Dostupni linkovi

Recikliranje samo 10 posto otpada


Azerbaijan – Garbage in street or street cleaning needed, Baku, 22Feb2008

Ekološka scena možda je najživlji dio nevladinog sektora u Hrvatskoj. «Zelena akcija» je najveća ekološka udruga u Hrvatskoj, a jedno od pitanja kojima se najviše bave je – zbrinjavanje otpada.

Dosta toga je napravljeno, ali mnogo toga je još ostalo za napraviti, ocjena je iz prošlogodišnjeg izvješća Europske komisije o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj, a to je ocjena s kojom se slaže i većina ekoloških aktivista. Za naš radio govori predsjednik «Zelene akcije» Tomislav Tomašević:

«Do sada je sanirano ili zatvoreno samo 28 od 234 legalna odlagališta otpada i 217 od 512 ilegalnih odlagališta otpada. Znači, što se tiče legalnih, imamo još osam puta toliko posla, a što se tiče ilegalnih, imamo još duplo toliko. Imamo 160 000 kontejnera za miješani otpad, a samo 40.000 kontejnera za sortirani otpad. Znači, omjer je 4:1 u korist kontejnera za miješani otpad, a trebalo bi biti obrnuto. A jedan od najbitnijih podataka je da Hrvatska reciklira samo 10 posto svog otpada, što se može usporediti sa nekim zemljama Evropske unije, medjutim prosjek EU je 27 posto.»

Aktivist «Zelene akcije» i voditelj programa otpada Marijan Galović, za naš radio objašnjava što konkretno znači selektivno prikupljanje otpada od vrata do vrata:

«To znači da kraj svake kante za miješani otpad mora stajati jedna kanta za recikliranje. U prvoj fazi neka to budu laki reciklirajući materijali, koji se kasnije, na nekakvoj traci u industrijskom postrojenju, mogu razdvojiti. U sljedećoj fazi bi to bilo i dodavanje kontejnera za mokri otpad, odnosno za biološki razgradivi otpad, koji se sa izgradnjom nove kompostane može pravilno tretirati i vratiti u zemlju.»

Cijena izvoza i pohranjivanja opasnog otpada negdje gdje za to postoje uvjeti – primjerice u Njemačku – je 500 do 700 eura po toni otpada. Možda je to razlog što ni nakon četiri godine nije sanirano nekoliko stotina tona opasnog pepela nakon požara u kojem je u potpunosti izgorjela spalionica opasnog otpada na zagrebačkom odlagalištu Jakuševac, podsjeća Tomislav Tomašević:

«Otpad na Jakuševcu je još uvijek neadekvatno zbrinut, iako je riječ o opasnom otpadu, koji bi prema zakonu trebao biti izvezen u adekvatno skladište, primjerice u Njemačku, gdje za to postoje uvjeti. Tu se grad Zagreb spori sa jednom tvrtkom. Medjutim, pošto je prošlo već četiri godine od požara, u takvim situacijama zakon jasno definira odgovornost ministarstva da otpad zbrine, a zatim da isporuči račun onome ko se kasnije u sudskom sporu, koji će ko zna koliko dugo trajati, pokaže odgovornim.»

Zlatko Milanović u zagrebačkim javnim službama zastupa ZGOS – Zbrinjavanje gradskog otpada. Zagrebačko odlagalište otpada Jakuševac monstrum je koji je saniran, ali i dalje se radi o brdu visokom preko 50 metara, a ispod travnatog pokrova nalazi se preko 10 milijuna tona smeća. Građevinski otpad bio je upotrebljen za saniranje samog Jakuševca, na odlagalištu radi kompostana, a Milanović za naš radio kaže kako su od smeća uspjeli dobiti i upotrebljivu energiju:

«Na samom odlagalištu, pošto tu odlažemo neobradjeni otpad, dobivamo otprilike dva megavata električne energije odnosno odlagališnog plina. Odlažemo neobradjeni otpad, koji se onda ravnomjerno razgradjuje i pretvara u deponijski plin, koji mi zovemo odlagališni plin, od kojeg onda proizvodimo struju za otprilike 800 ljudi.»

Gradske vlasti problem otpada u Zagrebu planiraju riješiti spalionicom. Zlatko Milanović:

«Moje je mišljenje da ono što rade razvijeni i veliki trebamo raditi i mi. Oni u ovom trenutku rade spalionice. Spalionica mora prestati sa radom za 15-20 godina i pretvoriti se u sustav reciklaže. Ali danas je spalionica bolje rješenje od odlagališta.»

Ekolozi su oštro protiv. Aktivist «Zelene akcije» Marijan Galović:

«Spalionica je najskuplje, najštetnije i ekološki najneprihvatljivije rješenje, za okoliš, za životnje i za gradjane, općenito za sve.»

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG