Dopisnik Radija Slobodna Europa iz Zagreba.
Osuđujućom presudom za Mirka Norca na 7 godina zatvora i oslobađajućom presudom za Rahima Ademija u Zagrebu je završen prvi postupak za ratne zločine kojeg je Haški tribunal prepustio hrvatskom pravosuđu - za ratne zločine u akciji „Medački džep“ .
Izjava ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića da je Hrvatska izvela etničko čišćenje četvrt miliona Srba izazvala je oštre reakcije hrvatskog državnog vrha. Ovaj događaj još je jednom potvrdio različite interpretacije povijesnih događaja koje postoje u Hrvatskoj i Srbiji, ali i općenito u regiji.
Ministarski sastanak Jadransko-jonske inicijative kojim je Hrvatska zaključila svoje jednogodišnje predsjedanje ovom inicijativom bio je neplanirano dopunjen i tenzijama između hrvatskog i srbijanskog izaslanstva oko hrvatskog priznanja Kosova i akcije hrvatske vojske “Oluja”.
Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u ponedeljak je počela rasprava o nadležnosti ovog suda po hrvatskoj tužbi za genocid protiv Srbije. Pravni zastupnici Srbije ustvrdili su pred sudijama na početku rasprave da taj sud nije nadležan za tužbu koju je Hrvatska uložila.
Posljednjih dana zaredale su, u nekim hrvatskim gradovima, paljevine automobila i podmetanja eksplozivnih naprava pod njih. Jesu li iznova krenuli neki ozbiljniji mafijaški obračuni ili su posrijedi tek sitne ribe i sitne štete? Nema razloga za uzbunu, kažu naši sugovornici.
Ogorčeni neaktivnošću hrvatskih vlasti, Vukovarci koji su nakon pada Vukovara 1991. godine odvedeni u logore u Srbiji najavili su podnošenje tužbe za ratne zločine protiv zapovjednika i stražara u tim logorima pred srbijanskim pravosuđem.
Grupa renomiranih hrvatskih novinara zatražila je peticijom od hrvatskih vlasti da se zabrani preprodaja koncesija za lokalne medije. Po njihovoj ocjeni, pretvaranje lokalnih medija u komercijalnu mrežu na nacionalnoj razini imalo bi negativne posljedice po slobodu medija pred skore lokalne izbore u Hrvatskoj. TV Pink Željka Mitrovića nedavno je izrazio interes za kupovinu lokalnih televizija u Hrvatskoj.
U subotu, 17. maja se obeležava Medunarodni dan protiv homofobije. Tim povodom donosimo dve priče o životu zajednica koje su izložene odbacivanju, predrasudama ili neshvaćanju većine.
Komisije „Justitia et pax“ biskupskih konferencija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije zatražile su u utorak posebnom izjavom da se konačno otkrije istina o žrtvama masovnih i individualnih pogubljenja, što su ih od jeseni 1944. pa sljedećih nekoliko godina činile komunističke vlasti. Tužna je činjenica da se posljednjih 50 godina žrtvama samo manipulira, kažu istraživači.
Na rezultate srbijanskih izbora u susjednim zemljama gleda se sa odobravanjem. U Sarajevu, Podgorici i Zagrebu ocjenjuje se kako bi proevropska Vlada Srbije mogla donijeti stabilnost regionu i bolje međudržavne odnose, ali i izražava bojazan da li će takva Vlada i biti formirana.
Mogućnost zapošljavanja sa završenim fakultetom u Hrvatskoj mnogo je veća nego sa slabijim obrazovanjem. Najviše se traže građevinari i arhitekti, a najteže je naći posao sa diplomom humanističkih studija.
Za razliku od „olovnih“ vremena devedesetih, vrijednosti antifašizma u hrvatskom društvu, po ocjeni većine naših sugovornika, nisu ugrožene. Demistifikacija Nezavisne države Hrvatske (NDH) Ante Pavelića doprinijela bi redu u glavama, kažu naši sugovornici.
U nekoliko hrvatskih sveučilišnih centara studenti su prosvjedovali protiv loše provedbe Bolonjskog procesa usklađivanja hrvatskog visokog obrazovanja sa obrazovnim sustavom Europske unije. Iako je niz zahtjeva prihvaćen još jučer, studenti ne vjeruju riječima, nego čekaju djela.
U tučnjavi u nedjelju, kad je na godišnju skupštinu bobotskih članova "Delija", navijača beogradskoga nogometnog kluba Crvene zvezde u Boboti kod Vukovara, nasilno upala skupina navijača “Kohorte” iz Osijeka, lakše je ozlijeđeno šest odraslih i dva djeteta.
Pranje novca u zemljama regiona još je uvijek izražen problem. Prvi koraci u BiH napravljeni su tek 2000., dok novo izvješće Vijeća Europe pozitivno ocjenjuje hrvatske mehanizme za sprečavanje pranja novca, ali upozorava da vrlo malo slučajeva dobija isudski epilog.
Na ime "protupravnog korištenja elektroenergetskih kapaciteta izgrađenih zajedničkim ulaganjima u vrijeme bivše Jugoslavije", Hrvatska i Srbija duguju BiH 4,5 milijarde eura. Kako je nastao dug, šta će poduzeti bh. vlasti i kakve su reakcije dužnika?
Hrvatski pristup energetici je otvorenost za više različitih energenata, više smjerova dobave i – više različitih tehnologija, kažu eksperti. Uz zacrtanu stopu rasta ekonomije od 5 ili 6 posto godišnje, za nekoliko godina energija će postati ozbiljan problem.
Ekološka scena možda je najživlji dio nevladinog sektora u Hrvatskoj. «Zelena akcija» je najveća ekološka udruga u Hrvatskoj, a jedno od pitanja kojima se najviše bave je – zbrinjavanje otpada.
Nakon nedavne pozivnice u članstvo NATO saveza, Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu završila prvi krug pristupnih pregovora o političkim i vojnim pitanjima.
U Jasenovcu je svečano obilježena 63. obljetnica proboja preživjelih logoraša iz ustaškog konclogora i održana komemoracija za sve žrtve tog logora. Nećemo dopustiti da se zločini počinjeni za vrijeme ustaškog režima ikada zaborave, poručila je potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor.
Učitajte više sadržaja...
