Dostupni linkovi

Istražitelji SIPA-e o prepoznavanju Senada Kasupovića, optuženog za ratovanje u Siriji


Svjedoci su pri prepoznavanju, naveli su istražitelji SIPA-e, prepoznali Senada Kasupovića i potvrdili da ga poznaju iz Sirije.

Dva svjedoka, istražitelja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), svjedočili su danas na suđenju Senadu Kasupoviću, optuženom zbog ratovanja u Siriji. Govorili su o načinu prepoznavanja optuženog putem fotografija.

Tužitelj u predmetu Ćazim Hasanspahić, sudsko vijeće, kao i odbrana osumnjičenog složili su se sa zahtjevom svjedoka da njihova imena ne budu objavljena u medijima zbog prirode posla.

Obojica su govorili o tome kako su, radeći u Odsjeku za borbu protiv terorizma pri SIPA-i, provodili istražne radnje po naređenju Tužiteljstva BiH, a u vezi s prepoznavanjem optuženog Kasupovića, u to vrijeme osumnjičenog.

Naveli su da su s ciljem utvrđivanja činjenica i prepoznavanja optuženog ispitali tri svjedoka, od čega jednog zaštićenog, te dvije žene koje su iz Sirije vraćene u BiH, 19. decembra 2019. godine, kada je u BiH deportiran i optuženi Kasupović.

Svjedoci su pri prepoznavanju, naveli su istražitelji SIPA-e, prepoznali Senada Kasupovića i potvrdili da ga poznaju iz Sirije, te objasnili na koji način su ga upoznali.

„Žene koje su prepoznavale Kasupovića prepoznale su optuženog i dale njegov opis. Prepoznavanje smo proveli u kućama ovih žena jer imaju malu djecu i nisu bile u mogućnosti da dođu u prostorije SIPA-e. Sačinjeni su zapisnici koji su svjedokinjama pročitani u prisustvu svjedoka i koje su one potpisale“, ispričao je istražitelj SIPA-e.

Obrana nije imala pitanja za svjedoke iz SIPA-e. Sudac je iduće ročište zakazao za 17. jun, kada je tužitelj najavio jednog svjedoka i vještaka. Riječ je o Mario Janečeku iz Ministarstva sigurnosti BiH i profesoru Vladi Azinoviću, stručnjaku za sigurnosna pitanja.

Tužitelj i branitelj Husein Mušić ostavili su otvorenu mogućnosti nagodbe, tj. Sporazumnog priznanja krivice.

Suđenje Senadu Kasupoviću počelo je 20. maja 2020. godine. Tada je na glavnom pretresu branitelj Mušić kazao da je Kasupović u Siriju otišao prije nego je to bilo krivično djelo u BiH, i to iz privatnih razloga, odnosno jer je putem interneta upoznao ženu koju ju oženio i s kojom ima dvoje djece u Siriji.

Objasnio je i da je Kasupović ranjen u ratu u BiH te da nije služio vojsku, "samim tim je bio neupotrebljiv u Siriji", te nije prijetnja za sigurnost u BiH.

Kasupović je optužen za krivično djelo organiziranje terorističke grupe na području Sirije, i to jer je „12. jula 2013. napustio BiH te otputovao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu i došao na teritoriju Sirije, gdje se pridružio strukturama tzv. Islamske države (IDIL) koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija proglasilo terorističkom organizacijom”, stoji u optužnici.

Kasupović je na navedenom području boravio šest godina, sve do 19. decembra 2019., gdje je zajedno sa drugim osobama iz BiH koje su boravile u Siriji s istom namjerom, koristeći ime “Muatesim”, sudjelovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga IDIL-a u Siriji u jedinici “Bejt Komandos”, koja je kasnije promijenila ime u “El Aksa”.

“Optuženi se tereti da je postao pripadnik terorističke grupe i pružao pomoć terorističkoj grupi, čime je počinio krivično djelo organiziranje terorističke grupe iz člana 202d. stav 2. u vezi sa stavom 1., a sve u vezi sa članom 201. KZ-a BiH.“, saopćilo je Tužiteljstvo BiH ranije.

Proveo je devet mjeseci u zatvoru u Siriji, nakon što su ga u februaru, ili početkom marta 2019. godine, uhapsile kurdske snage s međunarodnom koalicijom za borbu protiv "Islamske države" u Baguzu, posljednjem teritorijalnom uporištu tzv. Islamske države u Siriji.

U BiH je 19. decembra, osim šest žena i 12 djece, vraćeno ukupno sedam muškaraca. Trojici od njih – Jasminu Keseroviću, Armenu Dželki i Senadu Kasupoviću – suđenja su u toku. Optužnice su podignute i za Emira Ališića, Hamzu Labidija i Milarema Berbića, dok se još uvijek čeka na optužnicu protiv Muharema Dunića. Svima je produžena mjera pritvora, osim za Armena Dželku za kojeg je Sud BiH odlučio da se može braniti sa slobode.

XS
SM
MD
LG