Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: Poplave u BiH i Hrvatskoj; Štrajk poljoprivrednika Srbije; Istraga o Trumpu i kritika upućena FBI


Poplava u Sanskom Mostu u BiH, 16. maj 2023. godine
Poplava u Sanskom Mostu u BiH, 16. maj 2023. godine

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Balkan na RSE

Uz kampanju dobrovoljne predaje oružja, neke od mjera koje su vlasti u Srbiji uvele nakon što je u dvije masovne pucnjave ubijeno 18, a ranjeno 20 ljudi su dvogodišnja zabrana izdavanja dozvola za oružje i češće ljekarske i psihijatrijske kontrole za vlasnike. Mjere uključuju i kontrolu načina držanja oružja i sprječavanja da do njega dođu djeca, kao i kontrolu rada streljana. Međutim, kako kaže Predrag Petrović iz nevladinog Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, Srbija je i do sada imala stroge zakone o kontroli oružja. "Problem je u njihovoj primjeni", ukazuju Petrović u izjavi za RSE.

Bezvizni režim za Srbiju bi mogao biti ugrožen i zbog pojednostavljenih procedura dobijanja srpskog državljanstva, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa u Evropskoj komisiji. U odgovoru se također potvrđuje da će Evropska komisija pratiti takve politike državljanstva i naturalizacije trećih zemalja bez viza, u kontekstu Mehanizma za suspenziju viza. Opcija da se aktivira taj mehanizam za Srbiju počela se razmatrati krajem prošle godine, ali tada zbog rastućeg broja migranata na takozvanoj balkanskoj ruti ka zemljama EU.

Popis stranovništva u Srbiji iz 2022. godine, prema riječima predsjednika Privremenog organa Nacionalnog savjeta Albanaca (NSA) Ragmija Mustafija, dokazuje da je albanska nacionalna manjina u proteklih 12 godina diskriminisana. Konačni rezultati popisa pokazali da su Albanci po brojnosti četvrta nacionalna manjina u Srbiji, odmah iza Mađara, Bošnjaka i Roma. Za razliku od podataka popisa iz 2011. godine, kada je navedeno da u Srbiji živi ukupno 5.809 Albanaca, podaci popisa od 2022. godine pokazali su da populacija te zajednice broji 61.687 ljudi. Mustafi je za RSE podsjetio da broj pripadnika nacionalnih manjina definiše i direktno utiče na ostvarivanje njihovih manjinskih prava, izbore i finansiranje.

Zbog nedostatka stručnog nastavnog kadra, u pojedinim crnogorskim školama, naročito na sjeveru zemlje, nastavnici istorije predaju informatiku, muzičko, prepariranje kose i šišanje. Uz to, matematiku u dijelu crnogorskih škola predaju inženjeri metalurgije, ekonomisti i nerijetko studenti. Na pitanje RSE o posljedicama po kvalitet znanja učenika iz predmeta koji im predaje nekvalifikovan kadar, u Ministarstvu prosvjete tvrde da preduzimaju sve što mogu. Međutim, o posljedicama govore podaci UNICEF-a, čija analiza pokazuje da 40 odsto crnogorskih đaka nema ni minimum znanja iako su pohađali nastavu, dok je zanemarljiv broj potpuno kvalifikovanih nastavnika u osnovnim školama.

Kineski uređaji za mjerenje šećera u krvi djece oboljele od dijabetesa u Federaciji Bosne i Hercegovine pokazuju odstupanja od dozvoljenih granica, kažu roditelji. Na drugoj strani, nadležni savjetuju zamjenu uređaja kojeg ne preporučuje međunarodni registar uređaja Medeval, a navodi da se tvrdnjama narušava ugled proizvođača.

Iako je u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine sve više žena nijedna od njih nema čin generala. Dvije žene i 36 muškaraca, koji imaju činove brigadira, čekaju imenovanja na ove pozicije. Odluku bi trebalo donijeto Predsjedništvo BiH, kao glavni komandant Oružanih snaga BiH. Ni i u susjedstvu nije drugačije, pa se u Srbiji od 2013. godine najavljuje imenovanje prve generalice "čim se ispune uslovi", a slična situacija je i u Crnoj Gori. Samo Hrvatska ima brigadnu generalicu, Gordanu Garašić, koja je u taj čin unaprijeđena 2014. godine.

Rat u Ukrajini

Ruske snage pokrenule su rano ujutro 16. maja "izuzetno intenzivan" vazdušni napad na Kijev. Šef vojne administracije glavnog grada Ukrajine Serhij Popko ocijenio je da je napad "prema intenzitetu bio nevjerovatan - maksimalan broj projektila u najkraćem mogućem vremenskom periodu". Riječ je o osmom vazdušnom napadu ovog mjeseca. Ukrajina je u utorak također objavila da je ponovo zauzela 20 kvadratnih kilometara u blizini Bahmuta. Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar izjavila je 16. maja da su ukrajinske trupe potisnule ruske snage s dijelova teritorije oko grada Bahmuta, na istoku zemlje, oko kojeg se mjesecima vode bitke.

Evropske vođe okupljene na samitu Vijeća Evrope u Rejkjaviku na Islandu fokusirane su na usvajanje mjera kako bi Rusija odgovarala za invaziju na Ukrajinu. Trebalo bi i da odobre sistem koji će odrediti koliku tačnu odštetu Moskva mora da plati za obnovu napadnute zemlje.

Mađarska nije odobrila isplatu sljedeće tranše vojne podrške Ukrajini u okviru Evropskog instrumenta mirovne pomoći (EPF), objavio je 16. maja ured portparola Vlade. Rečeno je da druga područja u kojima bi se sredstva mogla koristiti uključuju Balkan ili sjevernu Afriku.

Više od godinu dana u Evropi traje rat koji je započeo ruskom invazijom na Ukrajinu. Od početka svijet strahuje da li će se rat preliti i na druge zemlje, a priča se i o velikom riziku od nuklearne eskalacije. U zemljama Zapadnog Balkana većina javnih skloništa koja bi se mogla koristiti u slučaju ratne opasnosti građena su u jednoj državi – Jugoslaviji, i to u prošlom vijeku. Pročitajte u kakvom su stanju skloništa danas i mogu li građani da računaju na njih.

Svijet

Uprkos oštrim kritikama koje je specijalni savjetnik John Durham uputio američkom Federalnom istražnom birou (FBI) zbog istrage o vezama Donalda Trumpa i Rusije, njegov izvještaj je otkrio malo toga novog o toj istrazi. Rezultati izvještaja su daleko od očekivanja bivšeg predsjednika i njegovih saveznika o razotkrivanju velike korupcije i zavjere "duboke države" protiv njega, pišu svjetski mediji.

Registrovana pogubljenja dostigla su najveći broj u posljednjih pet godina, navodi se u godišnjem izvještaju organizacije Amnesty International. Evidentirana su pogubljenja 883 osobe u 20 država, što je 53 posto više nego 2021. Opširnije u videu Zbog Irana rast broja smrtnih kazni najviši u pet godina.

Uprkos napretku u poboljšanju pravnog položaja LGBT osoba u Moldaviji u proteklih godinu dana, koji su navedeni u novom izvještaju ILGA-Evropa, aktivisti smatraju da ti rezultati zapravo ne ukazuju na povećanu toleranciju i da ključni napredak zavisi od političke volje.

Šta ima?

U podcastu Šta ima? o aktuelnim dešavanjima u BiH poslušajte više o političkom forumu o EU integracijama Bosne i Hercegovine, kao i početku Sarajevo Business foruma. Svjetski je dan telekomunikacija i informacijskog društva.

Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

XS
SM
MD
LG