Dostupni linkovi

Vanredna vijest

U Mostaru zbog izbora i javne ustanove pred zatvaranjem


Održavanje izbora u Mostaru je posljednjih mjeseci sve češća tema, posebno nakon angažiranja međunarodne diplomatije

Javna ustanova (JU) Dječiji dom Mostar, koja vodi brigu o djeci bez roditeljskog staranja, ima novca za rad do kraja januara, kada joj ističe međunarodno finansiranje za stručne radnike.

Za povećanje finansiranja ne može se obratiti Gradskom vijeću Mostara, jer ono ne funkcionira još od 2012. godine, kada je istekao mandat toj instituciji. Novo nije uspostavljeno, jer su lokalni izbori u tom gradu posljednji put održani 2008. godine.

Direktorica Javne ustanove Dječiji dom Mostar Dalida Demirović za Radio Slobodna Evropa (RSE) objašnjava da je nadležno Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona donijelo minimalne standarde da ustanove, poput dječijih domova, moraju imati stručne radnike – to su socijalni radnik i psiholog, da bi uopće funkcionirale.

"U proteklih deset, dvanaest godina, jako puno stvari se promijenilo. Recimo, u Dječijem domu mi nemamo stručne radnike. Trenutno ih plaća UNICEF, još ovaj mjesec i njima ističe ugovor", izjavila je Demirović za RSE.

Na nedavnoj javnoj raspravi sa predstavnicima vladinih i nevladinih organizacija, koju su gradske vlasti organizirale s ciljem debate o budžetu kojeg je predložio gradonačelnikov ured, Dječiji dom Mostar je tražio da Grad Mostar izdvoji sredstva za finansiranje za dva stručna radnika.

"U protivnom, ako Dom ne uposli socijalnog radnika i psihologa, mi dolazimo u opasnost da se moramo zatvoriti, jer bez ta dva stručna radnika, po minimalnim standardima koji su propisani od strane Ministarstva, mi ne možemo da funkcionišemo", objasnila je Demirović, dodajući da JU Dječiji dom Mostar vodi brigu o oko četrdesetak djece uzrasta od tri godine, pa sve dok se redovno školuju, na godišnjem nivou.

Lideri najavljuju izbore

Održavanje izbora u Mostaru je posljednjih mjeseci sve češća tema, posebno nakon angažiranja međunarodne diplomatije, koja od ključnih stranaka – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA) – traže dogovor kojim bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru.

Na sastanku kojeg su specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Matthew Palmer i nekoliko zapadnih ambasadora početkom decembra prošle godine održali u Sarajevu sa liderima HDZ-a BiH, Draganom Čovićem i SDA Bakirom Izetbegovićem, konstatirano je uz ostalo kako su se svi prisutni složili da se građanima Mostara predugo uskraćuje pravo glasa i da je potrebno poduzeti hitne korake kako bi građani tog grada mogli glasati na općinskim izborima 2020. godine, saopćeno je tada iz američke ambasade u BiH.

Mostar, jedini grad bez izbora
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:44 0:00

Ustavni sud BiH je 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown.

Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, prema kojoj jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, uprkos tome što hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.

Od tada, u više pregovaračkih procesa nije došlo do konačnog dogovora HDZ-a BiH i SDA o novim izbornim pravilima za Mostar.

HDZ BiH se u principu zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH. S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad kao organizaciona jedinica može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice. Dok se HDZ BiH očito zalaže samo za izmjenu izbornih pravila, SDA zahtijeva i dogovor oko novog Statuta Grada Mostara.

Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.

Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića (HDZ BiH), uz supotpis načelnika za finansije Izeta Šahovića (SDA).

Krajem oktobra 2019. godine, na apelaciju Mostarke Irme Baralije iz Naše stranke, Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je objavio je presudu kojom se Bosni i Hercegovini nalaže da mora izmijeniti zakonodavstvo kako bi se omogućilo održavanje demokratskih izbora u Mostaru.

Privatizacija institucija

Iz nevladinih organizacija su u više navrata isticali da problem u Mostaru nije politika, nego netransparentno trošenje budžetskog novca, posebno u oblasti komunalne djelatnosti.

Mreža nevladinih organizacija iz Mostara, pod nazivom "Naše društvo", podnijela je prije godinu dana krivične prijave protiv pet lica iz sistema komunalne djelatnosti, na čelu sa gradonačelnikom Ljubom Bešlićem, optužujući ih za trošenje mimo zakonskih okvira oko 105 miliona maraka (52,5 miliona eura) u posljednjih sedam godina. Tvrde da je suština priče u tome da bez Gradskog vijeća nema kontrole trošenja javnog novca.

Politolog iz Mostara i član Mreže "Naše društvo", Husein Oručević smatra da su politike, koje su zadnjih godina na snazi u Mostaru, konačno pale na svim mogućim ispitima i ništa nisu uradile.

Građani Mostara i Bosne i Hercegovine 'vape za pomakom'
Husein Oručević

"Svi oni koji vole grad, svi oni koji vole Bosnu i Hercegovinu, imaju ogromnu šansu upravo u padu svakog oblika političkog, društvenog, koji su pokušali nametnuti, praznim pričama, mitovima i legendama koji su uspijevali. Građani Mostara i Bosne i Hercegovine 'vape za pomakom', izjavio je Oručević za Radio Slobodna Evropa.

On smatra da je na djelu privatizacija svega javnog, a riječ je o društvenim i političkim institucijama, koje ne funkcioniraju.

Predsjednik udruge za unapređenje kvalitete življenja "Futura", koja je takođe članica mreže "Naše društvo", Marin Bago, kaže za RSE da se zbog neodržavanja izbora i nepostojanja Gradskog vijeća, Grad Mostar čitav niz godina propustio razvijati i održavati, te je "u jako zapuštenom stanju".

"To stanje i taj čitav sveukupni ambijent je itekako utjecao da ljudi napuštaju grad. Dakle, gospodarstvo, turizam, infrastruktura, to sve ide stihijski", izjavio je Bago.

On navodi i problem deponije Uborak, čiju sanaciju, zatvaranje i izmještanje – podsjetimo – mještani prigradskih naselja Bijelo Polje i Vrapčići traže već skoro osam mjeseci, nakon što su u toku prošle godine u dva navrata blokirali pristup deponiji kamionima sa smećem, prikupljenim sa ulica.

Deponija Uborak kod Mostara
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:23 0:00

"Još nismo u fazi priznavanja problema, a ne predlaganja rješenja", rekao je Bago, upućujući time kritiku vlastima, koje – podsjećanja radi – još nisu odgovorile na zahtjeve mještana da se iznađe nova lokacija za smještaj deponije.

Saopćenja bez rješenja

U međuvremenu, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je u posljednjim medijskim istupima ponovio da će izbori u Mostaru biti održani, ali je i dalje insistirao da se problem izbornih pravila za Mostar rješava "u paketu" sa pitanjem načina izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, te članova Predsjedništva BiH iz tog entiteta.

HDZ BiH i stranke okupljene oko HDZ-a tvrde da je aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić (DF) u dva navrata izabran glasovima Bošnjaka, bez hrvatske podrške.

Čović je, između ostalog, kazao kako treba usaglasiti izbor 35 vijećnika u Gradskom vijeću Grada Mostara.

Gradski odbor SDA Mostar oglasio se saopćenjem za javnost u kojem su upozorili da "u slučaju Mostara ne može i ne smije biti parcijalnih rješenja".

"Posljednji istupi predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a Dragana Čovića, u kojima se tvrdi da će lokalni izbori u Mostaru navodno biti održani sigurno ove godine, ali opet u okviru nekakvog 'paketa', jasno potvrđuju da HDZ BiH i dalje insistira na polovnim rješenjima i bez jasnih mehanizama, kojima bi se osigurale i druge neophodne promjene, kao što je promjena gradskog Statuta", stoji u saopćenju SDA, koja navodi i da "politički dogovor oko samog tehničkog provođenja izbora neće biti dovoljan", ukoliko se Mostar "uporno veže za druge nivoe vlasti sa kojima nema nikakve veze".

Iz SDA su upozorili i da ako "HDZ BiH nastavi sa ovakvom politikom, smatramo da se izbori u Mostaru mogu održati samo na osnovu odluke međunarodne zajednice, odnosno Ureda visokog predstavnika".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG