Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uprkos zahtjevima promjene Ustava Crne Gore nerealne


Ulice Podgorice, ilustrativna fotografija

Ustav Crne Gore pripada takozvanim "tvrdim ustavima" i njegova promjena, podrazumijeva veoma komplikovanu i zahtjevnu proceduru u Parlamentu, tako da bez obzira što zahtjevi za ustavnim promjenama dolaze sa više strana, u postojećoj političkoj krizi ona je nerealna. To ističu pravni eksperti, sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE).

Posljednjih sedmica sa različitih adresa konstatovano je da je za rješavanje dugotrajne političke krize u Crnoj Gori potrebna promjena Ustava.

Takav zahtjev dolazi od najjače opozicione grupacije u Parlamentu Crne Gore Demokratskog fronta (DF) zbog, kako tvrde, diskriminacije srpskog naroda. U DF-u su kategorični da je "uslov svih uslova" za stvaranje demokratskog ambijenta za naredne parlamentarne izbore (2020. godine) upravo promjena Ustava. I iz djela pravosudnih institucija odnosno, tužilačkog Savjeta konstatuju da je aktuelno stanje oko(ne) izbora Vrhovnog državnog tužioca (VDT) moguće riješiti samo izmjenama Ustava.

Mitrić: Nerealni i neutemeljeni zahtjevi

Profesor i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić za RSE objašnjava da su takvi zahtjevi nerealni.

"Svi prijedlozi za promjenu Ustava Crne Gore bez obzira od koga dolaze su, ja mislim, neutemeljeni. To nam najbolje pokazuje situacija oko izbora Sudskog Savjeta i VDT", kaže Mitrić praveći paralelu sa aktuelnim slučajem (ne) izbora VDT-a, jer se na konkurs niko nije javio.

Naime, da bi vrhovni državni tužilac (VDT) bio izabran u Skupštini neophodna je dvotrećinska podrška poslanika u prvom krugu glasanja ili tropetinska većina u drugom krugu. To praktično znači da od 81-og poslanika u crnogorskom parlamentu 54 treba da glasaju predloženo rješenje. Vladajuća koalicija broji 42 a opozicija 39 poslanika.

Mitrić potom objašnjava da je procedura za promjenu Ustava Crne Gore strožija:

"Promjena Ustava je inače regulisana Ustavom Crne Gore. I to sedmim dijelom, članovima 155, 156 i 157, koji zahtijevaju mnogo 'strožiju' većinu nego što se to traži za izbor Sudskog Savjeta i Vrhovnog državnog tužioca. Tamo ima alternativno rješenje (za VDT) ako ne prođe sa dvije trećine, da se onda u Parlamentu bira sa četiri petine poslanika. A za promjenu Ustava nema".

Prijedlog za promjenu Ustava može podnijeti Predsjednik Crne Gore, najmanje 25 poslanika ili Vlada. I onda se traži dvotrećinska u Parlamentu i za prijedlog i za eventualne promjene Ustava.

No za neke krucijalne promjene Ustava treba i referendum, podsjeća Mitrić:

"Na kraju imate u članu 157 potvrdu na referendumu. Gdje se reguliše da je promjena određenih članova Ustava 1, 2, 3, 4 itd., nekih krucijalnih, konačna ako se na državnom referendumu izjasni najmanje tri petine svih birača. Dakle, za promjenu ovih članova traži se čak i da građani odluče na referendumu. Tako da su prijedlozi za promjenu Ustava potpuno nerealni i neutemeljeni", ocjenjuje Mitrić.

Komplikovana i zahtjevna procedura

Miodrag Vuković dugogodišnji funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) socijalista, i jedan od ustavopisaca, pojašnjava da crnogorski, pripada takozvanim "tvrdim ustavima" te da njegova promjena, podrazumijeva komplikovanu i zhtjevnu proceduru u Parlamentu.

S druge strane, Vuković konstatuje da su postojeća ustavna rješenja poput načina izbora VDT dovela državu u blokadu.

"U praksi mnoga rješenja iz oblasti pravosuđa prave ogromne probleme. Tim prije što se stvarno nalazimo pred vratima svojevrsne blokade odnosno, derogiranja osnovnih ustavnih rješenja kada je funkcionisanje najvažnijih institucija u pravosudnom sistemu u pitanju", kaže Vuković.

Vuković smatra da se pravna akta moraju upodobiti potrebama razvoja Crne Gore.

"Mislim da će nas trenutno rješenje koje propisuje Ustav oko načina izbora VDT, dugoročno voditi iz problema u problem. E sada, da li će se ići putem da se promijeni Ustav? U sadašnjoj konstelaciji odnosa u Crnoj Gori, prije svega u crnogorskom Parlamentu, apsolutno nijesam optimista. Naprotiv, realni sam pesimista", zaključuje Vuković.

'Nije Ustav Sveto pismo'

Obrazlažući zahtjeve Demokratskog fronta (DF) za promjenom Ustava Milutin Đukanović, za RSE kaže da "nije Ustav Sveto pismo " i navodi uslove, najjače opozicione grupacije u Parlamentu:

"Tehnička Vlada i promjena Ustava, da se spriječi diskriminacija srpskog naroda. Mi želimo da imamo demokratski ambijent i atmosferu kad se održavaju izbori. A ako postoji brutalna diskriminacija jedne nacionalne zajednice, jedne jezičke zajednice, vjerske skupine, da li su to demokratski uslovi, da li je to dobar izborni ambijent", kaže Đukanović.

Protest u Podgorici: "Crna Gora zavisna od kriminala"
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:23 0:00

Zahtjeve za promjenom Ustava politički analitičar Sergej Sekulović tumači kao kampanju uoči predstojećih parlamentarnih izbora.

"U ovom trenutku, bar je to moje je mišljenje, bilo kakva promjena Ustava apsolutno nije realna. Prosta je činjenica da mi i dalje nemamo dvotrećinsku većinu za promjenu izbornog zakonodavstva, odnosno u ovom trenutku i ona je neizvjesna. A kamoli za neke krupnije zahvate u dijelu identitetskih pitanja, ili procedure izbora VDT ili člana Sudskog Savjeta iz reda uglednih pravnika", kaže za RSE Sekulović.

Na pitanje RSE da li je moguće da dođe do nekog 'političkog dila' u kome bi mjera kompromisa bilo da vlast pristane na ustupke DF-u da bi se riješila blokada oko izbora nosilaca pravosudnih institucija politički analitičar Sergej Sekulović kaže:

"U perspektivi uvijek je moguće da političke partije shodno svom političkom ili javnom interesu dođu do konsenzusa ili neke šire saglasnosti da se određene stvari mijenjaju. Da li će to možda biti situacija nakon (parlamentarnih izbora) 2020. godine ostaje da se vidi. I taj prostor postoji. Ali u ovom trenutku, bar u ovom relativno kratkom vremenskom periodu mislim da apsolutno nije utemeljeno ni politički realno očekivati da se takvi zahvati dese. Ali to je više, moja je procjena, stvar pripreme za naredne izbore i političke kampanje nego nečega što je ustavno-pravna realnost", ocjenjuje politički analitičar Sergej Sekulović.

Ustavna blokada

Upitan koliko je dobro posezati za promjenom najvišeg pravnog akta, profesor Mitrić odgovara da bi takav potez trebalo posmatrati iz perspektive ustavne blokade koja je, podvlači, na djelu u Crnoj Gori:

"Ako bi ta rješenja urodila plodom da se razbije ova blokada, jer kod nas je blokiran ustavni sistem, pravni sistem. Blokiran je rad Skupštine, blokirane su najviše državne institucije, izbor njihov je blokiran potpuno. Tako da se one nalaze u nelegitimnom stanju. Kad bi sve to bilo riješeno sa tim eventualnim promjenama, pa 'ajde da se proba. Ali ja mislim da ne postoji teorijska šansa. Jedino ako dođe do konsenzusa između ovih "zaraćenih strana" u Skupštini Crne Gore", zaključuje Mitrić.

Najnoviji zahtjevi za promjenom Ustava dolaze poslije dvanaest godina od proglašenja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. U oktobru naredne godine Ustav je u Skupštini usvojen glasovima vladajuće koalicije i jednog dijela opozicije. Prve promjene najviši pravni akt je pretrpio je 2013. godine i to iz oblasti pravosuđa.

Cilj promjena je bio da omoguće uslove za depolitizaciju pravosuđa i institucionalnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na čemu je insistirala Evropska unija. Ustavne promjene u oblasti pravosuđa bile su uslov za otvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a koja se odnose na vladavinu prava, bezbjednosti i temeljne slobode

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG