uprkos riziku od mučenja.
Wikileaks kaže da može dokumentovati smrt čak 109.000 iračkih civila u rukama američkih trupa i iračkih boraca policije i vojnika. Iračka ministrica za ljudska prava Vijdan Mihail kaže za Radio Slobodni Irak kako te brojke otprilike odgovaraju podacima koje je prikupilo ministarstvo kao i drugi državni organi.
"Što se tiče broja žrtava u Iraku, iračka vlada je već najavila svoje podatke o broju civilnih žrtava između 2003. i 2009. godine. Za nas, kao iračku vladu i Ministarstvo za ljudska prava to je 101.000 i to je blizu broja koji se pominje u dokumentima Wikileaksa", kaže ona.
Portparol Ministarstvo odbrane SAD Džef Morel pokušao je da ospori tvrdnje da je nemar SAD u svemu ovome odgovoran za smrt civila.
"Što se tiče civilnih žrtava, mi smo uradili sve što je u našoj moći, i nastavljamo da radimo sve što jšto je moguće da se umanji, ako ne i izbegane stradanje u potpunosti. Mi pokušavamo da dobijemo poverenje iračkog naroda, pokušavamo ih spriječiti da se priključe Al-Kaidi i drugim terorističkim grupama u zemlji - da rade sa nama, da rade sa vladom", kaže Morel.
Američki vojni zvaničnici oštro su kritikovali potez Wikileaksa i Asanže, rekavši da otvaranje fajlova stavlja američke snage i njihove vojne partnere u veliku opasnost. Oko 50.000 američkih vojnika ostalo je u Iraku do potpunog povlačenje na kraju naredne godine.
Načelnik združenog generalštaba američke vojske, admiral Majk Mulen, osudio je, kako je reka,o Wikileaks senzaciju, tvrdeći da je to "neodgovorno" i "stavlja mnoge živote u opasnost."
Dejvid Servis, koji je smješten u kampu Ratnik u sjevernom iračkom gradu Kirkuku, izjavio je Rojtersu da veruje da je ove informacije trebalo sačuvati poverljive.
"Ne mislim da je bilo ko, ko je uspio da dobije pristup tajnim podacima trebao da ih dijeli, kako zbog bezbjednosti vojnika tako zbog toga kakav to uticaj može imati na ljude. Ali kad ste u tomo, Iračani, znate, imaju nasilnu kulturu , a mi smo davali sve od sebe da im pomognemo da riješe sve probleme koje imaju", naglašava Servis.
Američki vojni zvaničnici oštro su kritikovali potez Wikileaksa i Asanže, rekavši da otvaranje fajlova ostavlja američke snage i njihove vojne partnere u veliku opasnost. Oko 50.000 američkih vojnika ostalo je u Iraku do potpunog povlačenje na kraju naredne godine
Međunarodna zajednica takođe je počela da reaguje na objelodanjivanje datoteke. Govoreći u ponedjeljak, britanski zamenik premijera Nik Kleg - koji smatra da je britanska odluka da se pridruži Invaziji na Irak 2003. godine bila nezakonita – rekao je da su optužbe protiv vodećih američkih snaga u Iraku "izuzetno ozbiljne".
Wikileaks datoteka može pokazati veliku političku odgovornosti američkih vojnih zvaničnika. Oni bi takođe mogli pojačati sumnje kod nekih posmatrača sa Bliskog istoka, kao što je libanski analitičar Valid Feres, da su Asanže i Wikileaks možda dobili prećutnu saglasnost za puštanje fajlova "kao način da se dodatno destabilizuje politička situaciju u Iraku.
Neke pristalice premijera Malikija ocijenili su da je Wikileaks namjerno obhavio podatake kao dio orkestrirane kampanje da se Maliki smijeni zbog tvrdnji da on nije kriv za mnogo nasilja. Ali Ahmeda al-Alvani, član iračkog bloka koji se protivi Malikiju izjavio je Radiju Slobodni Irak da oni koji su odgovorni za nasilje treba da odgovaraju.
"Ovo je vrlo opasna tema koja ima veze sa životima ljudi. Treba da se suočimo sa realnošću. Tu je Međunarodni krivični sud i on treba da ima ulogu u svemu tome. Svako ko je uključen u zločine protiv čovečnosti treba da odgovara, bez obzira da li je zvaničnik ili najobičniji uposlenik", kaže al-Alvani.
Za obične Iračane, Wikileaks datoteka ponudila je samo nekoliko iznenađenja. Stanovnik Bagdadada Salah izjavio je Rojtersu da su svi Iračani godinama pogođeni nasiljem.
"Mislim da nema novih informacija ovde, jer su svi Iračani svedoci događaja nakon invazije i onih poslije rata. Svaka porodica ima rođaka koji je bio mučen i u zatvoru ili zatočen od strane iračkih i stranih snaga ili zna nekoga ko je ubijen od strane iračkih i stranih snaga. To je nešto što svi znamo. Ne trebaju nama ovi dokumenti da bi smo to saznali. Ovi dokumenti pružaju samo zvaničnu potvrdu toga", kaže ovaj građanin Bagdada.
