Profesor i šef Odsjeka za javnu politiku Univerziteta Berkeley u Californiji Robert Reich kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ne očekuje da će doći do opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa, "osim ukoliko njegova popularnost među registrovanim republikanskim glasačima ne padne ispod 50 posto".
"Na toj tački republikanci u Kongresu koji su većina mogli bi pokušati impičment (impičment: postupak za opoziv visokog državnog funkcionera, uključujući i predsjednika izvršne vlasti zemlje), naročito ako ruska istraga pokaže da je bilo kontakata Trumpove kampanje i ruskih operativaca", ističe profesor Reich, koji je radio u administracijama američkih predsjednika Geralda Forda, Jimmya Cartera i Billa Clintona.
Oštar kritičar politike aktuelnog američkog predsjednika, Robert Reich i pored gore navedenog, smatra da već ima najmanje pet osnova za Trumpov opoziv.
Njega posebno brinu Trumpovi napadi na medije i sudove, ali i potpirivanje netrpeljivosti prema različitim manjinama, što je demagogija koja se, podsjeća Reich, često kroz istoriju tragično završavala.
RSE: Oštar ste kritičar politike predsjednika Trumpa. Šta Vas u ovom trenutku najviše brine?
Reich: Pod jedan, to što laže. On govori stvari koje nijesu istina. Ja sam radio sa više predsjednika, i republikanskih i demokratskih, i nikada nijesam upoznao predsjednika koji govori stvari koje su tako očigledne laži. Čak i kada ga konfrontirate sa istinom – on nastavlja lagati.
Takođe, zabrinut sam zbog konflikta interesa. Predsjednik nastavlja da ima poslovne interesa širom svijeta, pritom i dalje odbija da distancira sebe od tih poslovnih interesa. To vodi do nagomilavanja zabrinutosti u javnosti da odluke koje se donose u Bijeloj kući neće biti u interesu javnosti već u njegovom privatnom interesu.
Veoma sam zabrinut i zbog njegovih napada na kritičare u medijima, napade na sudove i sve drugo. Demokratske institucije su krhke kao što svi znamo i potreban nam je predsjednik i šef države koji poštuje slobodu medija i sudove. Kada predsjednik SAD potcjenjuje medije i govori javnosti da mediji produkuju lažne vijesti (fake news) ili kada govori da su medijski uposlenici neprijatelji naroda, time podriva povjerenje javnosti u medije, a time takođe podriva i nezavisnost medija.
RSE: Hillary Clinton je u svojoj novoj, kako kažu, najiščekivanoj knjizi ove godine, "Šta se dogodilo" (What happened), djelimično krivicu svalila i na medije, zato što su, kako je objasnila, pratili mnogo više Trumpa kao showmana a manje nju, jer su vjerovali da će sigurno pobijediti. Šta mislite o takvoj procjeni?
Reich: Nijesam siguran da je to u potpunosti tačno. Tokom kampanje je bilo jasno da su mediji i američka javnost uživali da slušaju Donalda Trumpa zato što je vrlo nepredvidiv. On bi govorio nečuvene stvari. To je kao da ste gledali klauna ili cirkuskog performera ili bilo kojeg zabavljača. Kada je kandidat toliko zapanjujući i nepredvidiv, ljudi žele više da ga gledaju i slušaju, i stoga su mediji odgovorili na želju javnosti.
Tako da je u tom smislu gospođa Clinton u pravu, ali ne mislim da je to zbog toga što su mediji bili pristrasni. Smatram da su mediji jednostavno odgovorili na želju javnosti – da im se ugodi.
RSE: U sedmici smo kada se održava Generalna skupština Ujedinjenih nacija i Trump je održao svoj prvi veliki govor u kojem je predočio svoju viziju "Amerika na prvom mjestu" (America first) okupljenim svjetskim liderima. Takođe je eskalirao svoju retoriku, prije svega sa Sjevernom Korejom oko njenog nuklearnog izazova, zaprijetivši da će "potpuno uništiti" tu zemlju u kojoj živi 26 miliona ljudi, te se podsmijevao njihovom vođi Kim Džong-unu nazvavši ga "raketaš" (rocket man). Šta mislite o posljedicama ovako oštrog govora i poruka u UN-u?
Reich: Ne mislim da je to od koristi, jer takva vrsta zapaljujućih govora ne izgleda kao da je imala bilo kakvog pozitivnog uticaja na Sjevernu Koreju do sada. Zapravo, ta zapaljuća retorika imala je upravo suprotan efekat. Volio bih kada bi Trump pokušao sa drugačijom taktikom.
RSE: Kada sam prvi put pokušala da dobijem Vaš intervju, bilo je to samo sedmicu nakon Šarlotsvila. U jednom od prvih Vaših tekstova nakon tamošnjih dešavanja rekli ste da to što predsjednik Trump nije želio da osudi bijele supremaciste, nacionaliste i rasiste koji su došli da šire nasilje u Šarlotsvilu, zapravo je bio dio njegove političke strategije od početka. Zašto to tvrdite?
Reich: Zato što, ako pogledate sve što je Donald Trump rekao od kada je postao kandidat pa sve do ove sedmice, on nastavlja da koristi jezik koji je kreiran da bi potpirivao netrpeljivost, protiv Afroamerikanca, muslimana, Meksikanca, latinosa i različitih manjinskih grupa.
Njegovo odbijanje da osudi bijele supremaciste u Charlottesville-u ili u najmanju ruku incijalno je odbijao da ih osudi i tek pod velikim pritiskom je to na kraju uradio, ali su mu trebali dani i dani da to učini, dakle to incijalno odbijanje dodatno je potpalilo neko vrstu pronalaženja žrtvenog jarca i širenja netrpeljivosti koju vidimo kod mnogih koji podržavaju Trumpa.
I ja ne krivim njih kao takve, jer postoji veliki ekonomski pritisak i stres za mnoge u SAD-u, mnogi ljudi su sve niže na ekonomskoj ljestvici, a kada su ljudi pod ekonomskim stresom, demagogija pali. Znamo to istorijski, tragično. Dogodilo se mnogo puta ranije, pojave se demagozi i koriste taj stres da bi povećali snagu svoje baze, tražeći žrtvenog jarca. Prosto, mislim da je užasno neodgovorno i opasno što Donald Trump to radi.
RSE: Prošle sedmice američki Kongres je usvojio zakon koji je jasno tražio osudu bijelih supremacista i rasista i oni su, praktično, prisilili predsjednika Trumpa da učini isto i da potpiše taj zakon, no on i dalje ne odustaje i ponavlja da su na obje strane bili loši ljudi.
Reich: On neće odustati. Jedna stvar koju znamo o Trumpu je da on igra za svoju takozvanu bazu, to je oko 25 do 30 posto Amerikanaca koji su glasali za njega i koji ga vole i koji su ubijeđeni da su njegove demagoške tehnike, kojima za sve nevolje optužuje žrtvene jarce, zapravo stvarne u nekom smislu. I on im se ulaguje jer hoće da tih 25 do 30 posto Amerikanca budu njegova polisa osiguranja da bi držao republikance u Kongresu pod kontrolom.
Takođe, ako se utvrdi da je sarađivao sa ruskim operativcima ili da su njegovi savjetnici sarađivali sa ruskim operativcima da bi mu pomogli da dobije izbore, tih 25 do 30 posto bi mu mogli biti od koristi da izbjegne opoziv.
RSE: Jedan ste od ljudi koji vjeruje da predsjednik Trump treba da bude opozvan. Rekli ste da, prema Vašoj procjeni, ima više nego jedan osnov za to. Možete li nam to objasniti ?
Reich: Da. On može biti opozvan zbog kršenja Člana 1, stava 9. Ustava Sjedinjenih Država, koji ima ogromnu klauzulu koja zabranjuje visokim zvaničnicima SAD-a da imaju koristi od bilo kakvih poklona od stranih vlada. Međutim, predsjednik Trump nastavlja da profitira od vlada koja traže njegove usluge i odsjedaju u njegovim hotelima. To je poklon od vlade i time se krši Ustav.
Drugo, predsjednik Trump krši Ustav, takođe i javne zakone koji zabranjuju miješanje u vođenje istraga, a ta istraga posebno ima veze sa Trumpovim mogućim vezama sa Rusima i njihov upad u kampanju 2016. Samo to miješanje bi mogao biti osnov za impičment.
Trump je otpustio šefa FBI-ja (Jamesa Comeya, op.a.) koji je bio blizu toga da kritikuje Trumpa i dobije saznanja da su Trump i njegovi saradnici možda bili u vezi sa Rusima. Trump je bio veoma ljut na državnog tužioca zato što je omogućio da se nastavi nezavisna istraga. Ima mnogo dokaza o miješanju u pravosuđe i to može biti prekršaj za impičment.
Još jedan prekršaj za opoziv je zloupotreba ovlasti. Mi znamo da je Donald Trump lagao kada je rekao da ga je njegov prethodnik Barack Obama prisluškivao tokom kampanje. To krši pravila ponašanja predsjednika i to je zloupotreba ovlasti od predsjednika, koji je lagao o svom prethodniku da bi potpirivao javno mnijenje o nečemu što je očigledno netačno.
Tu je i još jedna ustavna odredba koja zahtijeva da predsjednik vjerno izvršava zakone. Kada Kongres i bivši predsjednik donesu zakon, novi predsjednik treba da osigura da se taj zakon izvršava odnosno da ga primjenjuje, a Donald Trump, kada je riječ o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (Affordable care act, Obamacare), koji je usvojila Obamina administracija i Kongres, čini sve da ga ukine, koristeći fondove koji su namijenjeni da se javnost informiše o tome na koji način mogu postati korisnici Obamacare-a. On to koristi da bi javnosti govorio kako je zakon loš, da kritikuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti. To nije dosljedna primjena zakona.
I na kraju, imate rusku istragu. Ako se ispostavi da je zaista bilo saradnje između Trumpovih saradnika i ruskih operativaca, to bi moglo biti izdajničko ponašanje od njegovih saradnika, a možda i Trumpa samog. To je samo pet osnova za opoziv, a nijesam pomenuo još nekoliko drugih.
RSE: Kakve posljedice sve ove stvari o kojima razgovaramo mogu imati na američki demokratski sistem?
Reich: Ne očekujem da dođe do impičmenta osim ukoliko popularnost Donalda Trumpa ne padne među registrovanim republikanskim glasačima ispod 50 posto. Na toj tački republikanski članovi Kongresa koji su sad u većini i u Predstavničkom domu i u Senatu, mogli bi pokušati da opozovu Donalda Trumpa naročito ako Robert Mueller, koji je specijalni poslanik zadužen za istragu o mogućim vezama bilo Trumpovih savjetnika, Trumpove kampanje ili njega samoga sa ruskim operativcima, ako se ispostavi da je Trump znao ili trebalo da zna za tu saradnju, to takođe može biti osnov za impičment.
U suštini, sve što sam Vam rekao je ono što su bili osnovi za ranije opozive bivših predsjednika, govorim o Richardu Nixonu i Andrew Johnosonu 1960-ih, te Billu Clintonu kada je Predstavnički dom tražio njegov impičment. Sve su to bili osnovi za opoziv ranije.
RSE: Senator Bernie Sanders je predložio zakon o zdravstvenoj zaštiti za sve (Medicare For All), za šta je već dobio podršku velikog broja najcjenjenijih članova Demokratske stranke i to većine onih koji se vide kao mogući kandidati za predsjedničke izbore 2020, kao što su senatori Kamala Harris, Elizabeth Warren, Corry Booker, Al Franken i nekolicina drugih. Vi ste ovim povodom rekli: "To je model ka kojem ova nacija treba da ide". Mnogi bi rekli da ovako nešto ne može uspjeti u SAD-u. Da li ste optimista i zašto?
Reich: Veliki sam optimista zato što nemamo izbora. Amerikanci za zdravstveno osiguranje plaćaju više od građana bilo koje druge države i pored toga dobijamo manje nego bilo koji drugi građani. Naši zdravstveni problemi su mnogo veći, jer imamo 20 miliona Amerikanaca koji nemaju nikakvo osiguranje, čak ni nakon usvajanja Obamacare-a. Imamo najskuplji sistem koji možete zamisliti, a mnogo od tog novca odlazi u džepove izvršnih direktora kompanija za zdravstveno osiguranje i administrativne troškove.
Model zdravstvene zaštite za sve koji ima većina modernih država bio bi mnogo efikasniji i donio bi nam bolju zdravstvenu zaštitu sa nižim troškovima plaćanja, tako da mi nemamo izbora. Sadašnji troškovi zdravstvne zaštite se približavaju rekordnom nivou u SAD-u. To je 18 do 19 posto cijele ekonomije koji se troše na zdravstvenu zaštitu, a kao što sam rekao, 20 miliona Amerikanaca je nemaju.
Tako da ćemo na kraju morati da imamo sistem zdravstvene zaštite za sve i mislim da je plan Bernia Sandersa, "zdravstvena zaštita za sve", dobar početak.
Facebook Forum