Dostupni linkovi

Hrvatska prošla prvi krug pristupnih pregovora


Nakon nedavne pozivnice u članstvo NATO saveza, Hrvatska je u ponedjeljak u Bruxellesu završila prvi krug pristupnih pregovora o političkim i vojnim pitanjima.

U ponedjeljak je uspješno obavljen prvi krug pregovora o političkim i vojnim pitanjima između hrvatskog državnog izaslanstva i izaslanstva NATO-a, koje su predvodili državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova Bianca Matković i pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja Martin Erdmann.


Hrvatska je izrazila spremnost sudjelovati u sustavu kolektivne obrane i spremnost pridonijeti miru, stabilnosti i sigurnosti u euroatlantskoj zajednici, kazao je za Radio Slobodna Europa pomoćnik ministra vanjskih poslova za međunarodnu sigurnost Pjer Šimunović:


«Nakon ovog sastanka će uslijediti još jedan takav sastanak – 7. svibnja – posvećen pitanjima proračuna, pravnim i sigurnosnim pitanjima, gdje Hrvatska također sa svoje strane deklarira spremnost da preuzme sve obveze koje proizlaze iz članstva, te naznačuje glavne pravce svoje reforme. Nakon toga će doći jedan veći NATO tim u Hrvatsku na dodatne razgovore, a za tu priliku se na hrvatskoj strani radi dokument koji predstavlja timetable naših reformi.»


Za sada se predviđa da će pristupni protokol biti potpisan 9. srpnja u Bruxellesu, nakon čega počinje ratifikacija u zemljama članicama NATO-a. Hrvatska je zajedno s Albanijom 3. travnja na samitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo, a očekuje se da će dvije države biti primljene u članstvo NATO-a sljedećeg proljeća. Radi se o uobičajenoj proceduri, ali nešto ubrzanoj, kaže za naš radio profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i ekspert za međunarodne odnose Radovan Vukadinović:


«To je uobičajena procedura, iako možemo reći da je tempo donekle poseban, što pokazuje želju da se što prije dovrši integracijski proces, odnosno da Hrvatska i Albanija postanu punopravne članice već na sljedećem samitu NATO-a 2009. godine.»


Naime, NATO to razumije kao jedini način stabiliziranja regije, naglašava profesor Vukadinović:


«Nakon stvaranja kosovske države i svih posljedica koje je to izazvalo, u NATO-u se smatra da je primanje susjednih zemalja Kosova u Alijansu jedini način kako stabilizirati regiju. Na taj način će se zatvoriti krug i pokazati Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori da je to dovršen proces, odnosno da je NATO stabiliziran na ovom području i da se i od njih očekuje da jednog dana započnu pregovore oko ulaska.»


U zagrebačkom Centru za mirovne studije ne odustaju od kritičkog odnosa prema NATO-u. Za naš radio govori programski voditelj Centra Gordan Bosanac:


«U sljedećih mjesec-dva ćemo monitorirati pregovore. Čini nam se da su već došle na svjetlo dana neke naznake koje govore da će se nastaviti sa onim elitističko-dogmatskim pristupom pregovaranju. Naime, 25. ožujka je donijet pravilnik o tajnosti podataka unutar Ministarstva obrane, koji na prvi pogled izgleda dosta skandalozno u smislu da se nastavlja tradicija da je sve tajna. Pitanje je koliko ćemo mi kao građani uopće promatrati i pratiti pregovore.»


Bosanac pozdravlja formiranje Pododbora za vojsku unutar saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost:


«Također nam je jedan od ciljeva osnažiti djelatnost tog Pododbora. Mislim da bi jedna od važnijih pregovaračkih pozicija Hrvatske sada trebala biti da članovi Pododbora za vojsku dobiju takozvani NATO clearance, kako bi barem oni mogli čitati dokumente i zaključke koje će ispregovarati Hrvatska i NATO, jer se može vrlo lako desiti da veliki dio toga što bude ispregovarano ne bude dostupno čak ni hrvatskim parlamentarcima, odnosno bit će dostupno samo onim ljudima koji imaju tzv. NATO clearance, što je vrlo uzak krug ljudi u Ministarstvu obrane Hrvatske i nekih vladinih dužnosnika.»

Izaslanstvo NATO-a predvodio je pomoćnik glavnog tajnika za politička pitanja Martin Erdmann. Državna tajnica Matković je dodala da je s NATO-ove strane potvđeno da je Hrvatska kroz šest ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP) ispunila sve zacrtane ciljeve.

Hrvatska je 3. travnja na summitu NATO-a u Bukureštu dobila pozivnicu za članstvo u Savezu, nakon čega su uslijedili pristupni razgovori. Nakon prvog sastanka koji je posvećen političkim i vojnim pitanjima, održat će se još jedan sastanak, 7. svibnja, o financijskim, obrambenim i pravnim pitanjima. Tada bi se trebala odrediti i visina doprinosa koji će Hrvatska uplaćivati u zajednički proračun NATO-a. Po završetku drugog sastanka, Hrvatska će uputiti NATO-u pismo namjere zajedno s utvrđenim vremenskim rasporedom za dovršetak potrebnih reformi. Pismo namjere upućuje ministar vanjskih poslova pozvane zemlje glavnom tajniku NATO-a i u njemu zemlja potvrđuje da prihvaća obveze iz članstva.

Nakon toga NATO priprema protokol Washingtonskom ugovoru, koji predstavlja amandman i koji nakon ratifikacije postaje sastavni dio Ugovora. Očekuje se da će protokol o pristupanju Hrvatske biti potpisan u srpnju ove godine.

Nakon potpisivanja protokola slijedi postupak ratifikacije u svim zemljama članicama, sukladno njihovim nacionalnim procedurama. Kada se završi postupak ratifikacije, zemlje članice obavijeste o tome američki State Department, koji je depozitar Washingtonskog ugovora, a onda glavni tajnik NATO-a poziva zemlju da pristupi Sjevernoatlantskom ugovoru. Na kraju pozvana zemlja, sukladno svojoj nacionalnoj proceduri, ratificira protokol, a čim se svi ratifikacijski instrumenti dostave State Departmentu, ona postaje punopravnom članicom NATO-a. Stupanje u članstvo formalno se obilježava svečanim podizanjem zastave nove članice ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.


Očekuje se da bi Hrvatska mogla kao punopravna članica sudjelovati na sljedećem summitu NATO-a, koji će se održati u proljeće 2009.

Čelnici NATO-a odlučili su u Bukureštu da će sljedeći summit, koji pada na 60. obljetnicu Saveza, zajedno organizirati Francuska i Njemačka, u dvama susjednim gradovima s obje strane granice, Strasbourgu i Kehlu. To će biti prvi put da se summit NATO-a održava u dvjema državama.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG