Gotovo četiri godine pošto su desetine srpskih sudija, tužilaca i administrativnih radnika napustile pravosudne institucije na severu Kosova, vlasti se pripremaju za pokretanje novog proces za popunjavanje preostalih upražnjenih mesta.
Tužilački savet Kosova potvrdio je za Radio Slobodna Evropa da priprema konkurs za zapošljavanje tužilaca iz redova srpske zajednice, nakon što je vršiteljka dužnosti predsednika Aljbulena Hadžiju (Albulena Haxhiu) dekretom razrešila dužnosti sedmoro srpskih tužilaca koji su podneli ostavke 2022.
Na konkurs će moći da se prijave svi kandidati koji ispunjavaju zakonske uslove, uključujući i bivše tužioce kojima je odbijen zahtev za povlačenje ostavki.
Ova odluka označava zaokret u slučaju koji je nerešen skoro četiri godine, ali je istovremeno izazvala kritike Evropske unije i dilemu među pravnim stručnjacima o tome da li je doneta u pravom trenutku i da li će pomoći ili ometati reintegraciju srpskih pravnika u pravosudni sistem Kosova.
Zašto je otvoren put za konkurs?
Hadžiju je 21. jula potpisala dekrete o razrešenju sedmoro srpskih tužilaca koji su podneli ostavke krajem 2022. u okviru kolektivnog izlaska Srba iz kosovskih institucija.
Dekret je potpisan dan pošto je Tužilački savet Kosova odbio zahtev petoro srpskih tužilaca i 15 administrativnih radnika Osnovnog tužilaštva u Mitrovici za povlačenje ostavki.
Srpski tužioci i sudije podneli su ostavke krajem novembra 2022. u okviru kolektivnog izlaska Srba iz kosovskih institucija u četiri opštine sa srpskom većinom na severu – Severnoj Mitrovici, Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku.
Taj potez koji je pokrenula Srpska lista – najveća stranka Srba na Kosovu koju podržava Beograd – usledio je u znak protesta zbog odluke Vlade Kosova da povuče iz upotrebe registarske tablice za vozila koje izdaje Srbija i da ih zameni kosovskim registarskim tablicama.
Evropska unija je reagovala navodeći da odluka Hadžiju "ne izgleda u skladu sa zakonom", pošto su tužioci prethodno objavili da žele da se vrate na dužnost.
Brisel je pozvao kosovske institucije da izbegavaju postupke koji bi moglo da budu prepreka reintegraciji srpskog pravosudnog osoblja.
Ambasada SAD u Prištini nije odgovorila na upit RSE, ali je u saopštenju za medije u Prištini podsetila da kosovski Ustav garantuje zastupljenost srpske zajednice u institucijama i navela da očekuje da će kosovska Vlada pružiti jednake mogućnosti pripadnicima te zajednice.
Tužilački savet: Bivši tužioci mogu ponovo da se prijave
Portparol Tužilačkog saveza Kosova Bedri Gaši (Gashi) rekao je za RSE da će se proces regrutacija tužilaca sprovesti u skladu s važećim zakonima i da će konkurs biti otvoren za sve kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove.
On je potvrdio da to uključuje i bivše tužioce čiji su zahtevi za povlačenje ostavki odbijeni.
"Proces regrutacije odvijaće se kroz procedure utvrđene važećim zakonskim propisima i u skladu s relevantnim zakonskim kriterijumima", kaže Gaši.
Tužilački savet nije objavio kada će konkurs biti objavljen, navodeći da će rokovi biti određeni tokom postupka.
Šta će se desiti sa sudijama?
Za razliku od Tužilačkog saveta, Sudski savet Kosova još nije doneo odluku o zahtevima srpskih sudija koji su tražili da povuku svoje ostavke.
U odgovoru za RSE, Sudski savet navodi da će zahtevi biti pažljivo razmotreni i da će javnost biti obaveštena kada Savet donese odluku.
Ta institucija nije objavila koliko je sudija tražilo vraćanje na posao, navodeći da je proces prikupljanja podataka još u toku.
'Mnogo prostora za diskusiju'
Vulenet Bugačku (Vullnet Buqku), stručnjak za pravna pitanja iz Demokratskog instituta Kosova, kaže da vršiteljka dužnosti predsednika Aljbulena Hadžiju, nije prekršila zakon dekretom o razrešenju srpskih tužilaca.
Prema njegovim rečima, ona je samo formalizovala odluku Tužilačkog saveta, koja je, u proceduralnom smislu, doneta u skladu sa zakonom.
Međutim, on dovodi u pitanje legitimnost odluke, zbog vremena njenog usvajanja.
"U pogledu legitimiteta – koliko je ova odluka doneta u pravo vreme i u pogodnom trenutku – ona ostavlja mnogo prostora za diskusiju, s obzirom na činjenicu da se donosi posle četiri godine", rekao je Bugačku za RSE.
Prema njegovim rečima, ovo odugovlačenje povezano je kako s političkim dešavanjima na Kosovu, tako i s problemima samog Tužilačkog saveta Kosova, koji je jedno vreme imao poteškoća u funkcionisanju zbog nedostatka kvoruma.
"Mislim da prethodni sastav Tužilačkog saveta Kosova nije imao ni volje ni hrabrosti da se bavi tim pitanjem. Verovatno je to posmatrano kao politička tema koja zahteva širu koordinaciju između centralnih institucija i pravosudnih organa – u ovom slučaju Tužilačkog saveta Kosova i Sudskog saveta Kosova", dodaje Bugačku.
Politička odluka koja može da produbi nepoverenje
Za Miodraga Milićevića iz nevladine organizacije Aktiv iz Severne Mitrovice, odbijanje zahteva srpskih tužilaca za povratak na dužnost, kao i dekret Hadžiju, došli su kasno i u politički osetljivom trenutku.
Prema njegovim rečima, taj potez je u suprotnosti sa signalima koje je poslednjih meseci deo međunarodne zajednice slao kako bi ohrabrio povratak srpskih sudija i tužilaca u pravosudne institucije na Kosovu.
"To je politička odluka koja će nesumnjivo produbiti ne samo nestabilnost, već i veliko nepoverenje Srba prema centralnim institucijama Kosova", kaže Milićević za RSE.
On, međutim, smatra da odgovornost ne leži samo na kosovskim institucijama.
Prema njegovim rečima, kolektivan izlazak srpskih zvaničnika iz institucija 2022. je sam po sebi bila pogrešna politička odluka, doneta pod vođstvom Srpske liste.
"Srpska zajednica više nije ta koja sama odlučuje da li će se vratiti u institucije ili ne", kaže on, ističući da je proces u međuvremenu postao znatno složeniji.
Milićević veruje da će način na koji bude rešeno pitanje srpskih sudija i tužilaca uticati ne samo na funkcionisanje pravosudnog sistema, već i na odnose između Albanaca i Srba na Kosovu.
Prema njegovim rečima, to bi moglo uticati i na pristup međunarodne zajednice dijalogu između Kosova i Srbije – procesu koji opisuje kao blokiran.
"Sada je otvoreno pitanje u kojoj meri možemo da se oslonimo na sporazume postignute u dijalogu, da li su strane spremne da ih sprovedu i da li još postoji politička volja da se oni poštuju", kaže Milićević.
Proces povezan s Briselskim sporazumom
Integracija srpskih sudija i tužilaca u pravosudni sistem Kosova nije samo pitanje funkcionisanja institucija.
Ona proističe kako iz Ustava Kosova, koji zahteva da sastav sudova i tužilaštava odražava etnički sastav područja u kojima ostvaruju nadležnosti, tako i iz sporazuma postignutih u dijalogu između Kosova i Srbije.
Briselski sporazum iz 2013. uspostavio je princip integracije pravosudnog sistema na severu Kosova. Dve godine kasnije, Sporazum o pravosuđu definisao je modalitete za integraciju srpskih sudija, tužilaca i administrativnog osoblja u kosovske pravosudne institucije.
Sprovođenje tog procesa počelo je u oktobru 2017. kada su desetine srpskih sudija, tužilaca i administrativnih radnika integrisane u pravosudni sistem Kosova, što se smatralo jednim od najkonkretnijih rezultata dijaloga kojim je posredovala Evropska unija.
Kolektivne ostavke srpskih zvaničnika krajem 2022. prekinule su taj proces.
Sada, konačnim razrešenjem dužnosti tužilaca koji su podneli ostavke i objavljivanjem novog konkursa, institucije imaju za cilj da popune upražnjena mesta uz očuvanje zastupljenosti srpske zajednice u pravosudnom sistemu.
Konkurs može biti zakonsko, ali ne i praktično rešenje
Za Bugačkua, otvaranje konkursa za popunjavanje upražnjenih mesta predstavlja put koji predviđa zakon, ali proces mora da garantuje zastupljenost srpske zajednice u pravosudnom sistemu, u skladu s Ustavom i sporazumima postignutim u dijalogu Kosovo-Srbija.
"Ne postoji nijedna zakonska prepreka da isti tužioci, koji su ranije služili i podneli ostavku, ponovo prođu konkurs. Naravno, procedura uključuje proveru ispunjenosti zakonskih kriterijuma, proveru integriteta, testove i intervjue", kaže Bugačku.
Prema rečima Milićevića, glavni izazov neće biti organizacija konkursa, već spremnost srpskih pravnika da u njemu učestvuju.
On veruje da bi, u normalnim okolnostima, popunjavanje upražnjenih mesta bila uobičajena administrativna procedura. Međutim, u trenutnim uslovima, to pitanje je postalo mnogo više političko nego pravno.
"U ovom trenutku je teško reći koliko će se ljudi prijaviti. Potom se postavlja pitanje da li će kandidati ispunjavati potrebne kriterijume za integraciju u sistem i kako će se čitav proces odvijati", kaže on.
Milićević je i dalje skeptičan u pogledu toga da li će tužioci koji su razrešeni dužnosti biti spremni da se vrate u sistem putem novog konkursa.
Ako se to dogodi, kosovske institucije će morati da pronađu nove kandidate za popunjavanje upražnjenih mesta, suočavajući se s izazovom očuvanja multietničkog karaktera pravosudnog sistema i istovremeno s potrebom da povrate poverenje srpske zajednice u institucije zemlje.