Dostupni linkovi

Propaganda ili vijest


Prvi korak je naučiti razlučiti šta su štetne informacije te naučiti mlade ljude da razlikuju laž od činjenica

Kako razlikovati prave vijesti od lažnih, kako uticati na to da se smanji zloupotreba i propaganda, može li se uticati na promjene u medijskoj pismenosti u svjetlu širenja tržišta i načina komuniciranja. Ovim su se temama bavili stručnjaci iz oblasti medijske pismenosti, koji su na konferenciji u Sarajevu predstavili svoja stajališta o ovom problemu.

Načini na koji se mediji odnose prema javnosti, ali i oni na koje javnost reagira govore da u svijetu rasprostranjenih medija i društvenih mreža postoje problemi koji dotiču sve sfere života – od ekonomije do obrazovanja.

Prikupljajući informacije putem interneta o tome šta se sviđa svakom korisniku, najveće kompanije u ovoj oblasti gomilaju profit jer uz pomoć tih informacija, koje zadržavaju samo za sebe, stvaraju nove proizvode koji opet njima idu u korist, navodi pisac i istraživač Evgeny Morozov.

„Moramo naći načina da se ovi podaci ne koriste samo za gomilanje bogatstva za četiri, pet ili šest velikih kompanija u Kini ili SAD-u, već da to postane model kako da unaprijedimo našu komunikaciju, edukacijski ili zdravstveni sistem. Ne možemo samo stajati i gledati kako predajemo sve više kontrole, ali i ekonomije tim firmama, što bi umnogome razriješilo brojne kontradikcije“, smatra Morozov.

Također, Morozov podsjeća da se podaci prodaju raznim kompanijama koje se, opet reklamiraju putem tih istih mreža, čime se multiplicira i zarada i uticaj.

Mejnstrim mediji podbacili u vrijeme kampanje za predsjednika SAD: Renee Hobbs
Mejnstrim mediji podbacili u vrijeme kampanje za predsjednika SAD: Renee Hobbs

Mada se ponekad učini kako su klasični mediji bili bolje rješenje, pokazalo se da pribjegavaju sličnim stvarima. Jedan od primjera je i NY Times, kaže Renee Hobbs, profesorica sa Univerziteta na Rode Islandu.

„Zaradili su nevjerovatnu količinu novca pokrivajući Trampa, recimo. Mnogo su više pisali o njemu, nego recimo o Klintonovoj, a pokazalo se da je puno više toga bilo pozitivno kada je Trump u pitanju. Također su se bavili u velikoj mjeri e mailovima Klintonove, dok je Trumpova veza s Rusijom potpuno potisnuta“, navodi Hobbs.

Propaganda kakvu razumiju ljudi na ovim prostorima, nije više samo to. Čini se sve i svašta, od zloupotreba emocija pa do lažnih vijesti, ocjenjuje Aidan White, osnivač Etičke novinarske mreže. Manipulativne sposobnosti političara mogu se vidjeti i na primjeru posljednjih događaja, navodi White.

„Vidimo duboko cinične oblike autoritativne politike koji izranjaju, što se kosi s osnovama ljudskih prava kakve poznajemo, gdje postoji sporazum o tome kakvo bi društvo trebalo biti, puno poštovanja i prema ženama i djeci... Političari pred to stavljaju izazove. Vidimo da u posljednjih par dana u UN u New Yorku, o tome izlažu svoje stavove i podršku, a znamo da se u svojim zemljama miješaju u medije, zaustavljaju novinare da rade, podrivaju pluralizam, pomažu opasnu propagandu, pa čak ponekad promoviraju i mržnju u opdređenim zajednicama.“

U svjetlu bh. prilika jako je važno i izazovno kroz obrazovni sistem uvesti način da se najprije djeca osvijeste i da im se objasni šta je stvarno a šta nije, da bi u konačnici akademski građani bili u stanju da razluče šta je propaganda a šta stvarna vijest.

Neophodno obrazovati čitaoce: Panel u Sarajevu
Neophodno obrazovati čitaoce: Panel u Sarajevu

No, kako su to zaključili i učesnici, to je moguće samo uz političku potporu, mada je i to upitno, jer su ljudi koji ne znaju, kako to kaže profesorica Hobbs poput ovaca, koje se usmjerava gdje ih gonič tjera.

„Za istočnu je Evropu možda i najbolje rješenje da se ova vrsta edukacije provodi u neformalnim sredinama, u zajednicama na primjer bilo vjerskim ili građanskim. To je moguće i u porodici. Ako se zainteresiramo sami možemo to širiti. Iako je paradoks propagande fascinantan, treba shvatiti i da ima one koja je pozitivna i koja ljude tjera na promjene, da zahtjevaju svoja prava i da se uključe.“

Što se tiče medija koji su bliski političkim elitama, jako je važno da javnost zahtijeva njihovu trasparentnost. Mora se znati ko je vlasnik, kojim političkim opredjeljenjima medij naginje, ali i odakle se finansiraju. S više transparentnosti, ljudi mogu donijeti procjenu o tome kome i koliko vjeruju.

Sa konferencije na kojoj je bilo oko 250 učesnika, poručeno je kako je prvi korak kroz obrazovni sistem razlučiti šta su štetne informacije, kako se zagađuje medijski prostor, te naučiti mlade ljude ljude da razlikuju laž od činjenica. Također, treba ih naučiti i tome da se na lažima i širenju poluistina jako dobro zarađuje upravo zahvaljujući „klikovima“ koji medijima omogućava da budu rasprostranjeni, čitani, prisutni, a samim tim i privlačni za reklamiranje.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG