Pandemija korona virusa predstavlja savršen izgovor vladajućim strankama kako bi se i ovog puta odgodilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru, tvrdi za Radio Slobodna Evropa Mostarka Irma Baralija.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu njene tužbe 29. oktobra 2019. godine presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.
Izbori u Mostaru su posljednji put održani u oktobru 2008. godine.
Lokalni izbori u Bosni I Hercegovini bi trebali biti održani u oktobru.
"Nažalost, sad već je izvjesno da se izbori u Mostaru neće održati u oktobru, zato što je postojala možda neka nada da će se možda dogovoriti u državnom Parlamentu, pa da će onda Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredne sedmice, kada bude raspisivala izbore u ostatku BiH, raspisati i za Mostar. Vidjeli smo, nažalost, da se Parlament BiH nije sastajao, ni čak u ovim vanrednim okolnostima da bi rješavao pitanja koja su vezana za pandemiju i mnoga druga, za ekonomsku pomoć i slično, pa samim tim nisu riješili ništa vezano za Mostar", ističe Baralija.
Evropski sud za ljudska prava je Parlamentarnoj skupštini BiH dao rok do 31. jula da omogući održavanje lokalnih izbora u Mostaru, a ukoliko to ne učini, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ovlašten da intervenira.
Šta kažu u Ustavnom sudu BiH?
U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za RSE kažu kako ta institucija razmatra samo predmete koji su već stigli u procedure, te da ne mogu unaprijed govoriti o tome da li će se ili ne raspravljati o intervenciji u slučaju Mostara.
No, profesor ustavnog prava iz Mostara Nurko Pobrić za RSE ocjenjuje da će Ustavni sud BiH donijeti pravila o lokalnim izborima u Gradu Mostaru, a ne Parlamentarna skupština BiH.
"To sam ja i ranije kazao, međutim, kada sam to govorio, nije bila aktuelna pandemija, koja sad može da na neki način dovede u pitanje i de facto regularnost izbora i ako odluku donese Ustavni sud BiH, s obzirom na okolnosti koje je ta pandemija proizvela i samim tim da izbori ne mogu biti održani u jednoj normalnoj, demokratskoj i svakoj drugoj atmosferi", kazao je Pobrić.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown.
Zašto je Ustavni sud odlučivao
Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su tvrdile da po Ashdownovim pravilima jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na, po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, iako hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.
Tokom više pregovora Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA) koje su godinama na vlasti u Mostaru, nije postignuta saglasnost o novim izbornim pravilima za Mostar.
U čemu se razlikuje stav HDZ i SDA?
HDZ BiH se zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.
S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad, kao organizaciona jedinica, može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.
Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.
Jedina vlast je gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić (HDZ BiH), koji se nalazi u tehničkom mandatu.
Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara, uz supotpis načelnika za finansije iz reda Bošnjaka.
Među 14 prioriteta BiH prema EU, posebno se pominje Mostar
Šef Delegacije EU u BiH, Johann Sattler, izjavio je u srijedu, 29. aprila, kako tema lokalnih izbora u Mostaru, uprkos COVID-19, je aktuelna.
"To je veoma važna tema. Ako pogledate na naših (Evropske unije za BiH, op. RSE) 14 ključnih prioriteta, broj jedan je o izborima, i Mostar je izričito spomenut", podsjetio je Sattler nakon sastanka iza zatvorenih vrata sa liderom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem.
Sattler je pozvao da se nastavi rad, kako bi se pronašlo političko rješenje u Parlamentu BiH.
"Dozvolite mi da ponovim, opcija koju ja preferiram je političko rješenje u Parlamentu", naglasio je ambasador Sattler.
Zvaničnici ključnih stranaka - SDA i HDZ BiH su, u više navrata, istakli kako se lokalni izbori u Mostaru ove godine moraju održati.
Svi pozivaju na izbore
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović, podsjetio i na činjenicu da naredne sedmice ističe rok od 150 dana uoči izbora za njihovo raspisivanje.
"Da vidimo kako se odnositi prema tome, hoćemo li stvoriti preduvjete? Naš je stav i ako ne hude preduvjeta za transparentno organiziranje ili potpuno zakonito organiziranje izbora, da razmislimo šta u tom slučaju uraditi, odnosno ako se tako nešto i desi da to preispitujemo, kako se onda naći rješenje za Mostar samo, obzirom da već dugo vremena nismo obavili izborni proces", kazao je Čović.
Predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar Salem Marić, u izjavi za RSE izražava nadu da će se barem u Mostaru održati lokalni izbori.
"SDA je za rješenje između političkih stranaka, najbolje bi rješenje bilo, ali ako se ne postigne u Parlamentu, onda Ustavni sud ili Centralna izborna komisija, neka donese neku privremenu mjeru, kako bi se izbori u Gradu Mostaru konačno održali",dodao je Marić.
Ostali slučajevi Suda u Strasbourgu
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je sredinom 2014. godine donio presudu u korist Azre Zornić koja je tužila BiH za diskriminaciju, jer se kao građanka BiH na izborima nije mogla kandidovati za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu, u predmetu poznatijem kao ‘Sejdić i Finci protiv BiH’ 22. decembra 2009. godine presudio u korist tužitelja Jakoba Fincija, lidera Jevrejske zajednice u BiH i Derve Sejdića, tadašnjeg lidera romske zajednice u BiH, jer ne mogu biti birani u Domove naroda niti u Predsjedništvo BiH na osnovu etničke pripadnosti.
- Sejdić i Finci: Deset godina bez prava na izbor
- Sud u Strazburu: BiH je Ilijazu Pilavu narušila ljudska prava
Sredinom 2016. godine, Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je odluku u predmetu ‘Pilav protiv Bosne i Hercegovine’, prema kojoj je onemogućavanje Ilijazu Pilavu iz Srebrenice, u bh. entitetu Republika Srpska, da se kandidira na izborima za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine diskriminatorno.
Bosna i Hercegovina do sada nije provela nijednu presudu Evropskog suda za ljudska prava.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum