Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dug put do kompletiranja vlasti u BiH


Sa sjednice Vlade Federacije BiH, Sarajevo, novembar 2019.

Vijeće ministara BiH konstituisano je 23. decembra 2019. godine, skoro godinu i po dana nakon izbora, i još uvijek nije kompletirano.

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH, 4. februar, izostala je rasprava o Mlađenu Božoviću, kandidatu za ministra ljudskih prava i izbjeglica, koji nije dobio preporuku Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara.

Kako je prije ovog skupštinskog zasjedanja izjavio predsjedavajući Predstavničkog doma Denis Zvizdić, "o tom pitanju još uvijek nije postignut dogovor".

Na djelu su interesne, etno krimi grupe koje se javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke i partije.
Esad Bajtal, sociolog


Nepopunjeno je i mjesto zamjenika ministra sigurnosti, jer kandidat Vladimir Mijatović iz Socijalističke partije (SP), nije prošao neophodne provjere.

"Sporna je njegova diploma iz prijeratnog vremenskog perioda", izjavio je krajem decembra 2019. predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

"Na djelu su interesne, etno krimi grupe koje se javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke i partije, a s njima se ne može stići do cilja, do prosperiteta Bosne i Hercegovine", uveren je sociolog Esad Bajtal. Tim riječima on komentariše trenutni politički okvir u Bosni i Hercegovini.

I dalje stari sastav Vlade Federacije BiH

Vlada Federacije BiH, 16 mjeseci nakon održanih opštih izbora u oktobru 2018. godine, i dalje je u starom sastavu. Takođe, nije formirana vlast u Hercegovačko-neretvanskom i u Kantonu broj 10 (Livanjski kanton).

Prepreka za konstituisanje nove Vlade je Izborni zakon što je kao uslov postavila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH), odnosno Hrvatski narodni sabor (HNS).

"Ako se ne postigne saglasnost o Izbornom zakonu, postoji velika opasnost da se ne izabere nova Vlada, da u mandatu 2018.-2022. godina, federalna Vlada bude ova sadašnja, praktično u tehničkom mandatu. To što nova nije konstituisana, posledica je neslaganja oko temeljnog institucionalnog pitanja političkog života, a to su izmene Izbornog zakona, čiji je jedan deo Ustavni sud BiH stavio van snage", kaže Milan Sitarski, analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

"Već dugo", dodaje Sitarski, "traje spor između hrvatskih stranaka koje traže da se ispune presude, posebno u predmetu Božo Ljubić, zatim presude vezane za Mostar i odluke Evropskog suda za ljudska prava, posebno u predmetu 'Sejdić-Finci' ".

Podsjetimo:

- Božo Ljubić je kao zastupnik u Parlamentu BiH podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH koju je taj sud uvažio i 2016. poništio odredbu Izbornog zakona BiH prema kojoj se svakom konstitutivnom narodu (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) iz svakog od deset kantona daje jedno mjesto u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, jednom od dva bh. entitea. Državni Parlament Bosne i Hercegovine nije proveo tu odluku;

- Odlukom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz oktobra 2019. godine vlasti BiH moraju izmjeniti Izborni zakon kako bi omogućila održavanje lokalnih izbora u Mostaru, gradu na jugu BiH podeljenom između Hrvata i Bošnjaka, u kom izbori nisu održani od 2008.;

- Sud u Strazburu je takođe pre deset godina naložio BiH da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu BiH i Izbornom zakonu, koje pripadnicima nacionalnih manjina onemogućavaju da se kandiduju na izborima za članove Predsedništva BiH i Dom naroda parlamenta BiH ("slučaj Sejdić-Finci").

Finci i Sejdić: Presuda se odnosi na 400.000 Bosanaca i Hercegovaca
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:09:04 0:00

"Druge stranke, pretežno bošnjačke ili građanske orijentacije, pokušavaju da razdvoje te presude i insistiraju da se ispune presude Evropskog suda i to na način da se potpuno eliminiše princip legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Naglašavam da se to legitimno predstavljanje odnosi samo na Predsedništvo BiH i na Dom naroda državnog i entitetskog parlamenta", zaključuje Milan Sitarski.

Zastoj, pravni vakuum

Profesorica na Univerzitetu Istočno Sarajevo Zlatiborka Popov-Momčinović ističe, kako često ima osjećaj da se analitičari ponašaju kao političari, jer govore stalno o istom, a promjena nema.

"Čini mi se, kao da govorimo o čovječijoj ribici iz hercegovačkog krša, koja se ne miče godinama, kako je navedeno u nedavno objavljenom istraživanju. Jedna od njih se nije pomjerila punih sedam godina. Izgleda da su bh. političari spremni samo za kozmetičke, a ne suštinske promjene i korake, njihov cilj je da dobiju što veći dio izbornog kolača, što više fotelja", navodi Popov-Momčinović,.

"Sastaju se lideri, ali mi građani nemamo transparentan uvid oko čega pregovaraju. Njima odgovara status zamrznutog društva. Nemamo instituciju vanrednih izbora, tako da političari mogu držati građane u nekom vakuumu, od izbora do izbora", riječi su Popov-Momčinović.

Esad Bajtal smatra da nastojanje HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica) BiH, odnosno predsjednika te stranke Dragana Čovića, da se izmjene Izbornog zakona rješavaju u paketu, nije dobra politička praksa.

"Sve je u zastoju, evo i evropske integracije. Kako postići napredak s rušiteljima osnovnih evropskih principa? U BiH su na sceni gotovo 30 godina isti ljudi koji su porušili vrijednosti koje se njeguju u Evropi. Evropa je sa svim svojim manama uređen pravni prostor. Za bh. vlastodršce ulazak u takav prostor znači položiti račun za ono što se uradilo i što nije", naglašava Bajtal.

Ima li komplikovanije zemlje od Bosne?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) u BiH, Johan Satler (Johann Sattler), te ambasadori zemalja EU u BiH su sa članovima bh. Predsjedništva, razgovarali 3. februara o procesu evropskih integracija BiH, odnosno o provođenju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, objavljenog u maju 2019. godine.

Prenesen je stav EU da su Bosni i Hercegovini potrebne reforme kojim bi se unaprijedila modernizacija zemlje i njena sposobnost da preuzme obaveze članstva u EU.

Gde je BiH u EU procesima?

Bosna i Hercegovina je u februaru 2016. godine podnjela zahtjev za članstvo u EU i od tada čeka da dobije status kandidata. Evropska komisija dala je u maju 2019. pozitivno mišljenje na zahtjev BiH, ali je za dobijanje statusa kandidata potrebno da BiH sprovede neophodne reforme u oblasti vladavine prava, borbi protiv korupcije, zaštiti ljudskih prava i reformi javne uprave (Plan u 14 tačaka).

O mišljenju Evropske komisije sada treba da raspravljaju države članice, a glavni uslov za početak rasprave među njima je da vlast u BiH bude formirana na svim nivoima.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG