Dostupni linkovi

Novi Bitef: neverovatan umetnički spektar


Istoriju Bitefa možemo nazvati istorijom savremenog teatra, jedna je od poruka koja se šalje sa Internet sajta Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala, čije je otvaranje zakazano za ponedeljak, 15. septembar. Festival osnovan 1967. godine, ove godine po 42. put, okupiće najprestižnije pozorišne umetnike dopunjavajući tako imidž festivala na kome od osnivanja do danas skoro da nije bilo značajnog umetnika koji se na Bitefovim daskama nije oprobao. Bitef je fenomen koji je opstao i onda kada je u Srbiji sve stajalo.

Do 28. septembra na glavnom programu festivala biće prikazano deset predstava, od čega na samom otvaranju nastupaju gosti iz Francuske, grupa CIE 111, na čelu sa američkim režiserom Filom Soltanovim u predstavi "Manje-više beskonačno". To je završni deo triologije u kom autor istražuje mogućnosti linije, njenu beskonačnost, ali i granice kojim omeđuje prostor i stvarnost.

Na programu su i "Bejbi drama" Suzan Osten, "Car Edip" Vide Ognjenović, a kao zvezda festivala ponovo dolazi nemački reditelj i kompozitor Hajner Gebels, dobitnik Bitefove nagrade pre tri godine. Ovog puta u Beogradu je sa predstavom "Bez živih izvođača" o kojoj smo razgovarali sa selektorkom Anjom Sušom:
"Koja je zapravo neka vrsta vizuelno-auditivne instalacije jer je ovaj umetnik pre svega muzičar, pa se te dve umetnosti kod njega stalno na neki način prepliću. Ovde je to dovedeno do ekstrema na način koji je i za njega samog bio potpuno nov i istraživački."
Neverovatan umetnički spektar odigraće se pred očima Beograđana i to u šest različitih pozorišta, jedna predstava biće izvedena pod krovom prestoničkog sajma, dok će Kristof Martaler, koji je pre deset godina oduševio Bitefovu publiku predstavom "Evropejci, crkli dabogda!", ovog puta svoj pozorišni eksperiment nazvan "Manjak prostora" izvesti na brodu "Kolos" ispod Brankovog mosta. I tu nije kraj. U ponudi je još pet pratećih programa od čega našu pažnju privlači "Šoukejs" na kome će gosti iz inostranstva videti ono najbolje što mogu da im ponude domaće pozorišne trupe inspirisane Bitefom, i to po izboru selektorke Ane Tasić. Ona kaže da je u lokalnoj ponudi lako prepoznala globalne ideje:
"Sve predstave zaista jesu globalno relevatne, a posebno mislim na predstavu "Žena bomba" koja predstavlja problem terorizma."
Predstava koja na Bitef dovodi mladog reditelja Bojana Đorđeva:
"Kao i ostale predstave i ova se bavi uopšteno egzistencijalnim i opštim pitanjima iz ljudskog života. Dakle, ne samo lokalno nego i globalno."
Na glavnom programu ovog puta nema predstava iz regiona, dok se na pratećim povremeno pojave. Drugi selektor festivala Jovan Ćirilov objašnjava to time da Bitef sebi u svojoj 42 godini može da dozvoli da bira najbolje, a ne poželjne:
"Došli smo do toga tako da je jedna od specifikuma Bitefa da on ne pravi ravnotežu između istoka i zapada i juga i severa, nego zaista dovodi samo dobre predstave – ljudi su se na to već navikli."
Uspeh Bitefa vezuje se za ime našeg sagovornika, skoro koliko i za ime osnivača Mire Trailović. Festival mnogi doživljavaju pomalo i kao čudo čudo jer je opstao i u vremenu kada je sve drugo u Srbiji stajalo, a reklamirao se sloganima poput ovog, koji smo istrgli iz 1998. godine:
"Tridesetdrugi Bitef, strahovi i nade '98."
Za to što je Bitef preživeo Anja Suša i Ana Tasić imaju slično objašnjenje:
"Na to pitanje bi, pretpostavljam, Jovan Ćirilov mogao da vam da mnogo tačniji odgovor nego ja. Meni se čini da je to zbog njegovog neuništivog internacionalnog duha koji je odavno prevazišao lokalne okvire i koji je našao način da opstane, čak i u najgorim vremenima."
"Zapravo upornošću selektora i umetničkog direktora Jovana Ćirilova. On je devedesetih svojom upornošću i nekim ličnim kontaktima, diplomatijom i politikom uspeo da održi festival na nogama."
Glavni krivac - Jovan Ćirilov:
"Mislim da umetnost, posebno ukoliko je bazirana na reči, mora na neki način biti iznad politike, odnosno superiornija, pa tako i pozorište. Čak su i politički angažovane predstave dobre samo ukoliko imaju svoju umetničku auru i mi smo to, sa tim, produžili na taj način. I u najsmutnijim mogućim vremenima smo imali nekakvu samostalnost."
Ostaće upamćeno da je 1999. godine, u kojoj Srbija dotakla dno, Svetska pozorišna unija dodelila Bitefu priznanje koje su ranije poneli samo Melina Merkuri i Vaclav Havel. Bila je to nagrada za istrajnost u nameri da se u teškim vremenima umetnošću savlada istorijski teret i da festival uprkos svemu preživi. Dođite na Bitef.
XS
SM
MD
LG