Izvršni urednik Balkanskog servisa Radija Slobodna Evropa.
Srbija prihvata dolazak EULEX misije na Kosovo ali pod posebnim uslovima, izjavio je predsednik Republike Boris Tadić i time potcrtao stav srpske administracije. Ipak, ima i drugačijih stavova i onih koji smatraju da se odbijanjem ili postavljanjem uslova EULEX-u bez potrebe dodatno komplikuje kosovsko pitanje.
Slavni košarkaš Vlade Divac potvrdio je da je prihvatio poziv potpredsednika Vlade Srbije i šefa policije Ivice Dačića da bude njegov savetnik za dijasporu, sport i humanitarni rad. Istovremeno, poznati advokat, čest branilac haških optuženika, prihvatio je Dačićev poziv i od 8. oktobra je njegov savetnik za pravna pitanja. U srpskoj javnosti vlada prilično interesovanje za savetnike tamošnjih političara, međutim to nije toliko slučaj zbog njihovih profesionalnih kvaliteta, koliko zbog toga što u političke kabinete sve češće ulaze poznate ličnosti – od advokata i novinara, preko glumaca, a nisu zaobiđeni ni muzičari.
Bez značajnijeg odjeka prolazi u javnosti u Srbiji inicijativa Mustafe Cerića da se 11. jul proglasi danom žalosti u Evropi. Komentari poslanika u Skupštini Srbije kreću se od poziva da se pronađe prikladan način za podsećanje na sve žrtve bosanskog rata, pa do negiranja srebreničke istine. Sudeći po anketama u Beogradu upravo na toj liniji se kreće i raspoloženje javnosti. Očigledno je da srpsko društvo i srpska politička elita nisu sazreli do mere da priznaju odgovornost za genocid počinjen u Srebrenici, a time i demonstriraju spremnost da javno pokažu solidarnost sa žrtvama, što bi mogla biti svrha dana žalosti.
"Antifašistička kampanja" pozvala je građane Srbije da se u subotu okupe u centru Beograda i to samo sat vremena pre mitinga koji su na istom mestu zakazali pripadnici ektremnih desničarskih organizacija "Krv i čast" i "Nacionalni stroj".
U odbrani svog teritorijalnog integriteta, kako se redovno može čuti od srpskih zvaničnika, Beograd je pokrenuo međunarodne inicijative sa ciljem obaranja u februaru proglašene i od oko 50 država priznate nezavisnosti Kosova. Srpski predsednik Boris Tadić juče je savetovao naciju da ne očekuje previše jer u ovom trenutku nije izvesno da li će inicijativa da kosovski slučaj preispita Međunarodni sud pravde uspeti.
Kultna glumica iz Srbije Sonja Savić, poznata i u bivšoj Jugoslaviji, preminula je u utorak. Uzroci smrti nisu poznati, osim što se zna da u kobnom trenutku nije bila sama, ali da je po dolasku Hitna pomoć mogla samo da konstatuje smrt. O Sonji Savić razgovarali smo sa dvojicom reditelja sa kojima je napravila svoje najznačajnije filmske role.
Nakon što je crnogorska policija u nedelju sprečila meštane sela kod Nikšića da blokiraju put sveštenicima i vernicima Crnogorske pravoslavne crkve, oglasio se mitropolit crnogorski Amfilohije, optužujući policiju za „neprofesionalno i drsko ponašanje“.
Emir Kusturica odrekao se statusa počasnog građanina Užica. Ovaj slavni filmski reditelj učinio je to nakon što se našao na udaru svojih komšija koji su se usprotivili inicijativi da se proširi površina koja pripada parku "Mokra Gora", a koje je Kusturici predato na upravljanje. Međutim, protest lokalnih meštana pretvorio se u upućivanje šovinističkih uvreda Kusturici, a povodom njegovog muslimanskog porekla, iako je on 2005. godine promenio veru, prešao u pravoslavlje i uzeo ime Nemanja.
Vlada Srbije istrajaće u nameri da na međunarodnom nivou obori kosovsku nezavisnost, a taj pokušaj neće uticati na vladinu proevropsku politiku. Istovremeno, Beograd se nada da će UN zatražiti mišljenje od Međunarodnog suda pravde o legalnosti kosovske nezavisnosti.
Istoriju Bitefa možemo nazvati istorijom savremenog teatra, jedna je od poruka koja se šalje sa Internet sajta Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala, čije je otvaranje zakazano za ponedeljak, 15. septembar. Festival osnovan 1967. godine, ove godine po 42. put, okupiće najprestižnije pozorišne umetnike dopunjavajući tako imidž festivala na kome od osnivanja do danas skoro da nije bilo značajnog umetnika koji se na Bitefovim daskama nije oprobao. Bitef je fenomen koji je opstao i onda kada je u Srbiji sve stajalo.
U izvještaju Svjetske banke o tome kako je poslovati u 181. zemlji svijeta, petu godinu za redom Istočna Evropa i Centralna Azija su najposlovnije svjetske regije. Međutim, mnogi zamjeraju ovom izvještaju jednostranost, te to što se najviše usmjerio jednom apsektu - procesu dobijanja dozvole za pokretanje posla. Kako su rangirane zemlje regije?
Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji sa EU imao je nezabeležene efekte na političku scenu u Srbiji. Potpisan uoči izbora, po mnogima, doprineo je padu prošle i formiranju nove, proevropske Vlade, pratilo ga je više od četiri meseca burnih rasprava, da bi se na kraju upravo ovom dokumentu moglo zahvaliti na dubokoj podeli u najjačoj opozicionoj stranci - Radikalima Vojislava Šešelja. Posle svega Sporazum je u Skupštini Srbije izglasan za ne više od pet minuta.
Nakon višegodišnjeg tavorenja filmovi iz Srbije prave iskorake koji pomalo podsećaju i na svetle dane "crnog talasa". Da postoje pozitivni trendovi dokazao je na upravo završenom filmskom festivalu u Montrealu Goran Marković koji se odatle vratio sa priznanjem međunarodnog žirija za najboljeg režisera i najbolji fim.
Primitivizam i praznoverje! Takvi komentari uglavnom se čuju nakon skandala koji se dogodio u Skupštini Srbije u utorak kada su tri poslanice partije Vojislava Šešelja, sa govornice i u direktnom TV prenosu, bacale kletve na predsednika Tadića, njegove potomke, ali i neimenovane funkcionere svoje stranke i to za slučaj da neki radikal odluči da pregovara sa Tadićem.
Skupština Srbije teško da će na sednici u utorak otvoriti raspravu o ratifikaciji pre četiri meseca potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU, kao i gasnog ugovora sa Rusijom. Nakon jednoipomesečne blokade Skupštine koju su sprovele opozicione partije, lideri svih parlamentarnih stranaka na zajedničkim konsultacijama sa predsednicom Skupštine nisu postigli dogovor.
U Nacionalnom savetu Srbije za saradnju sa Haškim tribunalom nisu želeli da komentarišu tužbu koju je taj Sud podigao protiv nekadašnje portparolke glavne tužiteljke Karle del Ponte, Florens Artman. Ćutanje može i da čudi s obzirom da će se Artmanova pred Haškim sudom izjasniti o krivici upravo zato što je u javnost iznela detalje iz dokumenata koji su na zahtev Beograda označeni kao tajni.
Sinod Srpske pravoslavne crkve pokušaće na sednici koja je zakazana za sutra u Beogradu da razreši spor nastao nakon odluke vladike raško-prizrenskog Artemija da smeni igumana manastira Visoki Dečani – vladiku Teodosija.
Vlada Srbije odložila je odluku o prodaji imovine kompanija iz država nastalih od nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije a što je ranje bilo najavljeno za avgust i septembar. Time je stišana bura paničnih komentara koji su stigli od predstavnika zvanične Bosne i Hercegovine i Slovenije očigledno uplašenih da će ono što tvrde da njima pripada otići u budžet države Srbije.
Memorandum o razumevanju između UNMIK-a i EULEX-a u kojem se objašnjavaju tehnički detalji raspoređivanja EULEX-a na Kosovu, zvanični Beograd nikako ne doživljava kao tehničko pitanje. Vuk Jeremić je zvaničnicima UN preneo stav da je odluka o rekonfiguraciji greška.
Vlada Srbije ostaje pri odluci da nijedan građanin koji se pojavi na administrativnom prelazu sa Kosovom ili na bilo kom graničnom prelazu sa Srbijom, sa kosovskim pasošem ne bude pušten u zemlju. Izdavanje posebnih pasoša Republike Kosovo, sa grbom Kosova na prvoj strani, počelo je juče u Prištini. Kako rekli neki od sagovornika, već u sredu nekoliko mladih Albanaca koji su se uputili ka Srbiji, vraćeni su sa granice.
Učitajte više sadržaja...