Dostupni linkovi

Zbog korone nova kriza odnosa Crne Gore i Srbije


Propagandni nacionalistički murali po Beogradu u kojima se Crna Gora naziva "srpskom Spartom", februar 2020.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odluku Crne Gore da od 1. juna ne otvori granice i za državljane Srbije, nazvao političkom.

“Mislim da su oni ovakvom odlukom samo sebi uništili nekoliko dana, nedelja ili meseci turističke sezone, ekonomske saradnje i bolje zarade. Da sam bio na njihovom mestu nikada to ne bih uradio”, rekao je Vučić u srijedu, 27. maja prilikom posjete Smederevskoj Palanci, u centralnoj Srbiji.

Vlada Crne Gore je 25. maja najavila otvaranje crnogorskih granica, od početka juna, za više država koje ispunjavaju epidemiološki kriterijum Instituta za javno zdravlje da imaju najviše do 25 zaraženih na 100 hiljada stanovnika. Među njima od država regiona nema Srbije, Bosne i Hercegovine (BiH), Kosova i Sjeverne Makedonije.

Vučić je ocijenio da je bilo logično da se i građanima Srbije omoguće putovanja u Crnu Goru s obzirom na to da je u njoj, kako tvrdi proporcionalno manje preminulih od COVID-19 nego u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji, a za čije građane je crnogorska granica otvorena.

Ukinuta dozvola za Montenegro erlajns

Vučić je potvrdio i da je Direktorat Srbije za civilno vazduhoplovstvo crnogorskom prevozniku Montenegro erlajns (MA) do daljeg ukinuo dozvolu za slijetanje na Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu, kao kontramjeru odluci Crne Gore.

“Kada vi ukinete te mere, onda nema problema, letite koliko hoćete”, rekao je Vučić.

Predsjednik Srbije je saopštio da crnogorski građani u Srbiju mogu da dolaze automobilima, vozom, kao i da će zabrana ulaska biti uvedena jedino za, kako je rekao, 50 do 100 pripadnika kriminalnih klanova iz Crne Gore.

Marković: Naša odluka nije politička

Istovremeno, crnogorski premijer Duško Marković je nakon premijerskog sata u državnom parlamentu u Podgorici izjavio da odluka o otvaranju granice prema pojedinim državama nije politička već je donesena u skladu sa epidemiološkim standardima:

“U njihovom stavu prema Crnoj Gori stanuje politika. Mi znamo šta je naš posao. Po mišljenje nećemo ići nigdje za ono što je interes građana. Telefoni rade. Vučić je mogao da pozove Đukanovića (predsjednik Crne Gore), Brnabić (premijerka Srbije) mene ako im nešto nije bilo jasno, ali da mi pitamo šta ćemo da uradimo sa onim što je naš interes - to nikako.”

Marković je rekao i da Evropska komisija nije donosila jedinstvene odluke za otvaranje i zatvaranje granica već su to države radile pojedinačno.

Crna Gora će u prvim danima juna otvoriti granice za građane Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Poljske, Češke, Mađarske, Albanije i Grčke jer, kako je istaknuto ispunjavaju epidemiološke kriterijume.

Komentarišući odluku Srbije da zabrani slijetanje aviona Montenegro erlajnsa na beogradski aerodrom, premijer Marković je kratko kazao da je to odluka vlasti u Srbiji:

"Njihova je odluka da zabrane letove Montenegro erlajnsa na srpski aerodrom. Poštujemo, vidjećemo šta stoji iza toga i koliko će trajati. Ovo je samostalna nezavisna odluka Srbije", kazao je predsjednik Vlade Crne Gore.

Poslanik opozicionog Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević je izjavio da je na mjestu Srbije, da ne bi zabranjivao slijetanje aviona kompanije Montenegro erlajns nego bi popisao i protjerao "crnogorske tajkune koji su stvorili poslovne imperije po Srbiji i odatle promovišu antisrpsku politiku i takozvanu državu Kosovo".

Knežević je dodao da bi i njihovoj djeci zabranio provode po Beogradu: "Onda biste vidjeli šta su mjere reciprociteta".

Reakcije u BiH

Predsjednik bh. Partije demokratskog progresa Branislav Borenović za Radio Slobodna Evropa kaže da je uvođenje mjera i kontramjera između Beograda i Podgorice nepotrebno:

“Zapadni Balkan je mali region da bi dozvolio te neke političke frustracije, koje vidimo da su realno krenule od najmanje zemlje u regionu. Smatram da to jednostavno nije dobro. Granice treba otvoriti da građani mogu da putuju jer to je osnovno ljudsko ali i civilizacijsko pravo i potreba regiona”.

Borenović očekuje jednak tretman prema svim državama:

“Znači ako se otvori granica za dva susjeda da je logično da se otvori granica i za trećeg komšiju i obrnuto.”

Marković o Dodikovim optužbama

Premijer Marković je reagovao na izjavu srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorada Dodika koji je za Pink kazao da odluka zvanične Podgorice pokazuje negativan odnos prema srpskoj zajednici i Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).

Dodik je konstatovao da to “može da govori samo o panici te vlasti, tog režima koji kalkuliše da mu se zatvaranjem granice olakšava rješavanje tog problema”.

“Vidio sam da je juče bilo tih manipulacija o tome da u Crnu Goru ne mogu da dolaze građani Republike Srpske. Građani Republike Srpske su državljani Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina po ovom kriterijumu ulazi u države s kojima će se otvoriti granica. Dakle, državljani, građani Republike Srpske će moći da dođu u Crnu Goru”, izjavio je Marković osvrnuvši se na Dodikove ocjene:

“Zaista nemamo namjeru da se bavimo bizarnim politikantskim pitanjima. Rekao sam da smo ozbiljno društvo, evropski se ponašamo, tako ćemo raditi i u budućnosti šta god ko mislio i šta god ko govorio o nama”, kazao je Marković.

Popov: Odluke loše po obje strane

Spor u vezi sa otvaranjem granica između Crne Gore i Srbije nakon popuštanja mjera za sprječavanje širenja pandemije korona virusa, nastavak je krize u crnogorsko-srpskim odnosima, smatra Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.

Popov za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje da je odluka Crne Gore da ne otvori granice za građane Srbije, pa potom Beograda da zatvori aerodrom za Montenegro erlajns, nastavak kreiranja krize sa obje strane:

Što pre uspostaviti diplomatsku liniju: Aleksandar Popov
Što pre uspostaviti diplomatsku liniju: Aleksandar Popov

“To je tuk na utuk jer je Crna Gora generalno zabranila ulazak građanima Srbije u Crnu Goru, a Srbija zabranila letove iz Crne Gore prema Srbiji, kao neku meru reciprociteta. To ni sa jedne ni sa druge strane nije dobro i mislim da bi što pre trebalo da se uspostavi neka diplomatska linija i obavi razgovor na najvišem niovu kako bi se presekla ova krajnje loša situacija . Od ovoga ne trpe štetu ni Milo Đukanović ni Aleksandar Vučić već građani Srbije i Crne Gore koji samo žele slobodu kretanja”, ističe Popov.

Komentarišući moguće razloge za ovakve poteze vlasti u Beogradu i Podgorici, Popov je rekao da oni samo političarima idu u prilog:

“Mislim da će se na ovaj način dobro pozicionirati pred izbore 21. juna (datum opštih izbora u Srbiji) kao zaštitnici srpskog naroda u Crnoj Gori, ali i okruženju. Što se tiče Crne Gore, njene vlasti ovo posmatraju u kontekstu Srpske pravoslavne crkve (SPC) i pitanja Zakona o slobodi veroispovesti i želje Crne Gore da ima svoju autokefalnu crkvu kao potvrdu državnosti, što je teško ostvarivo s obzirom na to da nema podršku ni vaseljenskog patrijarha ni okolnih autokefalnih crkava.”

COVID-19 stanje u regionu

Po presjeku epidemiološke situacije u Srbiji, od 27. maja, aktivnih slučajeva COVID-19 je 4.758.Od početka pandemije registrovano je 11,275 oboljeliha 240 ljudi je umrlo.

U BiH je potvrđeno 2.435 slučajeva infekcije korona virusa , još je 540 aktivnih slučajeva dok je 151 osoba preminula.

U Crnoj Gori od 5. maja nema novih slučajeva infekcije korona virusom, a od prije tri dana (24. maj) ni aktivnih slučajeva COVID-19.Od početka epidemije oboljelo je 324 osoba, od kojih je 314 izliječeno dok je 9 osoba preminulo.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

  • Saradnici na tekstu Zoran Glavonjić i Erduan Katana
XS
SM
MD
LG