Dostupni linkovi

Politička kriza, usred pandemije, na pragu turističke sezone


Demonstracije u jeku pandemije COVID-19, pred početak turističke sezone. Pljevlja, sjever Crne Gore, 13. maj 2020.

Političke tenzije su nama gore nego korona, kaže turistički radnik iz Petrovca, mjesta na crnogorskoj obali, Ilija Armenko.

Dodaje u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je politička stabilnost u nekoj zemlji je temeljni preduslov za bilo kakvu pomisao o turističkoj sezoni.

"Neka političari vode politiku, ali neka ne ugrožavaju ono od čega živi veliki dio Crne Gore", kaže Armenko, i podvlači da političari nemaju mandat da odmažu u pokušaju "da se spasi što se spasiti može" od ove turističke godine.

Razlog posljednjih nestabilnosti

Prijeteće izjave političara su učestale nakon što je 12. maja u Nikšiću uhapšeno devet sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC), koji su, suprotno naredbama Ministarstva zdravlja o zabrani okupljanja, sa građanima učestvovali u litiji.

Oni su iz pritvora pušteni nakon 72 sata, a u više gradova su SPC i opozicione partije organizovale proteste zbog njihovog zadržavanja.

Tako je mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije 15. maja poručio da vlast hapšenjem sveštenstva priprema građanski rat. Dan ranije u crnogorskom parlamentu lideri opozicionog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Nebojša Medojević su zaprijetili oružanim otporom, ukoliko sveštenici SPC budu sprovedeni u zatvor.

Istim povodom Mandić je 13. maja poručio poslanicima vladajuće Demokratske partije socijalista da se spreme da "obuku uniforme i zastupaju ono što misle da je ispravno".

"Korona će proći, a mi ćemo se ovđe i dalje obračunavati među sobom. Ljudi ne vide da političari igraju svoju igru i da pokušavaju da nas zavade", smatra Armenko, ukazujući na opasnosti aktuelnih političkih poruka na turizam:

"U situaciji kada razmišljamo hoćemo li uspjeti da izvučemo bilo što od sezone, mi moramo da razmišljamo hoćemo li se pobiti među sobom. Rečeno metaforički, 'ajde da se ubijamo' od septembra, posle sezone", ironično kaže Armenko

Koliko je turizam značajan za Crnu Goru?

Na turističku privredu, koja u Crnoj Gori čini četvrtinu BDP-a (bruto društvenog proizvoda), suočenu sa globalnom neizvjesnošću koju uzrokuje pandemija COVID-19, dodatno će uticati negativna percepcija o nestabilnosti koju indukuje politička kriza.

Evo par dana mi se usijao telefon od pitanja što se to događa u Crnoj Gori, zbog vrlo škakljivih izjava političara, i onih u opoziciji, i onih na vlasti.
Krsto Niklanović, ugostitelj iz Budve

"Evo par dana mi se usijao telefon od pitanja što se to događa u Crnoj Gori, zbog vrlo škakljivih izjava političara, i onih u opoziciji, i onih na vlasti. Ne znam kako to ljudi mogu da govore takve stvari, to se ja pitam kao što se pitaju svi oni koji neće rat, i koji neće da idemo jedan na drugoga", kaže dugogodišnji budvanski ugostitelj Krsto Niklanović za RSE.

Protestima se onemogućava i saobraćaj na gradskim i međugradskim putevima. Tokom poslednjih pet mjeseci bilo je i organizovanih blokada puteva širom zemlje, od Budve i Tivta na jugu do Berana i Andrijevice na sjeveru.

Proteste predvodi Srpska pravoslavna crkva koja je izrazito nezadovoljna novim Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji reguliše i pitanja vlasništva nad vjerskom imovinom. U SPC tvrde da im se zakonskim rješenjima oduzima imovina, dok vlast odgovara suprotno, da se uvodi red u ovo pitanje.

Blokade puteva

Kako su iz SPC i opozicionih partija u više navrata saopštili da će se litije nastaviti, moguće blokade puteva mogu biti dodatni razlog za glavobolju turističkih poslenika jer bi i to obeshrabrilo putovanja, smatra dekan Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković.

"Ako bi se produžilo učestalo zaposjedanje saobraćajnica, to bi sigurno negativno uticalo na dolaske turista. Ljudi izbjegavaju takva ograničenja i kada su radovi na putevima, a kamoli kad svako malo neko može da zaposjedne raskrsnicu. Znači, da bi bilo sezone, ne treba biti zaposjedanja puteva kao javnih prostora, a sporne stvari se trebaju rješavati na demokratski način i u institucijama, umjesto na ulici", ocjenjuje Ratković.

Nije prvi put da u turističku sezonu Crna Gora ulazi u okolnostima zaoštrene političke retorike, koja se pojačava i sa zvaničnih adresa iz inostranstva.

Ranije antiturističke kampanje

Tako je iz Rusije, uoči sezone 2017. godine, vođena medijske kampanje protiv crnogorskog turizma zbog ulaska Crne Gore u NATO. Građane Srbije političar vladajuće koalicije Dragan Marković Palma 21. februara ove godine pozvao je da ne ljetuju u Crnoj Gori "iz poznatih razloga".

Ima i drugačijih primjera – ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović je 11. maja, tokom posjete Opštini Budva, pozvao građane svoje zemlje da dođu na ljetovanje u Crnu Goru.

Sagovornici RSE kažu da bi za razliku od sadašnjeg stanja na Balkanu, gdje političari diktiraju okolnosti u kojima će poslovati privreda, trebalo da bude obratno – da privreda utiče na politiku.

Privreda i politika - ko na koga utiče?

Ugostitelj Krsto Niklanović navodi kao primjer jednu od ranijih posjeta budvanskih privrednika Zanatskoj komori Koblenc u Njemačkoj. Na sastanku je jedan član crnogorske delegacije postavio pitanje predsjedniku njemačke Komore koliko politika ima uticaja na tu instituciju.

"Nijemac se zbunio, kaže ne razumije pitanje. A kad ga je ponovo čuo, samo je razočarano rekao da bi pitanje trebalo biti koliko Komora utiče na politiku, jer je politika servis privredi", priča Niklanović.

A da će turistička privreda i bez dodatnog pritiska političkih razmirica poslovati ljetos u najtežim okolnostima poslednjih decenija, potvrđuje i proljećni izvještaj Svjetske banke za Zapadni Balkan, kojim se predviđa ekonomska recesija kao prvenstveni rezultat pada u oblasti turizma, koji ima mnogostruke uticaje na gotovo sve sektore.

U izvještaju se navodi da bi pad ekonomije u Crnoj Gori mogao iznositi od 5,6 procenata, ali po nepovoljnijem scenariju i više, zavisno od trajanja pandemije i mjera koje uvode zemlje regiona i Evrope kako bi se okončala svjetska zdravstvena kriza.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG