Dostupni linkovi

State Department: Kolike su religijske slobode na Balkanu


Prizor iz crkve u Beogradu, fotoarhiv

Žalbe religijskih zajednica zbog diskriminacija u lokalnim sredinama u BiH, protesti protiv Zakona usvojenog krajem 2019. u Crnoj Gori koji su izveli hiljade ljudi na ulice, napadi na religijske objekte na Kosovu, nerješeno pitanje restitucije u Srbiji, žalbe na favorizaciju jedne verske zajednice u Sjevernoj Makedoniji.

To su akcienti iz ocjena američkog Ministarstva vanjskih poslova predstavljenog u 10. juna, pod naslovom Izvještaj o međunarodnim religijskim slobodama za 2019. godinu.

U ovom godišnjem izvještaju opisuje se stanje religijskih sloboda u svakoj zemlji i vladine politike kojima se krše vjerska vjerovanja i prakse grupa, vjerskih denominacija i pojedinaca kao i američke politike kojima se promiču vjerske slobode širom svijeta.

BiH: Svi se žale da su diskriminirani

State Department u početku navodi kako ustavi Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta štite slobodu religijskih sloboda i prakse, zabranjuje religijsku diskriminaciju i dozvoljava registriranim religijskim zajednicama da slobodno djeluju.

Ustav bh. entiteta Federacija BiH religiju određuje kao “vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda” dok Ustav Republike Srpske određuje “Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) kao crkvu srpskog naroda i drugih pravoslavaca”.

Ponavlja se kako Ustav BiH određuje da sve pozicije u Predsjedništvu i Domu naroda pripadaju pripadnicima tri glavne etničke skupine – Srbima koji su predominantno članovi SPC-a, Hrvatima koji su predominantno rimokatolici i Bošnjacima koji su predominantno muslimani.

Navodi se i da je Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga 2009. te odredbe Ustava BiH proglasio diskriminirajućim, ali i da po tom pitanju nije ništa urađeno.

U BiH, prema posljednjem popisu živi oko 3,8 miliona stanovnika od čega su oko 51 posto muslimani, 31 posto pravoslavci, 15 posto rimokatolici dok ostale religije, uključujući protestante i jevreje, čine oko tri posto populacije. Većina Srba pravoslavaca živi u Republici Srpskoj, većina muslimana Bošnjaka i rimokatolika Hrvata živi u Federaciji BiH. Jevreja je oko 1.000 i žive većinom u Sarajevu.

Međunarodne i lokalne nevladine organizacije, profesori i vladine agencije navode da najveće bošnjačke stranke usklađuju politike s Islamskom zajednicom (IZ) u BiH, najveće hrvatske stranke s Rimokatoličkom crkvom, a najveće srpske stranke sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Religijske skupine u lokalnim zajednicama u kojima su manjina izvještavaju o nastavku vladine diskriminacije koja se tiče zabranama izgradnje ili popravke religijske imovine, u obrazovanju, zapošljavanju i socijalnim uslugama.

Konstatira se i kako Predsjedništvo još uvijek nije odobrilo sporazum s Islamskom zajednicom u BiH kojim bi se regulirala prava radnika muslimana. Navodi se i kako se Islamska zajednica u BiH žalila da su škole prijetile kaznama učenicima muslimanima iz Janje, Republika Srpska, ukoliko ne bi nadoknadili nedolazak na nastavu u vrijeme religijskih praznika. IZ u BiH žalila se i zato što škole u BiH nemaju posebne prostorije za molitvu.

Dalje se navodi i kako se Islamska zajednica u BiH žalila kako je vojnicima muslimanima dva mjeseca služena svinjetina. State Department navodi i kako je Međureligijsko vijeće (MRV) BiH, koje se sastoji od članova četiri najveće religijske zajednice, ponovno izvijestilo kako vlasti neprihvatljivo sporo istražuju i procesuiraju napade s religijskom pozadinom.

BiH: Jedna vojska, tri vjere
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:50 0:00

U izvještaju se citira i tadašnji predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo Dino Konaković koji je u jednom intervjuu kazao kako mu ne smeta to što se jedna lokalna osnovna škola zove po antisemitu i ustaši iz Drugog svjetskog rata koji je glorificirao Hitlera.

MRV BiH je registrirao deset vandalizama nad religijskim objektima i jedan verbalni napad na pravoslavnog svećenika u Blagaju kod Mostara. Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE) izvijestila je o 17 napada na muslimane, deset na kršćane i dva na Jevreje u 2018.

Lokalne nevladine organizacije žalile su se jer vlasti još uvijek nisu poništile odluku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća o zabrani nošenja “religijskih obilježja” na poslu, uključujući i marame koje nose muslimanke. Vlasti u Drvaru i dalje odbijaju izdati dozvolu za gradnju rimokatoličke crkve.

U oktobru je Europski sud za ljudska prava iz Strasbourga presudio da vlasti BiH moraju u roku od tri mjeseca ukloniti srpsku pravoslavnu crkvu koja je izgrađena na zemljištu Fate Orlović u Bratuncu.

Lideri četiri najveće religijske zajednice u BiH i dalje se žale na činjenicu da vlasti u BiH još uvijek nisu donijele zakon o povratu imovine koja im je oduzeta i nacionalizirana u vrijeme komunističke vlasti. Predstavnici nevladinih organizacija i pojedini profesori izvještavaju i o kontinuiranom pritisku na učenike širom zemlje od kojih se traži da pohađaju vjeronauku.

Bošnjaci muslimani povratnici u Republiku Srpsku žele se da škole u tom bh. entitetu slave Dan sv. Save kao školski praznik. Predstavnici Srba pravoslavaca u Kantonu 10 sa sjedištem u Livnu žale se da njihova djeca nemaju pravo na obrazovanje na srpskom jeziku, baš kao i roditelji oko 500 djece Bošnjaka muslimana koji se žale da nemaju pravo na obrazovanje na bosanskom jeziku.

U decembru 2018. nepoznate osobe provalile su i oštetile katoličku crkvu u Vogošći kod Sarajeva. Provaljeno je i u julu u srpsku pravoslavnu crkvu u Donjem Vukovskom kod Kupresa u zapadnoj Bosni. Uništena su četiri spomenika na muslimanskom groblju Kazanbašča u Zvorniku.

Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH nastavilo je s naporima na uvjeravanju neregistriranih islamskih skupina (paradžemata) koje se predominantno sastoje od sljedbenika selefizma da prekinu s tim praksama i ujedine se sa IZ u BiH. Ukupno se izvještava o 21 aktivnom paradžematu kojih je 2016. godine bilo 64.

State Department navodi i kako registirane religijske zajednice imaju pravo baviti se dobrotvornim radom, osnivati fondove i graditi mjesta za okupljanja i molitve. Neregistrirane religijske zajednice imaju slobodu prakticirati svoje religije, ali se ne mogu pravno predstavljati kao religijske zajednice i nemaju spomenuta prava.

Zakonski su priznate četiri “tradicionalne” religijske zajednice: Islamska zajednica u BiH, Srpske pravoslavna crkve, Rimokatolička crkva i Jevrejska zajednica. Registar vodi Ministarstvo pravde BiH dok je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice odgovorno za dokumentiranje kršenja religijskih sloboda.

Zajednička molitva četiri religije u Sarajevu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:26 0:00

Prema zakonu, svaka zajednica od 300 i više punoljetnih osoba može aplicirati za upis u registar religijskih zajednica, predajući statut i s potpisima najmanje 30 osnivača. Nema podataka da je Ministarstvo pravde BiH odbilo ikome do sad upis.

State Department u izvještaju navodi da postoje sporazumi između BiH i Svete Stolice, odnosno Rimokatoličke crkve kao i između BiH i Srpske pravoslavne crkve. Država priznaje Islamsku zajednicu u BiH kao vrhovni institucionalni autoritet svih muslimana, uključujući i migrante i izbjeglice kao i Bošnjaka i muslimana izvan BiH koji prihvate autoritet IZ u BiH.

Prema zakonu, nijedna islamska skupina ne može se registrirati u Ministarstvu pravde BiH ili otvoriti džamiju bez dozvole IZ u BiH. Krivični zakoni u BiH reguliraju zločine iz mržnje kao i svako kazneno djelo počinjeno zbog rase, boje kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika, invalidnosti, spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta žrtve.

Zakoni u Federaciji BiH, Republici Srpskoj kao i u svih deset kantona potvrđuju pravo na religijsko obrazovanje. Nastavne planove i programe iz vjeronauke razvijaju i odobravaju IZ u BiH te dvije crkve.

Kosovo: Uništavanje groblja

Kosovski Ustav zabranjuje religijsku diskriminaciju, ali zakoni ne omogućavaju religijskim skupinama da steknu pravni status, navodi State Department. Zbog toga, primjerice, na mogu otvoriti bankovne računa.

U Ustavu je također navedeno da se zakonima može ograničiti sloboda izražavanja kako bi se spriječilo nasilje i neprijateljstvo na bazi rase, nacionalnosti, etničke ili religijske osnove. Prema zakonu, ne postoji zvanična religija, ali se navodi pet “tradicionalnih” religijskih zajednica koje uživaju dodatnu zaštitu i pogodnosti uključujući i manje poreze.

Američka vlada procjenjuje da na Kosovu živi oko 1,9 miliona stanovnika te da je po popisu 95,6 posto muslimana, 2,2 posto rimokatolika i 1,4 posto pravoslavaca dok je ostalih religijskih zajednica manje od jedan posto. Taj popis iz 2011. su bojkotirali Srbi pravoslavci.

Obnovljene crkve na Kosovu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:32 0:00

Albanci su većina u 28 od 38 općina, a Srbi u preostalih deset. Najveće katoličke zajednice su u Đakovici, Janjevu, Klini, Prištini i Prizrenu. Evanđelisti protestanti uglavnom žive u Prištini i Đakovici, a Jevreji u Prizrenu i Prištini.

Većina kosovskih Albanaca su muslimani iako ima i određeni broj katolika, protestanata i pravoslavaca. Gotovo svi kosovski Srbi su pripadnici Srpske pravoslavne crkve. Većina Aškalija, Bošnjaka, Egipćana, Gorana, Roma i Turaka su također muslimani, većina Crnogoraca i neki Romi su pravoslavci, a gotovo svi Hrvati su katolici.

Prizrenski mujezin o učenju ezana
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Općine su odgovorne za održavanje groblja. Prema zakonu, javne obrazovne institucije trebaju se suzdržati od podučavanja religije i od drugih aktivnosti kojima se propagira određena religija. Zakon se ne primjenjuje u školama koje su pod kontrolom paralelnih srpskih struktura, navodi State Deparment.

Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije odredilo je i disciplinske mjere kojima se učenicima zabranjuje nošenje religijske odjeće.

Kosovska protestantska evanđelistička crkva se žalila da je lokalne vlasti ne tretiraju jednako kad su u pitanju vlasništvo, građevinske dozvole i grobna mjesta. Između ostalog, ova crkva se žalila i kako Kosovska islamska zajednica ima ugovore o upravljanju mnogim grobljima i kako su manjinske religijske zajednice diskriminirane.

Predstavnici Srpske pravoslavne crkve žalili su se kako kosovske vlasti krše njena prava na imovinu, poput neprovođenja tri godine stare presude kojom se utvrđuje vlasništvo SPC-a nad zemljištem oko manastira Visoki Dečani.

I Islamska zajednica Kosova je izvijestila o dva primjera diskriminacije muslimana te su naveli i kako se u medijima pojačao antimuslimanski sentiment te da bi to moglo ugroziti pravo na zapošljavanje pobožnih muslimana.

Policija je, navodi State Department, registrirala 61 religijski motiviran napad, uglavnom na religijske objekte uključujući groblja. Tako se navodi da su kosovski Albanci 6. januara prijetili svećeniku crkve u Novom Brdu, da su 13 jula i 16. decembra nepoznate osobe oštetile pravoslavno groblje u Lipljanu te da su u Đakovici 6. januara kosovski Albanci prosvjedovali ispred lokalne pravoslavne crkve i prisilili raseljene Srbe da obave godišnje hodočašće.

Islamska zajednica Kosova navela je da nisu registrirali slučajeve da je učenicima ili nastavnicima zabranjen ulaz u škole po osnovu vladine odredbe o zabrani nošenja religijske odjeće u školama. Izvještavano je o slučaju diskriminacije kod zapošljavanja muslimana u Kosovsku sigurnosnu službu, uključujući jednu muslimanku te diskriminaciji nad nastavnicom koja je nosila religijsku odjeću.

Neke zajednice, uključujući protestante i muslimane Rome žalile su se da su kršena njihova prave jer nisu mogle organizirati sahrane po svojim običajima. Lideri Islamske zajednice Kosova izvijestili su da je grupa muslimana u Mitrovici lobirala za obnovu džamije u Sjevernoj Mitrovici koja je srušena 1999. godine, ali da se tome protive lokalni Srbi.

Planovi izgradnje velike džamije u Prištini su u zastoju jer je građevinska dozvola istekla. Neki lokalni imami su izvijestili da nema potrebe za tolikom džamijom u centru grada dok su vladin dužnosnici izrazili zabrinutost zbog utjecaja na zgrade, promet i parking.

Prištinske vlasti i Jevrejska zajednica još uvijek se nisu dogovorile oko lokacije za sinagogu za koju je općina izdala građevinsku dozvolu 2016. godine. Jevrejska zajednica odbila je parcelu u predgrađu koja joj je ponuđena, dok vlasti odbijaju zahtjev te zajednice da joj se da lokacije u centru Prištine.

U zastoju je i obnova Centra Jevrejske zajednice u Prizrenu zbog nedostatka sredstava, nabraja se u izvještaju State Departmenta.

Općina Dečani odbija implementirati presudu Ustavnog suda iz 2016. godine kao i presudu Vrhovnog suda iz 2012. prema kojoj je manastir Visoki Dečani vlasnik oko 24 hektara zemljišta.

Gradonačelnik Dečana Bashkim Ramosaj i lokalna skupština odluke suda su nazvale “neprihvatljivim”, a centralna vlada nije poduzela ništa kako bi se presuda provela, navodi State Department. Lokalne vlasti uz podršku centralne vlasti nastavljaju napore na izgradnji ceste u blizini manastira Visoki Dečani usprkos zabrani takvih aktivnosti. State Department napominje kako NATO i dalje pruža sigurnost tom manastiru.

Žalbeni sud je 26. februara presudio u korist Katoličke crkve kojom se potvrđuje vlasništvo nad oko 7.500 kvadratnih metara zemljišta u Prištini.

Prema Islamskoj zajednici Kosova, središnje vlasti nastavljaju djelomično financirati nastavu u islamskim školama u Prištini, Prizrenu i Gnjilanu, a izvještava se i da su profesori javnih univerziteta kazali kako vjeruju da je to diskriminatorno jer vlasti ne financiraju religijsku nastavu drugih zajednica i skupina.

Slično je i s vodnim naknadama koje ne plaćaju zgrade koje koristi pet “tradicionalnih” religijskih zajednica, dok ostale plaćaju.

Što se tiče napada, registrirano ih je 61. Tako je skupina kosovskih Albanaca 6. januara verbalno napada svećenika Bojana Jeftića u Novom Brdu prijeteći mu da će ga zaklati.

Istog datuma je skupina kosovskih Albanaca, uključujući i obitelji nestalih osoba, prosvjedovala uoči godišnjeg hodočašća Srba pravoslavaca u Đakovicu koje je zbog toga otkazano.

Islamska zajednica Kosova se žalila i na antimuslimanske medijske natpise. Kao primjer se navodi da su u muslimani koji podržavaju turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) nazvani “trogloditima, smećem i talibanima”.

U julu je uništeno 20 nadgrobnih spomenika na pravoslavnom groblju u Lipljanu, a u septembru nekoliko nadgrobnih spomenika u Uroševcu/Ferizaju. U septembru je razbijeno i nekoliko protestantskih spomenika u Gnjilanu. U martu su etnički Hrvati izvijestili o uništavanju religijskih simbola u katoličkoj crkvi u Janjevu.

State Department navodi kako su američki ambasador na Kosovu urgirali na centralne i lokalne vlasti, uključujući premijera, da poštuju zakone, posebno u slučaju planirane ceste u blizini manastira Visoki Dečani.

Crna Gora: Spor SPC-a, CPC-a i države

State Department u izvještaju navodi kako Ustav jamči slobodu ispovijedanja religije, da specificira da ne postoji državna religija te da zakoni zabranjuju religijsku diskriminaciju i govor mržnje.

Religijske skupine, posebno Srpska pravoslavna crkva, i dalje inzistiraju da zakoni kojima se regulira njihov pravni status nisu odgovarajući. Parlament je 27. oktobra donio novi zakon kojeg je 28. decembra potpisao predsjednik Milo Đukanović.

Zakon oštro kritizira Srpska pravoslavna crkva. Iako vlasti ponavljaju kako država ne namjerava plijeniti imovinu SPC-a, stotine hiljada vjernika SPC-a prosvjedovalo je protiv zakona. Zabilježeno je i nekoliko incidenata nasilja nad policijom koja je sprječavala moguće sukobe pripadnika SPC-a i Crnogorske pravoslavne crkve.

Litija SPC u Podgorici povodom Svetog Simeona i protiv 'vjerskog zakona'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:45 0:00

SPC je saopćio i da su predominantno muslimanski stanovnici Gusinja spriječili vjernike SPC-a da prisustvuju ceremoniji početka gradnje crkve u Martinici te da su vandali uništili i u vodu bacili križ koji je ostao na ruševini crkve. Srpska i Crnogorska pravoslavna crkve i dalje se spore oko vlasništva nad imovinom koju većinom drži SPC, a za što CPC tvrdi da je pogrešno im dano.

Neke od žalbi SPC-a, ali i drugih religijskih zajednica, a koje se navode u izvještaju State Departmenta su da žele veće i jasnije porezne olakšice i oslobađanje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV).

SAD procjenjuje da u Crnoj Gori živi oko 612.000 stanovnika, a po popisu iz 2011. oko 72 posto su pravoslavci, članovi ili Srpske ili Crnogorske pravoslavne crkve budući da popis nije pravio razliku.

Mediji procjenjuju da je 70 posto članova SPC-a, a CPC-a oko 30 posto. Prema popisu je oko 19,1 posto muslimana, 3,4 posto Rimokatolika i oko 1,2 posto ateista. Oko 2,6 posto se nije izjasnilo. Ostalo otpada na druge religije, a State Department bilježi i da, prema procjenama medija, u Crnoj Gori živi oko 400 Jevreja.

Ukupno zakon prepoznaje 21 religijsku skupinu. Sve su zakonski registrirane izuzev Srpske pravoslavne crkve budući da je postojala prije 1977., kad je donesen raniji zakon, i nije to bila po zakonu dužna raditi. Druge koje su također postojale prije te godine su se registrirale.

Vlasti imaju ugovor s Islamskom zajednicom Crne Gore, Jevrejskom zajednicom i Svetom Stolicom kojima su dodatno definirani pravni statusi i njihovi odnosi sa državom.

Država nema takve ugovore sa Srpskom i Crnogorskom pravoslavnom crkvom i ostalim priznatim religijskim zajednicama. Zakonom je religijskim skupinama, uključujući i nepriznate, dozvoljena služba i okupljanja u objektima koje odredi lokalna vlast, ali uz odobrenje lokalne policije ukoliko će se odvijati na otvorenom prostoru.

Po zakonu, religija se ne podučava u javnim osnovnim i srednjim školama. Islamska zajednica upravlja jednom privatnom medresom, a SPC također jednom privatnom srednjom školom. State Department navodi i kako su vlasti podržale izgradnju sinagoge u Podgorici.

Srbija: Restitucija imovine

State Department navodi da Ustav Srbije, između ostalog, garantira slobodu religije te zabranjuje uspostavu države religije, jamči jednakost za sve religijske skupine i zabranjuje širenje religijske mržnje.

Religijske skupine nisu dužne registrirati se kako bi obavljale religijske usluge, a neke su prijavile da im je teško poslovati jer imaju teškoće s otvaranjem bankovnih računa ili imanja vlasništva bez registracije.

U izvještaju se navodi i da Ministarstvo pravde nije reagiralo i riješilo spor i registraciju različitih jevrejskih zajednica. Navodi se i kako su vlasti odredile uspostavljanje memorijala na Starom sajmištu u Beogradu gdje je tokom 2. svjetskog rata bio koncentracijski logor.

Navodi se i kako je policajac izvan dužnosti prijetio skupini Jehovinih svjedoka te kako je bilo još nekoliko incidenata koji uključuju tu religijsku skupinu. I manje skupine, uglavnom protestanata, žalile su se na napade te da ih u javnosti često nazivaju sektašima. Antisemitska literatura može se kupiti u nekim knjižarama, navodi State Department.

U izvještaju se navodi kako je Ambasada SAD-a u Srbiji urgirala na nastavak restitucije Jevrejske imovine te da se ubrza izgradnja spomenutog spomenika u Starom sajmištu.

Vlada SAD-a procjenjuje da u Srbiji živi oko sedam miliona stanovnika te navodi da je, prema popisu iz 2011., oko 85 posto pravoslavaca, pet posto rimokatolika, tri posto muslimana sunita i oko jedan posto protestanata.

Vlada SAD-a procjenjuje da u Srbiji živi oko sedam miliona stanovnika te navodi da je, prema popisu iz 2011., oko 85 posto pravoslavaca, pet posto rimokatolika, tri posto muslimana sunita i oko jedan posto protestanata.

Ostalih šest posto su Jevreji, Budisti, sljedbenici Hare Krišne, agnostici, ateisti i ostali. Većina stanovništva su pravoslavni kršćani. Katolici su predominantno Mađari i Hrvati u Vojvodini, a muslimani su Bošnjaci u regiji Sandžaka, Albanci na jugu i Romi.

Prema zakonima, sedam je “tradicionalnih” religijskih zajednica: Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva, Slovačka evangelistička crkva, Reformirana kršćanska crkva, Evangelistička kršćanska crkva, Islamska zajednica i Jevrejska zajednica.

State Department napominje kako ej muslimanska zajednica podijeljena na Islamsku zajednicu Srbije sa sjedištem u Beogradu i Islamske zajednice u Srbiji sa sjedištem u Novom Pazaru. Tradicionalne religijske zajednice imaju porezne olakšice i mogu imati svoje u Vojsci Srbije.

Ukupno je registrirano 25 “netradicionalnih” religijskih skupina. Samo registrirane skupine mogu graditi mjesta za molitve, imati imovinu, tražiti restituciju, grantove od vlasti, bankovni račun, zapošljavati i slično. Komisija za religijsku edukaciju odobrava religijske nastavne programe i udžbenike.

State Department navodi kako Makedonska i Crnogorska pravoslavna crkva još uvijek nisu registrirane u Srbiji, čiju autokefalnost ne priznaje Srpska pravoslavna crkva. Jedna budistička skupina je u maju saopćila da se uspješno registrirala. Vlasti nastavljaju restituciju imovine religijskih zajednica koja je zaplijenjena tokom i nakon 1945. godine.

Sjeverna Makedonija: Sufije čekaju registraciju

State Department navodi kako Ustav Sjeverne Makedonije također zabranjuje diskriminaciju i osigurava slobodu religije.

Navodi se i pet religijskih skupina – Makedonsku pravoslavnu crkvu, Islamsku zajednicu Sjeverne Makedonije, Katoličku crkvu, Evangelističku metodističku crkvu i Jevrejsku zajednicu - koje automatski imaju porezne olakšice i druge benefite kao i mogućnost osnivanja škola, dok se druge skupine moraju registrirati kako bi ih ostvarili.

Stranci koji žele obavljati religijski posao ili predvoditi obred moraju imati radnu vizu. Pravoslavna nadbiskupija Ohrida i Zajednica Baktaša (sufije) još uvijek čekaju registraciju.

Baktaši su se u međuvremenu žalili da ih uznemiravaju članovi Islamske zajednice Sjeverne Makedonije. Vlasti zvanično priznaju 37 religijskih organizacija, uključujući i pet navedenih u Ustavu.

Islamska zajednica Sjeverne Makedonije žalila se da vlasti favoriziraju Makedonsku pravoslavnu crkvu dok manje religijske skupine se žale na nejednak tretman vlasti u odnosu na pet religija koje se navode u Ustavu.

U izvještaju State Departmenta navodi se i slučaj spora između imama Skendera Buzaka i Islamske zajednice, odnosno reisa Sulejmana Redžepija (Rexhepi), o čemu je odlučivao i civilni sud. U septembru su nepoznate osobe napale osnivača religijske zajednice pravoslavnih Albanaca. Makedonska pravoslavna crkva prijavila je 12 incidenata. Prijavljena je i jedna pljačka džamije.

Američke vlasti procjenjuju da u Sjevernoj Makedoniji živi oko 2,1 milion stanovnika, a prema popisu iz 2002. godine, oko 65 posto stanovnika su pravoslavci i većinom su etnički Makedonci te 33 posto muslimani, uglavnom suniti i većina su Albanci.

Na ostale zajednice otpada manje od dva posto. Jevreja je oko 200. Postoji korelacija između religije i političke afilacije budući da su političke stranke podijeljene po etničkim linijama.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG