Dostupni linkovi

Traže se tehničke struke i poduzetne osobe


Croatia -- Map, no flag, undated

Mogućnost zapošljavanja sa završenim fakultetom u Hrvatskoj mnogo je veća nego sa slabijim obrazovanjem. Najviše se traže građevinari i arhitekti, a najteže je naći posao sa diplomom humanističkih studija.

Mogućnost zapošljavanja u Hrvatskoj mnogo je veća sa završenim fakultetom, nego sa srednjim ili nižim obrazovanjem, i to je vjerojatno jedan
od razloga zašto se unazad deset godina gotovo udvostručio broj onih koji kreću na fakultete. Što se najviše traži – za Radio Slobodna Europa govori potpredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca i vlasnik kompanije za zapošljavanje «Cadus» Petar Lovrić:

«Eksplozija građevina dovela je do ekstremne potražnje za visokoobrazovnim tehničkim strukama, kao što su inženjeri građevine, arhitekti, inženjeri elektrotehnike, strojarstva, brodogradnje…»

Koliko god ih završi škole, još uvijek je premalo, kaže Lovrić:

«Deficitarni su i knjigovodstveni i računovodstveni smjerovi, iz prostog razloga što je na tržištu rada nastao veliki broj subjekata – 15 tisuća novih trgovačkih društava, koja, po Zakonu o računovodstvu, moraju voditi dvojno knjigovodstvo, što mora raditi stručna osoba.»

Lovrić iz iskustva svoje agencije kaže kako se nudi dosta društvenjaka, ali je potreba za njima razmjerno slaba. Kako stoji stvar sa društvenjacima? Za naš radio govori predavač na zagrebačkom Pravnom fakultetu Teo Matković:

«Za neke društvene znanosti je situacija u zapošljavanju slaba. Međutim, za neke je jako dobra, recimo za jezike. Pravo i ekonomija su imali veliku ekspanziju zadnjih godina, jer se osobe koje završe pravo ili ekonomiju mogu dosta lako zaposliti. Tako da je, u pravilu, važno studirati. Osoba sa srednjom školom će puno duže tražiti posao i puno lakše ga izgubiti, nego osoba koja je završila fakultet.»

Direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva, Sanja Crnković-Pozaić, kaže u izjavi za Radio Slobodna Europa da je problem u zapošljavanju društveno-humanistički akademski obrazovanih mladih kadrova u tome da su zaposleni u državnom i javnom sektoru – gdje bi oni mogli naći posao – jako zaštićena kategorija na hrvatskom tržištu rada:

«Tu još uvijek vrijedi ona maksima – kad se jedanput zaposlite, ostajete do mirovine. To je dodatno zaštićeno djelovanjem sindikata, koji su isto tako najjači upravo u tim službama i gotovo je nemoguće otpustiti zaposlenog. Ta njihova pozicija se odražava na stvaranje mogućnosti za mlade, kojima je jako teško da dođu do tih radnih mjesta, jer im naprosto insajderi ne daju unutra.»

Gospođa Crnković-Pozaić upozorava da je – čak možda više nego što je problem u strukama – sve veći problem u tome što poslodavci sada traže neke karakteristike radnika koje hrvatski obrazovni sustav ne stvara:

«Na primjer komunikativnost, prezentacijske vještine, sposobnost rješavanja problema… To su takozvani soft skills, koji se u našem obrazovnom sustavu uopšte ne potiču. Iznad svega možda jedno poduzetničko ponašanje, što ne znači da bi svi ljudi trebali postati poduzetnici, nego da bi znali prepoznavati svoje prilike, da bi se znali snaći na tržištu rada i da bi se znali predstaviti. To zahtjeva malo poduzetničkog u sebi. Međutim, naša djeca, u našem obrazovnom sustavu, još uvijek, od početka do kraja, uče se više poslušnosti nego snalažljivosti.»

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG