Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zašto niko ne želi mjesto vrhovnog državnog tužioca Crne Gore


Zgrada u kojoj je smješteno Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, ilustratvna fotografija

Niti jedan sudija, tužilac, advokat, profesor sa Pravnog fakulteta ili bilo koji ugledni pravnik u Crnoj Gori nije bio zainteresovan za učešće na konkursu za izbor novog vrhovnog državnog tužioca.

Riječ je o zabrinjavajućoj pojavi, konstatuje predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović. On dodaje da to što se ni jedan pravnik u Crnoj Gori nije prijavio na konkurs za vrhovnog državnog tužioca, jeste jedna od posljedica društvenih i političkih odnosa u državi i načina izbora vrhovnog državnog tužioca.

“Kontekst društvenih i političkih odnosa i način izbora koji se odigrao u zadnjem periodu dovodi do dva karakteristična procesa. Prvo, povlačenje svih ljudi koji imaju profesionalni dignitet i koji ne žele da budu dio tih i takvih procesa i time čuvaju svoj profesionalni dignitet. I druga stvar, koliko godi govorimo o depolitizaciji institucija, ovo ogoljeno govori da u postupku izbora one to zapravo nisu. Ovdje ne izdvajam samo pravosuđe, tužilaštvo ili Ustavni sud; smatram da treba posmatrati i sistem regulatornih agencija, nezavisnih agencija, savjeta javnog servisa itd. Bojim se da crnogorsko društvo u ovom pogledu ide u dosta pogrešnom smjeru”, kaže Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Po njegovom mišljenju izostanak zainteresovanosti za mjesto prvog tužioca treba da predstavlja upozorenje:

“Jer kad imate pobunu onda se bunite protiv pobune. A kad imate muk, onda znate da ta vrsta intelektualnog i kulturološkog otpora je zapravo najopasnija za onoga protiv koga je taj muk i usmjeren”, zaključio je Radulović.

Produženje v.d. stanja

Da bi vrhovni državni tužilac bio izabran, kandidat najprije treba da se javi na konkurs, zatim da kandidata prihvati Tužilački savjet koji svoj predlog prosljeđuje Skupštini. Kandidat za vrhovnog državnog tužioca treba da dobije dvotrećinsku podršku poslanika u prvom krugu glasanja. A u slučaju da nema dvotrećinske podrške, u drugom krugu glasanja je potrebna tropetinska većina.

Tužilački savjet je ovih dana saopštio, da nije bilo prijava za mjesto vrhovnog državnog tužioca. To otvara mogućnost da aktuelnom vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću bude produžen mandat kao vršiocu dužnosti (v.d.) do izbora novog šefa tužilačke organizacije.

Prije javnog konkursa za izbor vrhovnog državnog tužioca, obavljen je izbor novog predsjednika vrhovnog suda Crne Gore. Izabrana je jedina kandidatkinja Vesna Medenica, dosadašnja predsjednica Vrhovnog suda, čiji je izbor takođe obilježila javna polemika o političkom uticaju na sudstvo i da li je njenim izborom prekršen Ustav Crne Gore.

Politički ambijent i način izbora vrhovnog državnog tužioca su ključni razlozi zbog kojih se niko nije javio na konkurs, kaže predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović.

On uverava da zbog načina izbora, kriterijum nije profesionalizam već politička podrška:

“Očigledno je da više nije u pitanju, stručnost, kvalitet, moralna i profesionalna podobnost, nego politička pripadnost i politička atmosfera u današnjoj Crnoj Gori. I ja, kad bi me neko pitao da li bih se javio na konkurs za vrhovnog državnog tužioca, rekao bih mu onako običnim jezikom ‘Ajte molim vas’. kakav god bio i koliko god bio uspješan u ovom poslu znam što me čeka tamo. Pojaviće se jedna grupa koja će reći ‘on je takav i takav’ i ne samo što neću biti izabran, nego ću bez osnova i bez razloga biti iskompromitovan i kao čovjek i kao pravnik. Potpuno je jasno da se u nekoj bližoj budućnosti, na takav jedan konkurs neće prijaviti niko od istaknutih pravnika od integriteta i autoriteta.”

„Je li naš ili nije“

I advokat i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć kaže da je demotivišući faktor obavezna podrška političkih stranaka:

“Demotivišuća činjenica je da se kandidatura pravnika neće mjeriti objektivno i profesionalno, nego će politički motiv biti ‘je li on naš čovjek ili nije naš čovjek’. To je poenta. Kandidatura bi trebalo da se mjeri isključivo ličnim integritetom i profesionalnom biografijom. Međutim, kod nas je to potpuno obrnuto.”

Ulazimo u letargiju: Dragan Šoć
Ulazimo u letargiju: Dragan Šoć

Posljedice očigledno nastupajućeg privremenog ili v.d. stanja u tužilačkoj organizaciji su prema advokatu Šoću sljedeće:

“Ulazimo u v.d. stanje koje je samo sobom loše, jer čovjek koji je vršilac dužnosti nije siguran u svoj legitimitet. Odnosno, on ga nema, nego je tu samo privremeno. Nije uobičajeno da ljudi koji su vršioci dužnosti preduzimaju bilo kakve krupne stvari unutar jednog sistema. Tako da ulazimo u jednu letargiju koja će potrajati onoliko koliko bude trajala unutrašnja politička kriza koja bukti u Crnoj Gori.”

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG