Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ideja o zadržavanju 'bijelih mantila' koja je uzburkala Crnu Goru


Analiza crnogorskog Instituta za javno zdravlje nedavno je pokazala da sistemu jedne male zemlje kao što je Crna Gora nedostaje 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara

”Nadam se da do toga neće doći”, kaže student medicine koji je insistirao na anonimnosti, osvrćući se na ideju Vesne Miranović, iz crnogorskog Ministarstva zdravlja, po kojoj bi studenti medicine ubuduće trebalo da se izjasne o tome da li će nakon diplomiranja ostati u Crnoj Gori, kao uslov da počnu školovanje.

“Mišljenja sam da bi Ministarstvo zdravlja trebalo više da se posveti tome da nađe način kako bi boljim uslovima za život tj. većim platama i boljim mjerama zaštite ljekare zadržali da rade u zemlji a ne da ih vezuju nekakvim ugovorima. Da li to znači i da će i studente građevine, arhitekture, ekonomije i ostale koji su na budžetu, ugovorima vezivati ili su na udaru samo medicinari?“, pita sagovornik Radija Slobodna Evropa (RSE).

Miranović: Dnevno-politička zloupotreba

Do burnih reakcija i oštrih komentara medicinskog esnafa ali i laičkog dijela javnosti u Crnoj Gori došlo je nakon što je Vesna Miranović na godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koja se u organizaciji Ljekarske komore prethodnih dana održavala u Podgorici, iznijela ideju da se komercijalizuju uslovi školovanja za crnogorske studente medicine.

Miranović, koja je u radu EFME učestvovala kao direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u crnogorskom zdravstvu, objasnila je kako bi to značilo da bi oni koji se odluče da studiraju medicinu u Crnoj Gori prethodno morali da se izjasne da li namjeravaju da ostanu u zemlji nakon diplomiranja, kako država u suprotnom ne bi uzaludno trošila i vrijeme i novac na njihovo školovanje.

Takva ideja, koju je Miranović prezentovala kao jedan od modela kako bi se sve siromašniji zdravstveni resursi Crne Gore (3,3 ljekara na hiljadu stanovnika u državi) zaštitili od migracije ljekara u inostranstvo, već na samom forumu naišla je na žestoko negodovanje.

Tako je ljekar Vladimir Dobričanin ocijenio da bi to bio pogrešan pristup i zamjena teza Ministarstva zdravlja, te pokušaj da se restriktivnim mjerama riješi problem odliva medicinskog kadra iz Crne Gore.

No, pojašnjavajući svoj stav za RSE, doktorka Miranović ističe, kako ona nije iznela zvaničan stav Ministarstva zdravlja ili Vlade, već njenu ličnu ideju koju je testirala pred učesnicima EFME, naslanjajući se na praksu koja već postoji u svijetu. Sve ostalo je, kako naglašava, zloupotrijebljeno u dnevno-političke svrhe.

”Dobili smo odgovor da takva rješenja već postoje u Sjedinjenim Američkim Državama ( SAD) na akademiji koja školuje ljekare za potrebe američke vojske. Tu se potpisuju ugovori da onoliki broj godina koliko studiraju su u obavezi da kao ljekari rade za potrebe američke vojske. Da takva rješenja takođe postoje u velikom broju zemalja Južne Amerike, gdje imaju problem odliva kadra, migracije ljekara ka SAD-u, Kanadi i zemljama sa višim standardom. Naravno, od ideje do realizacije je dug put. Ako krenemo u realizaciju ove ideje, svakako će prethodno biti konsultovano i Ministarstvo prosvjete, Univerzitet Crne Gore, medicinski fakultet, Ljekarska komora, strukovna udruženja kao i sindikati. Ako se ne bi došlo da konsenzusa o tome, to bi ostalo samo na nivou ideje”, kaže Miranović.

Bez obzira, diskusije o ovom pitanju su se rasplamsale.

Klinički centar Crne Gore (ilustrativna fotografija)
Klinički centar Crne Gore (ilustrativna fotografija)

Suprotno evropskim konvencijama

”Izjava Vesne Miranović je u potpunom skladu sa strategijom kojom se vodi crnogorsko zdravstvo u posljednjih deset godina. Smatramo da je ne samo vrijeme da se zabrine Vlada, već i da se zabrinu građani zbog svega što se dešava u sektoru crnogorskog zdravstva“, upozorava Milena Popović Samardžić predsjednica Sindikata doktora medicine.

Ona smatra da bi uslovljavanje studenata da se obavežu da će ostati u zemlji, uprkos lošim ekonomsko-socijalnim uslovima u kojim crnogorski ljekari rade, bilo u suprotnosti sa brojnim evropskim konvencijama. Podvlači da bi to značilo i kršenje ljudskih prava kao i samog Ustava Crne Gore, kojim je zagarantovano pravo na slobodan izbor zanimanja i kretanja.

”Ono što je meni interesantno jeste da u istom danu dolaze dvije sasvim oprečne izjave. Jedna od ministra zdravlja koji kaže da Crna Gora ima optimalan broj ljekara, dok gospođa Miranović upozorava da zbog deficita kadra moramo pribjegavati tim nekim represivnim mjerama koje zadiru u ljudska prava. Takve mjere su odlika totalitarnih, autokratskih sistema koji su bili staljinistički. Ono što zabrinjava jeste da takva izjava dolazi sa jednog tako visokog položaja, sa visoke adrese”, podvukla je Popović Samardžić.

Nedostaje 150 ljekara

Podsjetimo analiza crnogorskog Instituta za javno zdravlje nedavno je pokazala da sistemu jedne male zemlje kao što je Crna Gora nedostaje 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara. U odsustvu zvanične evidencije na institucionalnom nivou o tome koliko je bijelih mantila do sada napustilo Crnu Goru, Milena Popović Samardžić iznosi najnovije podatke o tome kako je u posljednje četiri godine otišlo 150 ljekara.

”I to nije konačan broj. To su samo oni koje smo mi uspjeli da direktno kontaktiramo i potvrdimo informaciju. Dakle, među njima je određeni broj onih koji su otišli u inostranstvo, ali i onih koji su iz javnog zdravstva prešli u privatni sektor. Nemamo informacije o tome da se ljekari vraćaju, znamo samo za slučaj doktorice koja se vratila iz Slovenije. I to je sve. A često ćete čuti u izjavama čelnika Ministarstva zdravlja da se ljekari zapravo vraćaju u Crnu Goru”, kaže naša sagovornica.

Prosječna osnovna plata ljekara u Crnoj Gori, prema statistici Sindikata doktora medicine, za doktora medicine iznosi 550 eura, ljekara specijalistu oko 670 eura, subspecijalistu oko 750 do 800 eura. Kada je riječ o medicinskim sestrama njihova primanja se kreću između 340 i 680 eura.

Bilo kako bilo za psihološkinju Aidu Perović svako rješenje koje bi egzodus ljekara iz Crne Gore pokušalo da spriječi pritiscima, ucjenama i ultimatumima bilo bi kontraproduktivno:

”Dakle, ono o čemu država na prvom mjestu treba da razmišlja jeste da ponudi kvalitetno obrazovanje, a sa druge strane da ponudi poslove. Naravno da će svi oni biti na slobodnom tržištu rada i da će se takmičiti po onome kako su zalužili. Međutim, prilično je jasno da su u Crnoj Gori za zaposlenje u opticaju neki drugi kriterijumi. I, ja ne vidim zbog čega bi bilo koji razlog bio valjan da nekome kažete - 'ostanite ovdje!'“

Treba podsjetiti da bi uvođenje pravila sličnih pomenutom prije svega bilo gaženje elementarnih ljudskih prava kao što je ono o slobodi kretanja. Crna Gora je u procesu pristupanja Evropskoj Uniji 11. decembra 2017. godine otvorila upravo Poglavlje 2 - Sloboda kretanja radnika.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG