Dostupni linkovi

Pranje novca u zemljama regiona još je uvijek izražen problem. Prvi koraci u BiH napravljeni su tek 2000., dok novo izvješće Vijeća Europe pozitivno ocjenjuje hrvatske mehanizme za sprečavanje pranja novca, ali upozorava da vrlo malo slučajeva dobija isudski epilog.

Izvrstan zakonski okvir, ponekad čak i oštriji prema pranju novca nego što to traže međunarodni standardi, ali - upozorava se u najnovijem izvješću Odbora stručnjaka za evaluaciju mjera za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma Vijeća Europe Moneyval – malo se perača novca procesuira, a još manje osudi. Za Radio slobodna Europa govori predsjednik nevladine udruge za borbu protiv korupcije «Partnerstvo za društveni razvoj» Munir Podumljak:


«Pomak je u organizaciji, u strukturiranju mehanizama za pranje novca, znači – ekipiranost, koliko je ljudi zaposleno i slično, međutim – jesu li oni efikasni i ispunjavaju li oni svrhu zbog koje je osnovan Ured za sprečavanje pranja novca? Ne, jer nema ničega! Oni su de facto rekli da i nemamo nijedan postupak za sprečavanje pranja novca."

Istini za volju, u dva sudska postupka petero ljudi je pravomoćno osuđeno zbog pranja novca, ali to je bila samo jedna od inkriminacija, a nema nijedne presude isključivo za pranje novca. Jedan od zaključaka izvješća jest i da se prljavi novac najčešće zarađuje zloupotrebom položaja, odnosno korupcijom. Jedan od najrazvikanijih slučajeva korupcije i pranja novca u hrvatskoj je slučaj «Brodosplit», a najviše rangirani uključeni političar je tadašnji ministar gospodarstva, a sadašnji ministar obrane Branko Vukelić, koji je bio predsjednik Nadzornog odbora «Brodosplita». Munir Podumljak:


«Znači, on počinje kao slučaj pranja novca, i upućuje ga austrijski Interpol sa svim dokazima i elementima za pokretanje kaznenog progona. Predmet ovdje stoji 7 mjeseci, a kada se pokrene, padaju - činovnici. «Glave» ne padaju jer kažu da - nisu odgovorne! Kažu da nisu znali za to, iako bi Nadzorni odbor morao znati na koji način se vrše transakcije u određenoj tvrtki.»


Hrvatska Vlada je ovog tjedna donijela odluku o skorom uvođenju osobnog identifikacijskog broja, već u medijima prozvanog «porezni broj», koji će – tvrdi ministar financija Ivan Šuker - stati na kraj korupciji i pranju novca, kako hrvatskih građana , tako i stranih državljana:


«Ono što sa punom odgovornošću mogu reći jest da je ovo jedina sustavna antikorupcijska mjera, zato što se temeljem osobnog identifikacijskog broja prati imovina i tijek novca.»


Čemu će poslužiti uvođenje poreznog broja? Primjerice u Portugalu ne možete kupiti nekretninu, ako niste evidentirani. U Sloveniji ne možete napraviti nikakvu financijsku ili imovinsku transakciju ako nemate porezni broj, kaže Šuker.


«Na žalost, to ste u Hrvatskoj mogli! Međutim, od 1. siječnja sljedeće godine osobni identifikacijski broj će dobiti svi građani Hrvatskle, dobit će ga poduzeća i dobit će ga stranci koji na bilo koji način imaju bilo kakvu transakciju u Republici Hrvatskoj.»


Ravnatelj Uskoka - Ureda za sprečavanje korupcije i organiziranog kriminala - Dinko Cvitan kaže kako će uvođenje jedinstvenog poreznog broja jako pomoći u sprečavanju pranja novca sumnjivih stranih ulagača.


«Činjenica je da se investitori javljaju, međutim nitko ne zna odakle je taj novac i kakav je taj novac. U onim drastičnim slučajevima primaju se odgovarajuće informacije, odnosno poduzimaju se određene radnje, međutim tu se radi o vrlo teškom i vrlo složenom poslu. Na ovaj način, kada će i stranac imati osobni identifikacijski broj, onda će i razmjena podataka našeg Ureda za sprječavanje pranja novca biti puno brža i efikasnija sa kolegama s područja Europske unije, zapravo – iz cijelog svijeta!»

Sve više privrednog kriminala


Sud BiH tokom 2005. godine osobama osuđenim, između ostalog, za pranje novca naredio je plaćanje oko dva miliona konvertbilnih maraka (KM) kazne. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić ističe da se iz godine u godinu povećava broj predmeta iz oblasti privrednog kriminala, u koji se ubraja i pranje novca, i presuda iz ove oblasti, ali i naplaćenih kazni:


“Dakle, u tijeku prošle 2007. godine, kada se govori zbirno iz oblasti gospodarskog kriminala, u Tužiteljstvu BiH podignuto je 109 optužnica protiv 166 osoba. Dakle, ovi podaci se odnose na optužnice iz oblasti gospodarskog kriminala - na utaje poreza, pranje novca, nedopuštenu trgovinu, krivotvorenje novca, krijumčarenja, carinske prijevare, kao i druga kaznena djela iz ove oblasti. Postupajući po optužnicama Tužiteljstva BiH, Sud je tijekom 2007. godine donio osuđujuće presude u 71 predmetu protiv 109 osoba.“


Prema procjenama Agencije za istrage i zaštitu (SIPE), u 2005. godini kroz legalne tokove u BiH kružilo je najmanje 182 miliona KM opranog novca. Finansijsko - obavještajno odjeljenje SIPE, u saradnji sa drugim organima, prošle godine otvorilo je oko 250 istraga sa sumnjom pranja novca, te uputilo nadležnim organima 22 izvještaja u vezi s ovim krivičnim djelom. Direktna šteta proizašla iz ovih djela je oko 66 miliona konvertibilnih maraka. Domaći sudovi, barem prema dosadašnjoj praksi, rijetko izriču kaznu oduzimanja na ovaj način stečene imovine. O tome svjedoči i podatak da je Sud BiH samo u jednom slučaju, od 67 lica pravosnažno presuđenih za pranje novca prošle godine, donio odluku o oduzimanju imovine. Mnogo više se koristi nagodba sa optuženim, kaže portparol Tužilaštva Boris Grubešić:


„Da optuženi u predmetima ove vrste često sporazumno priznaju krivnju, pa je tijekom 2007. godine u 30 predmeta 36 osoba osuđeno nakon sporazumnog priznanja krivnje.“


Ekonomista Svetlana Cenić, međutim, kaže da ovo nije dobar način rješavanja ovog problema jer vrlo često se dešava da se okrivljeni nagodi da plati samo polovinu iznosa koji je pronevjerio:


„To su pare poreskih obaveznika, to su pare građana i niko na planeti nema pravo da se pogađa oko toga. Drugo, svako će ući u taj rizik - uzme pare, nagodi se, ostaje mu pola od toga. Super! Platio, neka uslovna kaznica, blago meni, a vila i sva ostala imovina stoji. To je katastrofa. Svako vidi da je profitabilno i sugurno biti kriminalac. Pa imate istaknute političare koji imaju zvaničnu presudu i treba da nadoknade pare. Kad će? Prvo ih štiti imunitet, drugo kada će nadoknaditi pare, a treće nagode se da to isplate.“


Menadžer u nevladinoj organizaciji Transparency International BiH Srđan Blagovčanin smatra da je jedan od problema efikasnije borbe protiv pranja novca u BiH nepostojanje prave državne strategije u borbi protiv kriminala i korupcije i odgovarajućih zakona kojima bi se oduzimala imovina stečena na ovaj način. Udar na ekonomsku snagu lica koja se procesuiraju za navedena djela je upravo suština borbe ne samo kod pranja novca nego i protiv drugih oblika kriminala i korupcije, kaže Blagovčanin:


„Krivično zakonodavstvo BiH predviđa pravni okvir, odnosno pravni osnov za oduzimanje imovinske koristi nastale krivičnim djelom. Međutim, ono što je sporno i što je problematično u ovom postupku jeste da su nedovoljno jasno precizirane odredbe koje se odnose na postupak oduzimanja ilegalno stečene imovine. Jer sada, u ovakvoj situaciji kada se utvrđuje sticanje imovine u okviru krivičnog postupka praktično je teret dokazivanja na organima države, što bitno otežava i usložnjava njihov rad jer se radi o zaista složenim postupcima kojim treba dokazati da je neko imovinu stekao na nezakonit način.“


S obzirom da je pranje novca ne samo regionalni nego i globalni problem, možda će potpisivanje protokola oko bolje saradnje u ovoj oblasti nadležnih agencija Slovenije, Hrvatske, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u Podgorici, pomoći u efikasnijoj borbi protiv ovog oblika kriminala.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    U periodu od 1997. do 2000. godine radio za više bosanskohercegovačkih i inostranih medija. Od 2000. godine radi u dopisnišvu RSE u Banja Luci.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG