Od nove pjesme The Weeknda i Drakea, albuma Oasisa, pape u napuhanoj bijeloj jakni, uhapšenog Donalda Trumpa, pa bezbroj tekstova sa ChatGPT-a, sadržaj napravljen preko alata umjetne inteligencije postaje sve prisutniji i sve više stavlja u fokus kako da etički pristupimo ovoj tehnologiji.
Ali i postavlja pitanje: jesmo li se samo previše nagledali naučne fantastike ili trebamo stvarno biti na oprezu od razvoja umjetne inteligencije?
Bojan Perkov, istraživač Share Fondacije iz Srbije za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je on na strani balansiranja i izbjegavanja ekstrema po pitanju ovog tipa tehnologije, jer je sve to proizvod različitih ideja ljudi koji žele da proguraju određene stvari u javnosti.
"Često ne vodi računa o tome da svi imaju izbalansirane i jasne informacije, nego stvara se takozvani hajp. Kao veštačka inteligencija će nam promeniti živote, način na koji živimo, radimo. Ali niko ne daje konkretne primere kako će se to desiti i šta to znači za običnog građanina koji radi neki kancelarijski posao i čija deca idu u školu. Hajpuje se i pravi se narativ koji je često isprazan i nema nikakve suštine već je najčešće usmeren na marketing i promociju konkretnih rešenja i proizvoda", kaže Perkov.
'Ne isključivati ljudsku komponentu'
Zanima li vas kako zvuči intervju koji je samostalno vodila umjetna inteligencija: "odabir" sagovornika, pitanja, prevoda i glasa? Ako da, poslušajte u podcastu Zaviri ispod površine sa Lejlom Omeragić Ćatić koja je ChatGPT pitala da joj napravi intervju sa stručnjakom za umjetnu inteligenciju.
Slušajte i pratite ZIP
►Spotify ►Apple Podcast ►Google Podcast ►Podcast.rs
Upravo ova aplikacija, ChatGPT, u vlasništvu OpenAI kompanije, postala najbrže rastuća aplikacija svih vremena, ali i doprinjela širenju uznemirenosti oko umjetne inteligencije.
Nedavno istraživanje Reutersa pokazalo je da je više od dvije trećine Amerikanaca zabrinuto zbog negativnih efekata, dok čak 61 posto vjeruje da bi moglo ugroziti civilizaciju.
Strahu da će umjetna inteligencija "okončati" čovječanstvo doprinose i pozivi naučnika i AI stručnjaka koji traže pauzu u radu na ovoj tehnologiji.
"Posljednjih 50 godina pokušavam izraditi modele na računalima koji mogu naučiti razumjeti kako mozak uči. I uvijek sam pretpostavljao da je mozak bolji od računalnih modela koje smo imali i uvijek sam pretpostavljao da ćemo ih, čineći računalne modele sličnijima mozgu, poboljšati. I moje prosvjetljenje je bilo prije par mjeseci, odjednom sam shvatio da su možda računalni modeli koje sada imamo zapravo bolji od mozga" rekao je Geoffrey Hinton, kojeg često nazivaju kumom umjetne inteligencije.
On je nedavno i dao ostavku u Googleu, kako bi mogao govoriti o opasnostima tehnologije na kojoj je radio skoro pola vijeka.
Sa novim mogućnostima dolazi i pitanje kako se suočiti sa ovakvom vrstom tehnologije u zemljama u kojima ne postoji regulacija interneta ili gdje je niska stopa medijske pismenosti?
Perkov kaže da su to ustvari dubinski problemi određenih društava, gdje je tehnologija samo još jedan sloj, ali ne nužno i rješenje.
"I onda se upada u zamku tehnosolucionizma. Napravićemo aplikaciju za nešto i to će rešiti neki problem koji postoji u društvu. A zapravo problemi su dublji od toga. Problemi nedostatka demokratskog potencijala, vladavine prava. To je suština."
Kada se radi o posljedicama koje bi umjetna inteligencija mogla da donese društvu Perkov kaže da ne smijemo isključiti ljudsku komponentu.
"Ono što razlikuje i pored svih drugih stvari ljudska bića od mašine jeste ta vrsta kreativnog razmišljanja, kontekstualnog razmišljanja, logičkog povezivanja”, navodi Perkov i dodaje: “eliminacija ljudskosti i svođenje svega na hiperprodukciju, hiperracionalizaciju procesa, hiperefikasnost, to stvara pogled na svet i na društvene procese koji mogu biti problematični."
Napominje da mnogo uređenija društva od Zapadnog Balkana ne znaju kako da se uhvate u koštac sa ovim izazovima i da je situacija još nezgodnija onda kada postoje mnogo širi društveni problemi koji se nagomilavaju godinama.
"I onda kako dođe novi izazov tu se samo ukopnjavaju problemi i rješenje se traži na pogrešnom mjestu."
A, rješenje, smatra, treba biti sistemsko, a ne da se pitanjima bavimo pojedinačno kako se pojave.
Kako regulisati AI?
Osim poziva za pauziranjem razvoja ove tehnologije, brzi napredak u umjetnoj inteligenciji "natjerao" je i vlade širom svijeta da ubrzaju svoje napore ka regulaciji.
Američki senator Michael Bennet predstavio je u aprilu prijedlog zakona kojim bi bila stvorena radna grupa koja bi analizirala politiku SAD-a prema umjetnoj inteligenciji, te utvrdila načine kako najbolje smanjiti prijetnje privatnosti, građanskim slobodama i zakonskim procesima.
Japan je upozorio OpenAI da ne prikuplja osjetljive podatke bez dozvole, dok je Španija najavila preliminarnu istragu o mogućoj povredi podataka, a Italija privremeno zabranila ChatGPT. Izrael već 18 mjeseci radi na regulaciji, Grupa sedam (G7) najrazvijenijih zemalja svijeta je na nedavnom skupu u Hirošimi priznala potrebu za AI regulacijom.
Najdalje od svih po pitanju regulacije je otišla Evropska unija.
Trenutno je u pripremi AI Act, odnosno Zakon o umjetnoj inteligenciji. Očekuje se da bi mogao biti usvojen do kraja godine, čime bi postao prvi veliki zakon kojim se reguliše umjetna inteligencija na svijetu.
Kako je za RSE rekao Dragos Tudorache, zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući odbora za umjetnu inteligenciju i izvjestilac Komiteta za slobode i građanska prava za Zakon o umjetnoj inteligenciji, zakonom neće biti regulisana tehnologija, već njena upotreba.
"Ono što propis radi je da identifikuje primjene umjetne inteligencije, koje svojim efektima štete vrijednostima i interesima koje štitimo u Evropskoj uniji", kaže Tudorache, koji dodaje da sve treba biti usmjereno na povećanje povjerenja koje potrošači stiču u primjene AI.
"Evropska komisija je procijenila da negdje između 80 i 90 posto umjetne inteligencije neće biti obuhvaćeno propisom. Jer važno je napomenuti da AI smatramo napretkom i vrlo važnom tehnologijom koja će pokretati našu buduću digitalnu ekonomiju".
Ono što će biti regulisano jestu na primjer analitička predviđanja u radu policije uz korištenje umjetne inteligencije, zatim sistemi za prepoznavanje emocija recimo na radnom mjestu, kao i sistemi za biometrijsku identifikaciju u javno dostupnim prostorima.
Zakon će također da obradi i etički pristup, a Tudorache dodaje da se AI Act ne odnosi samo na nabrajanje obaveza koje kompanije moraju da poštuju.
"Ima i veoma snažan mehanizam sprovođenja koji se kreće od mogućnosti regulatora da vrši inspekcije zahtjeva za pristup aplikacijama. A onda mogu nametnuti sankcije koje se kreću od novčanih kazni pa sve do zatvaranja aplikacija, potpunog povlačenja s tržišta, ako se smatra da ozbiljnost kršenja opravdava takvu sankciju."
Zakon treba da zanima stanovnike zemalja Zapadnog Balkana imajući u vidu da se nalaze u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da će zakon jednom kada bude stupio na snagu, postati i dio pravnog nasljeđa Unije.
"Važno je da građani shvate da će im ovaj zakon pomoći prije svega i da će im dati više samopouzdanja u interakciji sa ovim tehnologijama i primjenama tehnologije, jer će znati da su one razvijene na sigurniji način sa etičkim normama", navodi zastupnik Evropskog parlamenta.
Šta treba da radimo?
Do sada nam je vjerovatno jasno: mnogi aspekti naših života danas su na neki način pod uticajem umjetne inteligencije. Od odlučivanja šta da kupimo online, da li ćemo dobiti kredit u banci, pa do dijagnostike u medicini i olakšavanja dnevnih zadataka kroz automatizaciju.
Kako kaže Perkov postoje čak istraživanja o tome koliko se vode potroši za svaki upit koji pošaljemo ChatGPT-u.
Tehnološka komponenta se ne može posmatrati odvojeno od konteksta u kojem nastaje, tako da već sama struktura društva sa predrasudama i stereotipima ulazi u postavke koje koristi umjetna inteligencija.
"U tom kontekstu jako je teško dostići neku savršenu objektivnost. I onda i same društvene vrednosti i ljudi koji dizajniraju tu tehnologiju i promišljaju o njoj se reflektuju na sam proizvod", kaže Perkov.
Umjetna inteligencija je tu, izgleda, da ostane. Svaka nova tehnologija nosi prednosti ali i opasnosti. No, kako kaže Perkov, potrebno je raditi na medijskoj i tehnološkoj pismenosti. Ali i na demistifikaciji tehnoloških procesa.
"Kada imaš očekivanja od interneta i takvih alata nećeš lako da upadneš u zamku ako znaš kako to funkcioniše, kako može da se koristi."
- ChatGPT ima najveći porast broja korisnika u historiji
- Probali smo ChatGPT na RSE - Pročitajte šta nam je odgovorio
- Poziv na pauzu u razvoju vještačke inteligencije: 'Rizik za čovječanstvo'
Treba da krenemo od ideje i sa sviješću šta ti alati mogu da urade, jer tehnologija u razvoju. Perkov kaže da treba da naučimo da se ne oslanjamo "na prvu loptu".
"Kao onaj stari način razmišljanja 'nešto je bilo u novinama, mora da je tačno.' S tim se susrećemo u svakodnevnom životu. Sretnemo osobu koja nam ispriča neverovatne priče da joj se nešto desilo i mi ćemo sa dozom skepse na osnovu svog životnog iskustva i racionalnog razmišljanja razmotriti da li je nešto verodostojno, moguće, istinito ili nije," kaže Perkov.
Isto je sa internetom.
Kako je Perkov skrenuo pažnju: "Sigurno ima veliki broj kreativnih, ali i malicioznih ljudi koji će pokušavati da nešto podvale iz propagandnih ili nekih drugih razloga. I to je ono čega treba da budemo svesni. I o čemu treba da razmišljamo".
O serijalu 'Zaviri ispod površine'
Svakodnevnica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Sa kakvim se izazovima suočavamo? Šta ove sedmice pokušavamo bolje da razumijemo?
Svakog ponedeljka autori iz Sarajeva, Podgorice i Beograda donose novu epizodu podcasta ZIP - Zaviri ispod površine. O čemu to razmišljaju ove sedmice? Šta o tome kažu stručnjaci, a šta kažete vi?
Sve epizode možete potražiti ovdje. Preuzimite podcast na vaš uređaj i slušajte po svom tempu. Sa vama smo i kroz naše radijske emisije svakog vikenda.
Detaljnije upute kako slušati ovaj i naše druge podcaste potražite ovdje.
Facebook Forum