Dostupni linkovi

Zbog nedostatka kadrova u Crnoj Gori i studenti za katedrom


Učenici ispred gimnazije "Slobodan Škerović" u Podgorici

U pojedinim crnogorskim školama nastavnici istorije predaju informatiku, muzičko, prepariranje kose i šišanje. Takva rešenja nadležni pravdaju nedostatkom stručnog nastavnog kadra, naročito u školama na sjeveru Crne Gore.

Uz to, matematiku u dijelu crnogorskih škola predaju inženjeri metalurgije, ekonomisti i nerijetko studenti.

"Postoji pojava u određenim školama na sjeveru da se angažuju studenti (apsolventi) jer smo na nivou države deficitarni sa kadrom iz matematike, fizike, hemije", potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu prosvjete.

Na pitanje RSE o posljedicama po kvalitet znanja učenika iz predmeta koji im predaje nekvalifikovan kadar, u Ministarstvu tvrde da preduzimaju sve što mogu:

"Činimo sve što je u našoj zakonskoj moći da ovo pitanje riješimo, ali u pitanju je hronični problem i rješenje se tako mora posmatrati, na duže staze".

O posljedicama govore podaci UNICEF-a, čija analiza pokazuje da 40 odsto crnogorskih đaka nema ni minimum znanja iako su pohađali nastavu, dok je zanemarljiv broj potpuno kvalifikovanih nastavnika u osnovnim školama.

Neprikladna rešenja: Tatjana Novović
Neprikladna rešenja: Tatjana Novović

Komentarišući ovakva rešenja dekanica Filozofskog fakulteta u Nikšiću, Tatjana Novović, za RSE kaže da je kompetentnost nastavnog kadra osnovno pitanje u sistemu obrazovanja:

"Usled nedostatka kadra prave se ovakva rešenja iz prinude, potpuno neprikladna i neadekvatna."

Dodaje da je riječ o iznuđenim rešenjima kako ne bi trpjela nastava.

Primjeri neadekvatnih zamjena u školama

Kakava rešenja osnovcima nudi obrazovni sistem svjedoče primjeri iz tri škole u Pljevljima.

Naime, u tamošnjoj Osnovnoj školi "Kruševo" nastavnik istorije i geografije zbog malog broja časova normu popunjava u drugoj školi, gdje pored istorije i geografije predaje i muzičko i likovno.

Njegov kolega, nastavnik istorije predaje muzičko i informatiku u školi "Kruševo". Isti nastavnik u Srednjoj stručnoj školi predaje teoriju šišanja i prepariranja kose.

Iako direktorica škole "Kruševo" Svetlana Đukić za RSE tvrdi da nastavnk istorije koji je bio angažovan na drugim predmetima od marta više ne radi, u Ministarstvu tvrde suprotno:

"Nastavnik kojeg pominjete, predaje tu grupu predmeta i to samo dva časa. Nastavnik za ove predmete se vodi kao nestručna zamjena isključivo na period od 30 dana po zakonu, nakon čega se ponovo obnavlja konkurs".

Iz Ministarstva kažu da je u pitanju mali broj časova i dodaju da je nastava iz ovih predmeta većim dijelom stručno zastupljena:

"Ali zbog nedostatka nastavnika, uprava škole je nažalost primorana na ovakvo rješenje, kako se ne bi zaustavio nastavni proces".

Primjer iz Kolašina takođe, na sjeveru Crne Gore potvrđuje navode Ministarstva da djeci predaju i srednjoškolci, odnosno, studenti.

Naime, zbog odlaska radnika na bolovanje Osnovna škola "Risto Manojlović" iz Kolašina je kao učiteljicu u drugom polugodištu angažovala osobu sa završenom Gimnazijom.

Iz Ministarstva su saopštili da je riječ o apsolventkinji na Učiteljskom fakultetu jer na tržištu rada nema tog kadra.

Nema nastavnika matematike, fizike i hemije

Crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka.

Trideset odsto nestručnog kadra predaje hemiju, podaci su Zavoda za školstvo. Isto toliko i fiziku, dok više od trećine nastavnika matematike nije školovano za taj posao, zvanični su podaci.

Naime, od ukupno 478 nastavnika matematike, njih 163 nema potrebnu stručnu kvalifikaciju.

Matematičkim zadacima i vještinama đake podučavaju inženjeri metalurgije, mašinstva, diplomirani ekonomisti, čak i studenti.

Iz Ministarstva za nedostatak tog kadra kažu da je "u pitanju širi društveni problem pa ga tako treba posmatrati i rješavati".

"Jedan od razloga je što se učenici radije odlučuju za društvene ili humanističke studije nego prirodne ili tehničke. Pored rada u školi, matematičari mogu da nađu zaposlenje u IT sektoru, bankama, privredi i drugim sektorima", kažu iz Ministarstva.

Govoreći o posljedicama ovakvog kadriranja po đake i njihovo znanje ako im predaju inženjeri i slične profesije, dekanica Tatjana Novović kaže:

"Iskreno. to je za mene potpuno neadekvatno rešenje. Čini mi se da smo oko toga saglasni i da je to potpuno jasno. Da predaje onaj koji se nije obučavao za nastavnika."

Naglašava da su nove tendencije u Evropi da kadar koji radi u školama mora imati adekvatno pedagoško obrazovanje. Novović očekuje da to bude uskoro propisano i u Crnoj Gori.

Nastavni kadar i posljedice po đake

O nastavnom kadru se, kaže Novović, priča i u svijetlu veoma "slabih rezultata" učenika na takmičenjima i Analize obrazovnog sistema koju je uradio UNICEF.

"Tu smo svjedočili jednoj veoma manjkavoj i ne baš optimističnoj slici o tome kolika i kakva su znanja djece iz zadatih oblasti", navodi ovaj sagovornik.

UNICEF je u Analizi iz novembra 2022. "izrazio ozbiljnu zabrinutost" kvalitetom obrazovanja u Crnoj Gori jer čak 40 odsto đaka, iako je pratilo nastavu, nije steklo ni minimum znanja.

"Više od 40 odsto učenika nalazi se ispod nivoa međunarodne referentne vrijednosti kojom se označava 'nisko postignuće', što znači da više od 40 odsto učenika nije steklo minimalni nivo kompetencija uprkos tome što je učestvovalo u obrazovanju", stoji u analizi.

Ta analiza je pokazala da je zanemarljiv procenat potpuno kvalifikovanih nastavnika u osnovnim školama:

"Zbog toga Crna Gora nije u stanju da prati prosjek Evropske unije i regionalne trendove obrazovne politike u ovom domenu, te ne obezbjeđuje dovoljno visok kvalitet nastave za nove generacije."

Crna Gora je na poslednjem PISA testiranju zauzela 52 mjesto od ukupno 79 zemalja. Rezultati pokazuju da je svaki drugi učenik u Crnoj Gori funkcionalno neopismenjen.

Od mogućih šest nivoa postignuća crnogorski obrazovni sistem je ocijenjen dvojkom.

Zašto su nastavnici deficitaran kadar?

Novović naglašava da je razloga više što su u Crnoj Gori nastavnici deficitaran kadar:

"Prvi je što nije bilo dovoljno motivacije jer nastavnik u našem društvu nije afirmisan kako treba. To u stvari treba da bude najprestižniji kadar, koji će biti adekvatno nagrađen i poštovan. A da bi to bio, on mora biti kompetentan."

Ona smatra da se mora mijenjati sistemski pogled na nastavnika u društvu:

"Da to bude profesija koja je u svakom smislu zaštićena. Ali i da obavezuje; da nastavnik mora imati odgovarajuće stručne kompetencije, ako želimo kvalitetnu školu", zaključuje Novović.

Prosječna plata crnogorskih nastavnika je 800 eura, podaci su Sindikata prosvete.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG