Dnevno@RSE: Kosovo ide na nove izbore; Arsen u Boru višestruko iznad dozvoljenog, Ziđin ne odgovora na tvrdnje da uvozi toksične sirovine

Poslanici u posle raspuštanja Skupštine Kosova, 29. april 2026.

Dnevno@RSE vam donosi pregled najvažnijih vesti sa Zapadnog Balkana i sveta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. 

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Aktuelno

Balkan na RSE

Novi izveštaji o kvalitetu vazduha u Boru pokazuju povećane koncentracije kancerogenog arsena. Glavni zagađivač u tom gradu u kojem je najvažnija industrija rudarenje i prerada bakra, jeste Rudarsko-topioničarski basen Bor, čiji je većinski vlasnik od 2018. kineska kompanija Ziđin. Stručnjaci Instituta za rudarstvo i metalurgiju iz Bora u naučnim radovima tvrde da povećana koncentracija arsena u vazduhu nastaje zbog prerade koncentrata bakra sa viškom arsena. Da je u pitanju koncentrat koji kompanija Ziđin uvozi, precizirao je krajem februara predsednik Srbije Aleksandar Vučić, najavljujući da će kineske partnere "zamoliti da se to ne dešava". Kompanija Ziđin nije odgovorila na pitanja RSE da li i u kojoj meri uvozi koncentrat s povišenim sadržajem toksičnih metala, koje je poreklo koncentrata koji se prerađuje u Boru i šta preduzima povodom povećane emisije arsena.

Displej za praćenje zagađenja vazduha u Boru, april 2026.

Takođe, inspekcija rada utvrdila je da Ziđin godinu dana nije preduzeo zakonske mere za zaštitu radnika izloženih povećanim koncentracijama teških metala u Topionici. Samoinicijativni testovi radnika otkrili su nivo olova u krvi koji je i po nekoliko puta veći od predviđenog. Zbog sumnje na skrivanje izveštaja i neadekvatnu zaštitu zdravlja, podneta je krivična prijava protiv kineske kompanije.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska potpisale su u utorak u Dubrovniku međudržavni sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija, projekta uz podršku SAD koji bi trebalo da omogućiti BiH pristup novim izvorima tečnog gasa preko terminala na ostrvu Krk.

Predsedavajuća Saveta ministara BiH Borjana Krišto i premijer Hrvatske Andrej Plenković potpisuju međudržavni sporazum u Dubrovniku, 28. april 2026.

Ipak, dok bi novi gasovod mogao da oslobodi BiH od četiri decenije duge zavisnosti isključivo od ruskog gasa koji dolazi iz Srbije, BiH bi se mogla suočiti s novim sporom s evropskim institucijama pošto je u entitetu Federacija BiH usvojen poseban zakon kojim je privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy određena za nosioca projekta Južne interkonekcije. Prema pravnoj tekovini Evropske energetske zajednice, nije sporno da operator gasovoda bude privatna kompanija. Međutim, problematičan bi mogao biti model prema kojem se posebnim zakonom (lex specialis) kompanija AAFS, prema službenom registru osnovana krajem prošle godine, izdvaja iz opšteg pravnog okvira i određuje kao investitor, operator i upravljač strateške infrastrukture, bez prethodno provedenog međunarodnog tendera.

Pogledajte u video prilogu zašto su železnice u BiH na udaru zbog gašenja proizvodnje u Željezari Zenica

Vlada Crne Gore je poravnanjem okončala arbitražu oko Svetog Stefana i najavila ponovno otvaranje hotela. Predsednik Jakov Milatović traži parlamentarnu istragu zbog promene državne strategije i nedostatka transparentnosti. On je pozvao Skupštinu Crne Gore da formira anketni odbor i istraži odluku Vlade o poravnanju u višegodišnjem sporu sa zakupcem hotela Sveti Stefan. S druge strane, meštani podržavaju otvaranje, ali kritikuju to što nisu bili uključeni u dogovore. Vlada Crne Gore i zakupac Adriatic Properties postigli su poravnanje kojim je obustavljen međunarodni arbitražni postupak i dogovoren nastavak zakupa, uz povećanje zakupnine i učešće države u profitu, kao i ponovno otvaranje kompleksa.

Sveti Stefan, luksuzno letovalište u Crnoj Gori koje je zatvoreno od 2021.

Pročitajte i novi Most RSE u kojem se razgovaralo o tome kakve pouke studenti i opozicija u Srbiji mogu da izvuku iz nedavnih izbora u Mađarskoj na kojima je premijer Viktor Orban posle 16 godina autoritarne vladavine izgubio vlast. Sagovornici Jelena Đorđević, dugogodišnja profesorka Fakulteta političkih nauka u Beogradu, i Marko Vujić, docent na tom fakultetu razgovali su i o tome da li je pad Orbana uzdrmao predsednika Srbije Aleksandra Vučića s obzirom da su njih dvojica godinama blisko sarađivali i međusobno se pomagali, da li je Vučića teže poraziti na izborima nego Orbana s obzirom na to da apsolutno kontroliše sve institucije u Srbiji, da li je jedini recept za poraz Vučića da sve opozicione stanke u Srbiji na izborima stanu iza studentske liste kao što je kompletna opozicija u Mađarskoj stala iza najveće opozicione stranke Tisa i njenog lidera Petera Mađara.

Svet

Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran zatražio od SAD da otvore Ormuski moreuz. U objavi na svojoj mreži TruthSocial, Tramp je naveo da je Iran obavestio SAD da je u "stanju kolapsa" i da želi da SAD otvore moreuz "što je pre moguće". S druge strane, usled neizvesnosti oko prekida vatre kojim je pauziran rat SAD i Izraela protiv Irana, cene nafte na svetskim tržištima nastavljajaju da rastu. Za više o krizi na Bliskom istoku pratite naš blog uživo.

Vašington i Teheran se međusobno optužuju za kršenje primirja koje je na snazi od 8. aprila, dok su pokušaji pregovaranja o okončanju rata u ćorsokaku. A kako primirje s Iranom posrće, SAD su značajno proširile svoje vojne kapacitete na Bliskom istoku slanjem još jednog nosača aviona u region. Stručnjaci kažu da povećanje prisustva američke vojske ima za cilj da posluži dvema svrhama: da pošalje političku poruku Teheranu i da predsedniku SAD Donaldu Trampu pruži opcije za proširenje obima vojne akcije protiv Islamske Republike.

Nosač aviona USS "Džordž H. V. Buš" plovi Indijskim okeanom.

Afrički korpus, plaćenička jedinica ruskog Ministarstva odbrane, trebalo je da nastavi uspehe raspuštene Vagner grupe, uspostavljajući komercijalne veze i pružajući čvrstu podršku nestabilnim afričkim zemljama. Sudeći po događajima ovog vikenda u Maliju, to ne ide dobro. Stotine maskiranih ruskih vojnika izašle su iz grada Kidal na severu Malija, ostavljajući za sobom ogromne zalihe oružja, opreme i oboreni helikopter, kao i pitanja o budućnosti Afričkog korpusa.


Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav,

Andrej Zarević

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!