Dostupni linkovi

Cenimo spremnost Vučića da doprinese političkom rešenju na Kosovu, kaže Lajčak


Lajčak i Eskobar sa Vučićem u Beogradu

Nasilje nikada nije prihvatljivo i hitno je potrebno političko rešenje za trenutnu krizu, objavio je izaslanik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, dan nakon sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

"Cenimo njegovu (Vučić) spremnost da tome doprinese", rekao je Lajčak, koji je 5. i 6. juna bio u poseti Beogradu i Prištini sa specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Država za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom (Gabriel Escobar).

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je 6. juna, nakon susreta, da je vreme da kosovske vlasti ispune svoje obaveze, a pre svih formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom.

"Srbija je od prvog dana bila konstruktivan, dosledan i pouzdan partner u svim procesima koji bi vodili očuvanju stabilnosti celog regiona", dodao je Vučić, navodi se u objavi na njegovom Instagram nalogu.

Lajčak, Vučić i Eskobar u Beogradu, 6. juna 2023.
Lajčak, Vučić i Eskobar u Beogradu, 6. juna 2023.

Lajčak i Eskobar su došli u Beograd nakon što su dan ranije posetili Kosovo i susreli se sa premijerom Aljbinom (Albin) Kurtijem.

Poseta Prištini i Beogradu dolazi dok na severu Kosova još traju napetosti i protesti lokalnog srpskog stanovništva.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, kako se navodi u objavi od 6. juna, ocenio da želi da veruje da deo međunarodne zajednice, koji ima najveći uticaj na Kosovo, ima i "mehanizme koji mogu da dovedu do konačne realizacije obaveza koje je Priština prihvatila i potpisala pre više od jedne decenije".

Izaslanici EU i Sjedinjenih Država zatražili su od kosovskog premijera smirivanje situacije na severu Kosova, održavanje novih izbora i povratak dijalogu sa Srbijom.

Lajčak, Vučić i Eskobar u Beogradu, 6. juna 2023.
Lajčak, Vučić i Eskobar u Beogradu, 6. juna 2023.

Eskobar je, pred dolazak u Beograd, novinarima u Prištini 6. juna rekao da su odnosi između naroda SAD čvrsti i da se neće promeniti, ali da postoje "neki izazovi u bilateralnim odnosima sa premijerom Kosova, Aljbinom Kurtijem".

Eskobar je rekao da je put napred predlog EU o trenutnoj deeskalaciji, uključujući plan da gradonačelnici ne rade iz opštinskih zgrada dok su na terenu tenzije, te organizovanje novih izbora uz učešće Srba i realizacija Ohridskog sporazuma.

Ohridski sporazum je postignut marta i zapravo je reč o aneks dokumentu za implementaciju Osnovnog sporazuma o normalizaciji odnosa na osnovu predloga EU.

"To znači da moramo da vidimo stvarni napor Kosova da formira Zajednicu i takođe moramo da vidimo korake koje preduzima Srbija", rekao je Eskobar.

Eskobar je rekao da je formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom način da se ukine kontrola Srbije nad severom, odnosno da se stavi pod kontrolu Kosova. Rekao je i kako Kosovo mora odmah da predstavi nacrt statuta za formiranje Zajednice.

Na pitanje koje mere će biti preduzeti protiv Kosova ukoliko ne bude konstruktivno, Eskobar je rekao: "Ne možemo ništa da planiramo, videćemo kako odatle".

Lajčak je ocenio tokom svoje posete Kosovu da je svima u interesu da na severu Kosova postoje "legitimni" predsednici opština koji predstavljaju građane.

Na pitanje da li je Kurti prihvatio njihove predloge, Lajčak i Eskobar su odgovorili da su na "početku svoje misije", koja će trajati dva dana.

Zapadne diplomate srele su se i sa predsednicom Kosova Vljosom (Vjosa) Osmani i predstavnicima Srpske liste i nevladinog sektora.

Poseta dvojice diplomata usledila je nakon što su novoizabrani gradonačelnici Zvečana, Zubinog Potoka i Leposavića ušli uz pomoć policije u opštinske zgrade 26. maja.

Radi se o opštinama sa većinskim srpskim stanovništvom koji su bojkotovali lokalne izbore 23. aprila kada su na čelo ovih opština izabrani kosovski Albanci.

Protest lokalnog srpskog stanovništva koji su se protivili ulasku ovih gradonačelnika u opštinske objekte je 29. maja eskalirao u nasilje između pripadnika Misije NATO-a na Kosovu (KFOR) i demonstranata.

Tokom nemira je povređeno 30 pripadnika mirovnih snaga i 52 osobe srpske nacionalnosti.

Nasilje je navelo NATO da pošalje dodatnih 700 vojnika na Kosovo, pored 4.000 vojnika koji su već u zemlji.

XS
SM
MD
LG