Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: Poplava i evakuacije na jugu Ukrajine nakon rušenja brane; Zaoštren spor EU i Poljske oko vladavine prava


Dom kulture u centru Nove Kahovke pod vodom nakon rušenja brane na Dnjipru na jugu Ukrajine, 6. juni 2023.
Dom kulture u centru Nove Kahovke pod vodom nakon rušenja brane na Dnjipru na jugu Ukrajine, 6. juni 2023.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je ruske snage da su digle u zrak hidroelektranu Kahovka nakon miniranja tog objekta te je naglasio da Moskva mora biti pozvana na odgovornost za "teroristički napad". Kremlj je u prvoj reakciji na uništenje brane optužio Ukrajinu za sabotažu. Ruska novinska agencija Tass je citirala neimenovanog zvaničnika ruske vlade koji je rekao da se brana "srušila" zbog oštećenja.

Zbog eksplozije u hidroelektrani, za 80 naselja proglašena je prijetnja plavljenjem i naložena masovna evakuacija stanovništva. Ukrajinska državna energetska kompanija Ukrhydroenergo tvrdi da će nivoi vode ostati isti četiri ili pet dana, prije nego što počnu opadati.

Uništenje brane Kahovka od ruskih snaga na jugu Ukrajine predstavlja prijetnju za Zaporošku nuklearnu elektranu, ali je situacija u objektu pod kontrolom, saopštila je u utorak ukrajinska državna agencija za atomsku energiju. Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel okrivio je Rusiju za napad, rekavši da je uništavanje civilne infrastrukture "ratni zločin". Najnovije informacije čitajte na blogu uživo.

Tenzije na Kosovu

Izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak i američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Ecobar posjetili su Prištinu i Beograd 5. i 6. juna, dok na sjeveru Kosova još traju napetosti i protesti lokalnog srpskog stanovništva.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je 6. juna da je vrijeme da kosovske vlasti ispune svoje obaveze, a prije svih formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom. Vučić je to, kako se navodi na njegovom Instagram nalogu, izjavio na sastanku sa izaslanicima EU i SAD u Beogradu.

Lajčak i Escobar stigli su u Beograd nakon što posjetili Kosovo i susreli se 5. juna sa premijerom Albinom Kurtijem, a dan poslije sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani i predstavnicima opozicije. Osmani je, prema saopštenju njenog kabineta, na sastanku sa izaslanicima kazala da samo kažnjavanje kriminalnih grupa može dovesti do "dugoročne stabilnosti".

Escobar je, pred dolazak u Beograd, novinarima u Prištini 6. juna rekao da su odnosi između naroda SAD čvrsti i da se neće promijeniti, ali da postoje "neki izazovi u bilateralnim odnosima sa premijerom Kosova, Albinom Kurtijem". Govoreći o trenutnoj situaciji na sjeveru Kosova, Escobar je rekao da je put naprijed prijedlog EU o trenutnoj deeskalaciji, uključujući plan da gradonačelnici ne rade iz opštinskih zgrada dok su na terenu tenzije, te organizovanje novih izbora uz učešće Srba i realizacija Ohridskog sporazuma.

Zahtjeve zapadnih zvaničnika za smirenjem tenzija na sjeveru Kosova trebalo bi da uvaže premijer te zemlje i predsjednik Srbije, kažu poznavaoci političkih procesa. Rahman Paćarizi, profesor na katedri za novinarstvo Univerziteta u Prištini, kaže da vlasti Kosova i Srbije treba da ozbiljno shvate zahtjeve zapadnih zvaničnika i da dobro razumiju situaciju koja bi se mogla dodatno pogoršati. Dušan Janjić, iz Foruma za etničke odnose u Beogradu, kaže da je sukob srpskih demonstranata i pripadnika KFOR-a 29. maja uticao na crvene linije NATO-a, ali i zapadnih zemalja uopšte. Prema njegovim riječima, toga su svjesni i zvanični Beograd i Priština i stoga zahtjeve EU i SAD strane više neće moći odbacivati.

Balkan na RSE

Izjava ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Bocana Harčenka u kojoj je beogradske proteste doveo u vezu sa događajima na sjeveru Kosova izazvala je oštre kritike opozicije, koja organizuje proteste. Izjavu koju je ambasador dao za ruski državni medij Russia Today, sankcionisan u Evropskoj uniji, opozicija ocjenjuje kao "loš pokušaj izvrtanja istine", miješanje u unutrašnja pitanja Srbije i "uvreda" za građane.

Iako Bosna i Hercegovina nema zvanične podatke o broju stranih dobrovoljaca koji su se borili u ratu od 1992. do 1995., o njihovom učestvovanju u ratu danas svjedoče grobovi i spomenici širom zemlje. Podignuti su u čast ruskim, njemačkim i ratnicima iz islamskih zemalja, koji su se borili u vojskama na teritoriji BiH. "Prema nekim procjenama, tokom rata izdano je oko 11.000 državljanstava stranim pripadnicima triju sukobljenih vojski", podaci su iz knjige "Al-Kai'da u BiH: Mit ili stvarna opasnost", autora Vlade Azinovića.

Crnogorski zvaničnici nisu upoznali javnost sa sadržajem pisma koje im je uputio bivši južnokorejski "kralj kriptovaluta" Do Kvon, a u kojem u negativnom kontekstu pominje Milojka Spajića, lidera Pokreta "Evropa sad". Premijer Abazović koji se upoznao sa sadržajem pisma kazao je da nije dobro ako je Spajić imao kontakte sa Do Kvonom. Do Kvona, čije izručenje traže Južna Koreja i Sjedinjene Države zbog prevare teške desetine milijardi dolara na tržištu kriptovaluta, Crna Gora je uhapsila 23. marta ove godine na podgoričkom aerodromu zbog posjedovanja falsifikovanih isprava.

Čelnici hrvatske zajednice u Srbiji i Crnoj Gori Tomislav Žigmanov i Adrijan Vuksanović učestvovali su u Zagrebu na skupu o položaju hrvatske manjine u drugim zemljama. Dok Žigmanov kaže kako se položaj Hrvata u Srbiji popravlja, Vuksanović kaže da su Hrvati, ali i druge manjine u Crnoj Gori izloženi prijetnjama koje država ne sankcioniše.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je za The Financial Times da se ne protivi tome da njegova zemlja prodaje municiju posrednicima koji je isporučuju Ukrajini, što je, prema ocjeni londonskog lista, znak da se vjerni balkanski saveznik Rusije okreće ka Zapadu.

Svijet

Poljska konzervativna nacionalistička vlada odbacila je presudu najvišeg suda Evropske unije kojom je ukorena zbog slabljenja nezavisnosti sudija. Time je zaoštren spor oko vladavine prava koji je Poljsku već koštao stotine miliona eura, ali i prekinuto zatišje u ogorčenim bitkama između Varšave i Brisela koje je donijela ruska invazija na Ukrajinu, pišu svjetski mediji.

Kralj Čarls je u posjeti Rumuniji, što je njegovo prvo putovanje u inostranstvo nakon krunisanja 6. maja. Britanski suveren većinu svog petodnevnog putovanja provodi u svojoj voljenoj Transilvaniji, gdje je njegov ekološki aktivizam otvorio put značajnom zakonu za očuvanje rumunskog drveća.

Tražimo odgovore

Od nove pjesme The Weeknda i Drakea, albuma Oasisa, pape u napuhanoj bijeloj jakni, uhapšenog Donalda Trumpa, pa bezbroj tekstova sa ChatGPT-a, sadržaj napravljen preko alata vještačke inteligencije postaje sve prisutniji i sve više stavlja u fokus kako da etički pristupimo ovoj tehnologiji. Ali i postavlja pitanje: jesmo li se samo previše nagledali naučne fantastike ili trebamo stvarno biti na oprezu od razvoja vještačke inteligencije?

U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici pročitajte: Osim 'života' čovjek vještačkoj inteligenciji daje i predrasude.

Ako vas zanima kako zvuči intervju koji je samostalno vodila umjetna inteligencija: "odabir" sagovornika, pitanja, prevoda i glasa, poslušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Šta ima?

U današnjem podcastu Šta ima? poslušajte više o nastavku razgovora političkih direktora zemalja PIC-a o trenutnoj situaciji u BiH, te o sjednici Predstavničkog doma BiH o ukidanju PDV-a za doniranu hranu. Prije 30 godina, na današnji dan, preminuo je košarkaški velikan Dražen Petrović.

Šta ima još...

Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Jasmina Đikoli

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG