Bosna i Hercegovina bi se mogla suočiti s novim sporom s europskim institucijama nakon što je u entitetu Federacija BiH usvojen poseban zakon kojim je privatna američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy određena za nositelja projekta Južne plinske interkonekcije.
Novi plinovod bi trebao povezati središnju Bosnu s hrvatskom plinskom mrežom i LNG terminalom na Krku, čime bi se ova zemlja trebala oslobodila četiri decenije duge ovisnosti isključivo o ruskom plinu, koji dolazi Turskim tokom jedinim cjevovodom iz smjera Srbije.
Novi korak u realizaciji ovog projekta najavljen je za utorak, 28. travnja, kada bi Bosna i Hercegovina i Hrvatska u Dubrovniku trebale potpisati međudržavni sporazum o točki spajanja plinovoda na granici.
Prema pravnoj stečevini Europske energetske zajednice, nije sporno da operator plinovoda bude privatna kompanija.
Međutim, problematičan bi mogao biti model prema kojem se posebnim zakonom (lex specialis) tvrtka AAFS, prema službenom registru osnovana krajem prošle godine, izdvaja iz općeg pravnog okvira i određuje kao investitor, operator i upravljač strateške infrastrukture, bez prethodno provedenog javnog natjecanja (međunarodnog tendera).
Pravna stečevina (Aquis) Europske energetske zajednice (EEZ), zahtijeva neovisne regulatore, certificirane operatore, otvoren pristup transportnoj mreži za sve zainteresirane i tržišnu konkurenciju.
BiH je potpisnik Ugovora o EEZ od 2006. godine i kandidat za punopravno članstvo u Europskoj uniji, i potpisivanjem više sporazuma se obvezala primjenjivati europsko energetsko zakonodavstvo.
Sekretarijat Energetske zajednice mogao bi pokrenuti postupak utvrđivanja povrede obveza koji može rezultirati formalnom odlukom o neusklađenosti i zahtjevom za izmjenu zakonodavstva, što bi moglo usporiti realizaciju projekta ili ga odgoditi dok se približava januar 2028. godine kad bi ruski plin trebao prestati teći preko zemalja EU.
Iz Sekretarijata nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa hoće li pokrenuti postupak protiv BiH, koja je ranije u više navrata bila predmet sankcija koje su, pored ostalog, uključivale gubitak prava glasa.
Europska unija je upozorila Bosnu i Hercegovinu da bi zakon kojim se privatna američka tvrtka određuje kao glavni investitor planiranog plinovoda Južna interkonekcija mogao ugroziti pristupanje ove zemlje EU, ali i oko milijardu eura novca iz briselskih fondova.
Dodjela projekta bez tendera
Federacija BiH donijela je posebni zakon (lex specialis) kojim je privatna američka tvrtka AAFS izričito imenovana investitorom i budućim operatorom, čime je zaobiđen standardni model javnog natječaja (međunarodni tender).
AAFS dobiva cjelokupnu kontrolu nad projektiranjem, izgradnjom i upravljanjem strateškom infrastrukturom.
Javna kompanija BH Gas izbačena je iz projekta, ostaje operator postojećeg plinovoda iz smjera Srbije, ali je prema zakonskim izmjenama obvezna američkom investitoru predati svoju ranije izrađenu dokumentaciju za Južnu interkonekciju. BH Gas mora prilagoditi svoj plinovod kako bi, nakon spajanja na Južnu plinsku interkonekciju, protok plina bio moguć i starim plinovodom u smjeru prema Srbiji.
EU zakonodavstvo zahtijeva nediskriminatoran i tržišno otvoren razvoj infrastrukture.
Svako odstupanje ili izuzeća od redovnih tržišnih pravila zahtijeva regulatorno odobrenje i obavijest Sekretarijatu Energetske zajednice, čiji je BiH član.
Hitna procedura bez rasprave
Izmjene zakona usvojene su po hitnom postupku, bez mogućnosti ulaganja amandmana i bez šire javne rasprave te dodatnih procjena učinaka na tržište i konkurenciju.
EU standardi traže transparentan zakonodavni proces i savjetovanje s regulatorima i tržišnim sudionicima, osobito kada je riječ o strateškoj infrastrukturi.
Štoviše, Delegacija EU u Sarajevu je upozorila 13. travnja da BiH mora u fazi izrade zakona, posebno energetskih, konzultirati Europsku komisiju, kao kandidat za punopravno članstvo, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i Reformskom agendom kojom se BiH obvezala na reforme na osnovu kojih bi trebala dobiti oko milijardu eura sredstava iz fondova EU.
Razdvajanje djelatnosti i regulatorna neovisnost
Pravila EU zahtijevaju strogo razdvajanje opskrbe i transporta plina te neovisnost operatora mreže, kako bi se osigurala tržišna ravnopravnost svih zainteresiranih.
Prema EU pravilima, operator transportnog sustava (plinovoda) mora biti neovisan od komercijalnih aktivnosti povezanih s trgovinom plinom.
U ovom slučaju operator budućeg plinovoda nije najprije certificiran kroz regulatorni postupak, nego je određen političkom odlukom entitetskih institucija, odnosno imenovan je posebnim zakonom.
Pristup trećih strana
Pravila EU propisuju da pristup plinskoj infrastrukturi mora biti otvoren za sve tržišne sudionike pod jednakim i nediskriminatornim uvjetima, uz unaprijed definirane i regulatorno odobrene tarife.
Zakon kojim je američki AAFS određen kao operater, ne definira jasno režim pristupa trećih strana, što je jedno od temeljnih pravila unutarnjeg energetskog tržišta EU.
Umjesto modela otvorene infrastrukture, zakon u Federaciji upućuje na moguće favoriziranje jednog operatora i jednog dominantnog korisnika kapaciteta plinovoda.
To otvara pitanje mogućeg ograničavanja konkurencije u sektoru uvoza i transporta plina. U regulativi EU takav pristup smatra se iznimkom, a ne pravilom, te se može odobriti samo uz strogo definirane uvjete i uz nadzor regulatornog tijela.
Regulatorna neovisnost i političke odluke
Unatoč višegodišnjim pozivima iz EU, BiH nema ni krovni državni zakon o plinu niti jedinstvenog regulatora i nadzor se provodi na entitetskoj razini.
U Federaciji BiH tu ulogu ima FERK koji, prema europskim standardima, mora biti institucionalno i funkcionalno neovisan od izvršne i zakonodavne vlasti.
Ipak, ključne odluke o projektu novog plinovoda donijeli su Vlada i Parlament Federacije BiH, bez prethodne odluke regulatora.
EU pravila predviđaju da upravo regulator određuje tarife i uvjete pristupa mreži, dok politika ne bi smjela izravno definirati tržišne uvjete.
Državna pomoć i imovina
Zakonom se projekt proglašava javnim interesom, daje se privatnoj tvrtki i predviđa se raspolaganje zemljištem u vlasništvu lokalnih vlasti bez plaćanja naknade, uz nejasan model odštete privatnim vlasnicima.
Takve mjere mogu se tumačiti kao oblik selektivne državne potpore koja, prema pravilima EU-a koje je usvojila i BiH, mora biti transparentna, proporcionalna i prethodno odobrena kroz odgovarajući regulatorni ili nadzorni mehanizam, u skladu s pravilima tržišnog natjecanja kako bi se spriječilo privilegiranje pojedinih kompanija.
Dodatno, otvara se pitanje državne imovine, koja u BiH ne može biti predmet raspolaganja bez posebnog državnog zakona, koji još nije usvojen zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska.
Ukupno gledano, niz elemenata otvara mogućnost da europske institucije pokrenu postupak preispitivanja usklađenosti Bosne i Hercegovine s obvezama iz Energetske zajednice što bi moglo dovesti to kašnjenja izgradnje.
Vlasti entiteta Federacija BiH su najavile kako će, nakon usvajanja zakona o plinovodu, potpisivanja sporazuma BiH-Hrvatska o priključnoj točki i njegovog ratificiranja u državnom parlamentu, precizirati i potpisati ugovor s američkom kompanijom "kako bi se zaštititi interesi obje strane".
Nakon toga bi gradnja novog plinovoda mogla početi.
