Na Sudu Bosne i Hercegovine danas je održan glavni pretres u slučaju Senada Kasupovića (1980) iz Velike Kladuše, na sjeverozapadu BiH, kojeg Tužiteljstvo BiH tereti za krivično djelo organiziranje terorističke grupe na području Sirije.
Na početku suđenja tužitelj u predmetu Ćazim Hasanspahić ponovio je dijelove optužnice, prema kojoj je Kasupović, "12. jula 2013. napustio BiH, te otputovao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu i došao na teritoriju Sirije, gdje se pridružio strukturama tzv. Islamske države (IDIL) koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija proglasilo terorističkom organizacijom”.
Prema optužnici, Kasupović se borio u gradovima Mimbidž, Kobane i Al-Bab, i to u jedincima u kojima su bili i Bajro Ikanović, koji je navodno poginuo u Siriji, ali i Ibro Ćufurović koji je na Sudu BiH osuđen na četiri godine zatvora zbog ratovanja u Siriji.
Tužitelj je naveo će u svrhu dokazivanja krivnje za optuženog Kasupovića biti izvedeno više svjedoka, kako očevidaca koji su s optuženim boravili u Siriji, tako i vještaka sigurnosnih agencija i stručnjaka za sigurnost.
Pribavljeni su i materijalni dokazi u vidu fotografija i videozapisa.
Tužiteljstvo će izvesti svjedoke, među kojima i zaštićenog svjedoka koji je s optuženim bio u Siriji, ali i žene koje su deportirane iz Sirije, koje će svjedočiti o aktivnostima optuženog za vrijeme boravka u Siriji“, kazao je Hasanspahić.
Na pitanje suca Mirsada Strike imaju li strane prigovore na sastav sudskog vijeća, branitelj Husein Mušić optuženog Kasupovića kazao je da ima prigovor ne na sudsko vijeće, već da dovodi u pitanje nadležnost Suda BiH za krivična djela počinjena u Siriji.
"Prema mom mišljenju, ako se neko tereti da je počinio krivična djela u nekoj drugoj zemlji, treba u toj zemlji odgovarati za njih. Osim toga, zakon kojim je pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim strukturama je i diskriminatoran jer se primjenjuje samo na Bošnjake, kao pripadnike jednog naroda u BiH. Ja razumijem da je Zakon na snazi, ali je on, prema mom mišljenu, neustavan", kazao je branitelj Mušić.
Naveo je da će se njegov branjenik u početku braniti šutnjom, ali je potom dodao da je Kasupović u Siriju otišao prije nego je to bilo krivično djelo u BiH, i to iz privatnih razloga, odnosno jer je putem interneta upoznao ženu koju ju oženio i s kojom ima dvoje djece u Siriji.
Objasnio je i da je Kasupović ranjen u ratu u BiH te da nije služio vojsku, "samim tim je bio neupotrebljiv u Siriji", te nije prijetnja za sigurnost u BiH.
Senad Kasupović je iz Sirije deportiran u BiH s još 24 državljana BiH 19. decembra 2019. godine.
Proveo je devet mjeseci u zatvoru u Siriji, nakon što su ga u februaru, ili početkom marta, uhapsile kurdske snage s međunarodnom koalicijom za borbu protiv "Islamske države" u Baguzu, posljednjem teritorijalnom uporištu tzv. Islamske države u Siriji.
Na Sudu BiH 4. maja počela su suđenja za još dvojicu optuženih za ratovanje u Siriji.
Riječ je o Jasminu Keserovići u Armenu Dželki.
Zaprijećene kazne za krivična djela za koja se tereti Kasupović, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine mogu iznositi od tri do 20 godina.
Ranije su kazne za ratovanje Siriju, pred Sudom BiH, bile niže od predviđenih, najčešće u visini od godinu i šest mjeseci, i to često sporazumnim priznanjem krivnje optuženih.
Iz Tužiteljstva su ovo ranije objasnili kazavši da se željelo doći do informacija o finansijerima terorizma.
