Dostupni linkovi

Košarkaš Divac savetnik Ivice Dačića


Vlade Divac
Vlade Divac

Slavni košarkaš Vlade Divac potvrdio je da je prihvatio poziv potpredsednika Vlade Srbije i šefa policije Ivice Dačića da bude njegov savetnik za dijasporu, sport i humanitarni rad. Istovremeno, poznati advokat, čest branilac haških optuženika, prihvatio je Dačićev poziv i od 8. oktobra je njegov savetnik za pravna pitanja. U srpskoj javnosti vlada prilično interesovanje za savetnike tamošnjih političara, međutim to nije toliko slučaj zbog njihovih profesionalnih kvaliteta, koliko zbog toga što u političke kabinete sve češće ulaze poznate ličnosti – od advokata i novinara, preko glumaca, a nisu zaobiđeni ni muzičari.

Arhivski snimci neizbrisiva su uspemena na nezaboravne uspehe košarkaša koji je dolazi iz Srbije, a prava je zvezda američke NBA lige. To je karijera koja je bez mrlje okončana septembra 2007. godine.

Godinu dana kasnije Vlade Divac vraća se na teren, ali onaj na kom se mrlje daleko lakše stiču. Na konferenciji za novinare povodom akcije nazvane "Milion evra donacije za Srbiju", Divac koji je prepoznatljiv po humanitarnim akcijama (posebno onoj za zbrinjavanje izbeglih lica) potvrdio je da je prihvatio poziv vicepremijera i šefa policije Ivice Dačića te da će uskoro kao savetnik zaigrati u njegovom timu:

"Potpredsednik me je pozvao, razmislio sam i prihvatio. To je ono što mene interesuje, da ih sa te pozicije, ukoliko žele da naprave nešto pozitivno, posavetujem izvan politike - mene interesuje narod i ono što želimo da uradimo."

Marketing stručnjak i kolumnista Voja Žanetić navodi kako razume Divčevu nameru pošto košarkaš već godinama pokušava da pomogne narodu iz koga potiče, te da je u njemu izgleda sazrelo mišljenje da je državu moguće reformisati samo iznutra:

"Nevolja s time jeste to što će on tek sada razumeti da je jedan čovek suviše mali, bez obzira koliko je visok, za tako veliki zadatak."

Divac nije usamljen u misiji koju je sebi zacrtao. Poznati advokat Toma Fila takođe je za Radio Slobodna Evropa potvrdio da je prihvatio ponudu Dačića da bude njegov savetnik za pravna pitanja. Toma Fila napustio je advokatski posao tokom kog je radio neke za javnost najinteresantnije slučajeve, a poslednjih godina bio je veoma angažovan u postupcima pred Haškim sudom, uključujući i odbranu Slobodana Miloševića za čije se obaranje uoči oktobra 2000. godine javno založio. Poslednji slučaj na kom je radio je haško suđenje Miloševićevom saradniku Nikoli Šainoviću, gde je nedavno dao završnu reč, a trenutno očekuje presudu. I Fila kaže kako je savetničko zvanje prihvatio kako bi pomogao narodu i zemlji, te da taj posao neće raditi za bilo kakvu novčanu nadoknadu:

"Samo znam da neću naplaćivati. Mislim da je moja dužnost prema državi da ono što sam naučio i skupio za 45 godina prenesem dalje, ali ne za pare. Sigurno je da neću ništa naplaćivati, a nemam ni nameru da koristim vozila ili bilo šta drugo."

Zbog problematične prošlosti pažnja pri izboru saradnika, od formiranja koalicione Vlade evropejaca i socijalista, usmerena je uglavnom na Dačićevu partiju. Tragajući za onima koji nisu dokazali svoj reformski potencijal zastalo se na imenu Dragutina Brčina, koji je postao savetnik ministra prosvete. Reč je o čoveku koji će ostati upamćen kao nosilac gušenja nezavisnog dnevnika "Borba", decembra ’94. godine. Kako se seća tadašnji urednik "Nedeljne borbe" Zdravko Huber, Brčin je tada bio:

"Glavni egzekutor. Gospodin Brčin je u pratnji odgovarajućih službi ušao u redakciju "Borbe" kako bi nam rekao da glavni urednik "Borbe" više nije glavni i odgovorni urednik, da je od tog trenutka on glavni urednik i da možemo nastaviti da radimo u toj firmi."

Brčin, koji zbog trenutne odsutnosti iz zemlje (kako su nam rekli u njegovom kabinetu) nije bio dostupan za komentar, nakon čistke u "Borbi" pravio je novine koje su po mnogim ocenama bile najgore glasilo koje je ikada izlazilo u Beogradu. To što je vraćen u vlast Hubera ne iznanađuje:

"Ako se veruje da i socijalisti, posle svega što se desilo, mogu da participiraju u Vladi, onda ja takvim potezom nisam previše iznenađen."

Ipak, kada se govori o savetnicima političara pogledi su najčešće uprti u kabinet predsednika Srbije. Tu su barem dva javnosti dobro poznata lica. Glumac Voja Brajević (i danas prepoznatljiv kao Tihi iz serije "Otpisani") kao i Nebojša Krstić, nekada član grupe benda "Idoli", možda i najpopularnijeg predstavnika Novog talasa.

"Plamene zore bude me iz sna..."

Mnogo je prošlo od vremena kada su se i ovom pesmom podsmevali komunizmu, a dva člana grupe "Idoli" Srđan Šaper, koji je član Predsedništva demokrata, i pomenuti Krstić, koji je savetnik predsednika Tadića za informisanje, primeri su izrastanja iz buntovnika u deo sistema. Može li se takav obrt objasniti? Voja Žanetić:

"Čerčil je jednom prilikom rekao da ko pre osamnaeste godine nije bio avangardan, a posle četrdesete konzervativan, taj nije normalan."

U proseku, mada nema preciznih podatka, ministri u Srbiji imaju po tri savetnika. Kabinet ima 26 ministarskih i premijersku poziciju, tako da bi se moglo baratati i cifrom od oko 80 savetnika. Nije li to puno? Toma Fila:

"Savetnici treba da postoje, to su ljudi sa iskustvom i koji više nemaju ambicija. Šta je to što možete da mi ponudite, osim da mi skinete jedno pedesetak godina?! A, pošto to ne možete, ništa drugo me ne interesuje."

Utisak da se savetnici ne tako retko biraju po kriterijumu popularnosti iznosi kolumnista Voja Žanetić. On veruje da se radi o posledici toga što u Srbiji skoro da nema profesionalnih političara, pa u tu oblast ulaze često oni koji su priznati na drugim poljima, a sve u svrhu stranačkih rejtinga:

"Srpski političari faktički nemaju savetnike nego neku vrstu diplome. Naša politika je, na žalost, previše amaterska, ljudi koji se profesionalno bave politikom su profesionalci preduzeća za skupljanje glasova."

XS
SM
MD
LG